Author: Antonia Bralić

Rezultati ankete “E-učenje u poslovnim okruženjima”

Na našoj su stranici objavljeni rezulati nove ankete kojom su tijekom lipnja ispitivani stanje i trendovi u području poslovnog e-učenja u RH.

U istraživanju su sudjelovale 73 poslovne organizacije iz različitih djelatnosti i različitih veličina, a pregled rezultata dostupan je na stranici  “Rezultati ankete “E-učenje u poslovnim okruženjima”

(Ne)uspjeh e-learning projekata

Od kasnih 90-ih godina prošlog stoljeća, zagovornici e-learninga kao koncepta koji iz temelja mijenja poslovno obrazovanje snažno ističu njegove prednosti, planove za budućnost i predviđanja koja najčešće nisu ispunjena. Ovaj je članak posvećen kritičkom promišljanju e-learninga. Jesu li e-learning projekti zaista tako uspješni, je li koncept ispunio očekivanja, koje su najčešće pogreške i problemi?

Hype Versus Reality in the Boardroom

100311_elearningHandbook

Hype Versus Reality in the Boardroom autorice Margaret Driscoll drugo je poglavlje knjige The e-learning Handbook. Autorica je obradila pitanje “Zašto e-learning nije ispunio početne projekcije” i u punom smislu zauzeo poslovno okruženje. Nije iznenađujuće kako je tijekom dot-com ere klasičnim učionicama bio predviđan kraj, i to od strane analitičara konkretne industrije, osoblja zaduženog za organizaciju obrazovanja i treninga u organizacijama te izvršnog osoblja korporacija. International Data Corporation je iznijela plan rasta e-learninga i to da će tržište 2000. biti vrijedno 3,4 milijarde dolara, 2014. 6,4 milijarde, a 2004. 23 milijarde dolara (prisjetimo se da je danas, 15 godina kasnije, vrijedna 56,2 milijarde dolara). Međutim, financijska predviđanja se nisu ostvarila. Autorica navodi kako se u vremenu nakon što predviđanja nisu bila ispunjena pojavilo niz članaka koji opravdavaju izostanak strelovitog rasta, često navodeći lekcije koje su “naučene”, “zamke” ili tips and tricks tvrtki čija su imena najčešće bila skrivena, valjda kako ne bi morali priznati neuspjeh u području kojem su svi predviđali veliki uspjeh. Ranije smo na i portalu pisali o najčešćim pogreškama u poslovnom e-učenju.

U svakom slučaju, tijekom vremena su se izdvojili i grupirali osnovne teme koje obuhvaćaju razloge  neuspjeha projekata, također prema Margret Driscoll:

1. Organizacijske barijere, u okviru kojih organizacije nisu bile dovoljno pripremljene na implementaciju e-learninga i nastojanja odgovornih osoba, u koje spada:

1.1. Manjak kulturne pripremljenosti

1.2. Neuspjeh u marketiranju (predstavljanju) programa

1.3. Loše postavljanje i usklađivanje organizacijskih ciljeva

1.4. Nedostatak potpore managementa

1.5. Neuspjeh u definiranju očekivanja od projekta

2. Pedagoški problemi, koji obuhvaćaju činjenicu kako programi e-learninga nisu postigli planirane rezultate, a u koje ubrajamo:

2.1. Neuspjeh prilikom fokusiranja na polaznika/zaposlenika

2.2. Neprikladnost korištenja e-learninga kao samostalne metodologije

3. Tehnološki problemi, u okviru kojih odabrana tehnologija nije bila u potpunosti u skladu s realnim potrebama ili je rezultirala dodatnim, nepredviđenim poteškoćama:

3.1. IT nije bio u potpunosti i pravilno uključen u procese

3.2. Nije postojao plan za integraciju

3.3. Činjenica kako je postojala fokusiranost na tehnologiju radi nje same, a ne radi promoviranja i jačanja samog učenja.

4. Financijski problemi također su čimbenik neuspjeha projekata; često su e-learning nastojanja bila financirana manje od optimalne razine i iz tog razloga nisu rezultirala planiranim ciljevima. Međutim, ovi su problemi najrjeđe spominjani od strane ispitivanih sudionika. Činjenica je kako su brojne organizacije koje su krenule s implementacijom e-learninga podcijenile potrebna sredstva. Istu grešku navodi i Pete Weaver u članku Avoiding e-Learning Failure. On navodi kako, osim cijene izrade tečajeva, postoji i niz skrivenih troškova – planiranje, infrastruktura, instalacija, integracija sustava, marketing kako bi korisnici zaista i koristili sustav. Da ne spominjemo kako je za e-learning tečaj potrebno mnogo više vremena od pripreme i dostave sadržaja klasičnim putem (neki autori spominju i 5,5 puta više vremena).

elearning1

Izvor: Dima Alsaidi

Osim navedene zamke (pitfall), Weaver navodi i greške kao što su:

  • prevelika očekivanja od implementacije e-learninga, odnosno precjenjivanje moći e-learninga u organizaciji
  • previđanje mana self-directed učenja; ukoliko polaznici nisu iznimno motivirani, izgledno je da neće završiti planirane obveze
  • manjak pogleda i razmišljanja iznad pojma tečaja (course); e-learning je mnogo više od toga
  • promatranje sadržaja tečaja kao “robe”; jedan od najznačajnijih čimbenika uspjeha i ostvarenja ciljeva e-learninga je kvaliteta sadržaja
  • ignoriranje tehnologije u procesu, kao i konzultacije s kolegama iz pripadajućih ureda/dijelova organizacije, ali s druge strane i
  • preveliko oslanjanje na tehnologiju
  • pretpostavljanje da će naučeno zaista i biti implementirano/primjenjeno; potrebno je uključiti polaznike u odabir tečaja, komunikaciju i sl.
  • pretpostavljanje da će e-learning sustav biti korišten samo zato jer je razvijen; pitanje kvalitete sadržaja i implementacije, usklađivanje s poslovnim i individualnim potrebama, manjak potpore managementa itd.

U opširnom izvješću pod nazivom Why do e-learning projects fail? autori su na temelju istraživanja i analiza sastavili listu od 33 razloga zbog kojih ovakvi projekti ugroženi, većina kojih je u skladu ili povezana s već navedenim razlozima ranije citiranih autora; neke od grupe razloga su loša usklađenost ciljeva, problemi u komunikaciji, posvećenost managementa, tehnologija. Dodatno, autori kao problemska područja navode i manjak znanja i vještina za implementaciju, nekvalitetan proces implementacije, nepostojanje skalabilnosti rješenja. Dodatno o problemskim područjima i zonama možete pronaći na ovom linku.

Jako dobra lista razloga zbog kojih e-learning projekti propadaju nalazi se i u članku 18 Reasons e-Learning Projects Fail te Why elearning projects fail or struggle.

Ako promatramo razloge zbog kojih projekti ovog tipa propadaju (ili ne uspijevaju u potpunosti), treba razmišljati i o izazovima s kojima se susreće moderna organizacija; Eric Parks daje dobar kratki pregled:

  • životni ciklus znanja prolazi kroz česte promjene
  • sadržaj znanja organizacije raste prosječnom stopom od 60% godišnje
  • postoji visoki trošak zamjene zaposlenika (u slučaju njegovog odlaska iz organizacije)
  • porast konkurencije
  • postojanje knowledge based ekonomije.

Formalno i neformalno učenje

Formalno vs. neformalno e-učenje

Formalno vs. neformalno e-učenje

U jednom od ranijih blogpostova pisali smo i o sličnosti i razlikama između formalnog i neformalnog učenja, a nastavno na tu podjelu i razmatranje pristupa pojednoj od tih vrsta učenja te u okviru priče o (ne)uspjehu e-learning projekata citiram zaključnu misao Margaret Driscoll iz knjige The e-learning Handbook.

The problem appears to be that the learning model that got our attention was flawed. And now, our profession is spending far too much time giving advice about how to fix the formal learning page-turner rather than focusing on informal learning. where the real growth and adoption of learning seem to be taking place.

Rather than trying to perfect formal e-learning skills or propping up formal e-learning with blending, simulators or personalization, learning professionals’ time might be better spent exploring and experimenting with informal and other types of learning at the intersection of the web, Internet and mobile devices, where forms of knowledge management, performance support, and communication are developing.

Ovisno o pripremljenosti okruženja na e-learning te generalno gledajući uvjetima u kojima se organizacija kao potencijalni implementator e-učenja nalazi, projekti mogu biti uspješni i neuspješni. Svakako, potrebna je temeljita priprema u svim aspektima prije ikakvog promišljanja o implementaciji. U protivnom, na uspjeh možemo zaboraviti, a optimistične projekcije rasta nemaju šanse.

2014. – trendovi u e-učenju

ID-100165642

Ilustracija: Danilo Rizzuti

Pred nama je 2014. godina, koja bi po svemu sudeći trebala biti jednako zanimljiva i uzbudljiva kao i prethodna. Kako to obično biva, predviđanja se u području e-learninga u nekim elementima razlikuju, ovisno o izvoru, ali kostur predviđenih trendova i statistika ostaje isti.

Pred vama je pregled najznačajnijih trendova u elearningu u 2014:

m-learning

I u 2013. m-learning bilježio je značajnu pažnju i interes. U ranijim smo člancima navodili mnogo detalja, kao što je primjerice prikazana infografika upsidelearning.com na temu „Zašto je m-learning budućnost učenja na radnom mjestu“.

tablet learning

Edgepoint Learning, elearning.net, eLearning industry i brojni drugi predviđaju da  će i u 2014. m-learning bilježiti rast i interes, pogotovo uzimajući u obzir da m-  learning ima snažan potencijal da obrazuje zaposlenike koju su često vremenski i prostorno dislocirani. Tablet i mobilni uređaji integirani su u  svakodnevne poslovne aktivnosti i njihova snaga da prenesu znanje postaje sve    vrijednija.

 Fotografija: tech2.in.com

Važno je napomenuti i kako BYOD ideja raste i implementira se u sve veći  broj organizacija, dok čak 74% organizacija vjeruje kako BYOD može povećati  produktivnost radnika.  

Gamification

Gemifikacija je doživjela snažan porast u 2013. godini i organizacije  objeručke prihvaćaju ovakav način motivacije zaposlenika prilikom  učenja. Igre motiviraju igrače, tjeraju ih na smijeh, suradnju, responzivnost, povezivanje, kreiranje strategije, potiču kompetitivnost.  Svakako se kroz igre budi povezivanje i potiče reakcija, što bi trebao biti  rezultat najboljih materijala za učenje. Jasno je dakle da je prirodni razvoj  učenja kombiniranje materijala i igara, a kompanije masovno  implementiraju elemente igara u svoje e-learning tečajeve. Više na  eLearningindustry.com

badges_gamification Ilustracija: mrdaley.com

Bilo da se gemifikacija koristi kao dio strategije primjerice kroz dodavanje bedževa kao nagrada ili praćenja rezultata preko neke javne ploče ili prikaza, svakako je trend koji će snažno biti naglašen i u idućoj godini i koji poslovne organizacije ne bi trebale zanemariti.

Tin Can API

Ako još niste sigurno što je Tin Can API, vrijeme je da naučite. Tin Can API (ponekad poznat i kao Experience API), standard je koji autori u području naglašavaju kao jednu od stvari koja je obilježila i prethodnu godinu, a neki autori pišu kako je 2014. godina kada bi se definitivno mogao vidjeti odmak od tradicionalnih protokola i približavanje novim tehnologijama.

tin-can-api

Ilustracija: tincanapi.com

Radi se zapravo o novom načinu praćenja učenja koji omogućuje prikupljanje podataka iz niza iskustava koje učenik/polaznik proživljava prilikom učenja – online i offline. Učenje se događa svugdje, kroz različite tehnologije, različitim mjestima u različito vrijeme. Tako Tin Can objedinjuje mobilno učenje, simulacije, virtualna iskustva, igre, aktivnost u stvarnom svjetu, učenje stjecanjem skustva, društveno učenje, kolaboracijsko pa i offline učenje.  Pomoću Tin Can API-a sustavi komuniciraju aktivnosti pomoću jednostavnog Tin Can rječnika. Više o Tic Canu, što je i kako funkcionira te njegovoj razlici od SCORM-a pročitajte u linkanim člancima u tekstu.

Storytelling

storytelling

Ilustracija: eucenje.efst.hr

Pričanje priča prisutno je u procesu učenja, ali i u svakodnevnom životu praktički oduvijek. Ako ga promatramo u okviru e-učenja, promišljamo implementaciju pričanja priča u dizajn tečajeva s ciljem poboljšanja materijala za učenje i poticanja emocionalnih reakcija polaznika. Storytelling se često veže uz gemifikaciju pogotovo u okviru instrukcijskog  dizajna. 

Inkorporiranje priča iz stvarnog života i realnih situacija postaje općeprihvaćeno u razvoju tečajeva e-učenja, a ako vas zanima još ponešto o tome kako i zašto pričati priče, pročitajte članak Storytelling in eLearning: The why and how.

Massive Open Online Courses 

MOOCovi su svuda oko nas, i u akademskom i u poslovnom svijetu, bilježe se masovna ulaganja u ovaj novi način učenja masa, a investitori se nadaju povratu u skorašnje vrijeme. Zanimljiva infografika vezana za MOOC-ove prikazana je ispod:

Strategic-Lessons-from-MOOC-Pioneers-Infographic
Find more education infographics on e-Learning Infographics

Ideja je kako će u narednoj godini doći do konsolidacije platformi i svojevrsnog rasčišćavanja tržišta MOOC-ova, a očekuje se opstanak najvećih i najkvalitetnijih. Svakako se s punim pravom očekuje još veća integracija i iskorištavanje potencijala ovakvog tipa učenja, u svim okruženjima.

Ako ste na bilo koji način povezani s e-learningom, korisno je pogledati pregled statistika e-learninga u 2014 prema elearningindustry.com.

Brojke su zapanjujuće,a činjenica kako je danas industrija e-learninga vrijedna 56,2 miijardi dolara (uz predviđanje udvostručenja do 2015.), tjera na razmišljanje – a gdje je u svemu naša (poslovna) organizacija?

Web
Find more education infographics on e-Learning Infographics

M-learning – tips and tricks

mlearning wordle

Teorija m-learninga već je obrađena u člancima Mobilno učenje – teorija i praksa te Učenje u pokretu – mobilno učenje, ranije objavljenim na našem portalu. Ipak, ponekad više od teorije vrijede savjeti i iskustva iz prakse. Prednosti m-learninga su poznate i brojne, počevši od mogućnosti edukacije djelatnika na bilo kojem mjestu u bilo koje vrijeme, preko značajne uštede vremena i novca uloženog u obrazovanje djelatnika, interakcije i kolaboracije pa sve do omogućavanja istinske radosti učenja.

Planiranje i dizajn m-learning sustava, njegov razvoj, implementacija i kontrola performansi nisu nimalo lagan zadatak; čak i uz poznavanje svih metodoloških i tehnoloških aspekata te slijepo praćenje svih pravila postoji mogućnost za neuspjeh, koju svi žele minimalizirati. S druge strane, mogućnost neuspjeha treba biti prihvaćena s obzirom da mobilne tehnologije rastu zapanjujućom brzinom, a obrazovanje djelatnika mijenja se iz temelja. 76% poduzeća u Ciscovom istraživanju The Expanding Role of Mobility in the Workplace (2012) izjasnilo se kako mobilni uređaji povećavaju odaziv (responzivnost) zaposlenika i brzinu donošenja odluka.

Savjeti i iskustva iznesena u članku prikupljena su iz nekoliko izvora:

158 Tips on mLearning: From Planning to implementation

Designing mobile learning

Ćukušić, M., & Jadrić, M. (2012). E-učenje-koncept i primjena. Zagreb: Školska knjiga.

Effective Mobile Learning: 50+ Tips and Resources Ebook

Design mobile learning like a pro: Best Practices for mLearning

Menadžment m-learning projekata

  •  Tim bi trebalo biti malen i agilan, posebno kada se radi o prvom projektu
  •  Uvijek je potrebno raditi na pilot projektu prije lansiranja finalnog proizvoda
  •  Prillikom razvijanja proizvoda, bitno je ići malim koracima i u iteracijama
  •  Uvijek je potrebno dobiti povratnu informaciju o od stakeholdera

Dizajn m-learning aplikacija

  •  Nikako se ne smije naprosto “smanjiti” sadržaj s desktop verzije na mobilnu – razvoj za mobilne uređaje podrazumijeva  potpunu prilagodbu sadržaja, vizualno i funkcionalno
  •  Potrebna je prilagodba m-learninga za različite tipove operativnih sustava – iOS, Windows, Android
  •  Prilikom dizajniranja potrebno je imati na umu da se polaznici vole osjećati produktivno – dizajnirajte tečaj tako da polaznici  osjećaju da obavljaju stvari s “check-liste”
  •  Polaznici očekuju “swipe” and “scroll”, potrebno je prilagoditi se njihovim očekivanjima
  •  “Mobile first” pristup je potreban – fokusirajte se na mobilnu verziju vašeg proizvoda
  •  Potrebno je razmisliti zašto se uopće sadržaj razvija za mobile
  •  M-learningom postajete dio osobnog prostora polaznika, vrlo je bitno da im se korištenje isplati
  • Veliku pažnju obratite na user experience

Odabir alata i platforme

Odličan citat Clarka Quinna u 158 Tips on mLearning: From Planning to implementation:

“If you get the design right, there are lots of ways to implement it. If you don’t get the design right, it doesn’t matter how you implement it.”

  •  Osnova za odabir alata je definirana strategija m-learninga
  •  Važno je da platforma zadovoljava definirane kriterije
  • Odluka mora biti konsenzus svih stakeholdera na koje će odabir utjecati

Dopremanje sadržaja korisnicima (delivery)

  •  Imajte na umu osiguravanje informacija koje su u vlasništvu organizacije i koje trebaju ostati povjerljive
  •  Potrebno je detaljno istraživanje tehnologija koje će biti korištenje prije nego razvoj počne
  •  Ukoliko je m-learning dio BYOD inicijative, upozorite djelatnike da će možda morati platiti za korištenje/download sadržaja  kada nemaju wi-fi vezu.

Kontrola performansi i mjerenje uspjeha m-learning inicijative

  •  Kada se radi o o mobilnom webu, obratite pozornost na web traffic, kada se radi o aplikaciji, neka ostavi trag
  •  Omogućite feedback direktno s mobilnog uređaja
  •  Započnite projekt s pitanjem mjerenja uspjeha na umu

 

Da ne bi sve ostalo na tekstu, evo jedna sjajna infografika koja pokazuje zašto je važno prihvatiti iznesene savjete:

Why Mobile Learning Is The Future Of Workplace LearningWhy Mobile Learning Is The Future Of Workplace Learning
Click to view the complete infographic. | Infographic by Upside Learning

e-learning konferencija “Znanje u fokusu”

Druga međunarodna korporativna e-learning konferencija održana je 11. listopada u Podravki u Koprivnici. Kao jedina konferencija usmjerena primjeni e-učenja u poslovnom okruženju, vrlo je primamljivo okupljanje za sve koji su fokusirani na kvalitetu i konstantno poboljšanje u području primjene e-učenja.

Podravka e-learning konferencija

podravka.hr

O konferenciji

Podravka je prepoznala važnost kvalitetnog upravljanja ljudskim resursima i obrazovanja zaposlenika u skladu s najnovijim trendovima kojima je cilj proces obrazovanja, uz pomoć ICT-a podignuti na mjesto u kompaniji koju ono zaslužuje imati. Tako već drugu godinu za redom organizira e-learning konferenciju na kojoj se sudionici mogu upoznati s konceptom e-learninga, poslušati savjete, upoznati se s teorijom, ali i doživjeti praksu.

Konferencija je bila organizirana u suradnji s Cognitom, vodećim e-learning providerom u regiji, u ugodnom ambijentu Podravke u Koprivnici, a program konferencije obuhvatio je niz predavanja i radionica. Predavalo se i diskutiralo o konceptu e-učenja, dizajnu, trendovima u području poslovnog e-učenja i nizu drugih tema. Na konferenciji su sudjelovali domaći i inozemni stručnjaci iz područja e-learninga te ljudskih potencijala, kao i tvrtke sa zapaženom ulogom u online edukaciji.

Portal za poslovno e-učenje

Ovakav važan trenutak za poslovno e-učenje u Hrvatskoj nije mogao proći bez portala za poslovno e-učenje, kojeg su na konferenciji predstavili Maja Ćukušić i Mario Jadrić. Okupljenima su predstavili dosadašnji rad na portalu i planove za budućnost te rezultate pilot istraživanja o e-učenju u poslovnom okruženju.

Predstavljanje portala eucenje.efst

Predstavljanje portala eucenje.efst

Moodle i Zračna luka Zadar

Na konferenciji je u dijelu predstavljanja primjera iz prakse sudjelovala i Marina Lenkić, nekadašnja studentica informatičkog menadžmenta na Ekonomskom fakultetu u Splitu, a danas dio kolektiva Zračne luke Zadar, koja je predstavila proces implementacije Moodle platforme u Zračnu luku i obrazovanje zaposlenika kroz ovaj open source alat, o čemu je bilo riječi u članku na našem portalu.

Stipendija Zaklade “prof. Zlata Bartl

U sklopu konferencije dodijeljena je i stipendija zaklade “prof. Zlata Bartl”, i to urednici našeg portala, Antoniji Bralić za idejno rješenje e-tečaja “Poslovno e-učenje”. Kreirani e-tečaj namijenjen je menadžerima i zaposlenicima u sektoru ljudskih resursa onih tvrtki koje su zainteresirane ili su se odlučile na implementaciju e-learninga za edukaciju svojih zaposlenika. Ideja je da završavanjem ovog e-tečaja, polaznici usvoje sva znanja o konceptu e-learninga koja su im potrebna kako bi što kvalitetnije implementirali e-learning ili se što bolje koristili novim sustavima.

Dodjeljivanje stipendije zaklade "prof. Zlata Bartl"

Dodjeljivanje stipendije zaklade “prof. Zlata Bartl”

Marina Lenkić, Maja Ćukušić, Mario Jadrić i Antonia Bralić

Marina Lenkić, Maja Ćukušić, Mario Jadrić i Antonia Bralić

Communities of practice

communities of practice

Buzzword u krugovima e-učenja, ali i šire, a povezan je s idejom dijeljenja znanja, učenja u okviru organizacije, upravljanja ljudskim resursima te učenja u društvu ili društvenog učenja (eng. social learning) je communities of practice.

Communities of practice predstavlja skupinu ljudi sa zajedničkim interesom koji su fokusirani na kolaboraciju i dijeljenje informacija koje su od zajedničkog interesa. U istom se članku navodi kako CoPs (communities of practice) moraju imati svrhu kada funkcioniraju u okviru organizacije te su više fokusirane na poboljšanje performansi i povećanje znanja grupe, u odnosu na dobitak pojedinca. Pitanje koje si sudionik ovakve suradnje postavlja je “Što mogu podijeliti s grupom i koji problem možemo zajednički riješiti?”.

Pojam su osmislili Etienne Wenger i Jean Lave koji kažu kako comunities of practice formiraju ljudi koji su angažirani u procesu kolektivnog učenja, o bilo kojem obliku da se radi: grupa inženjera traži rješenje problema, menadžeri koji pomažu jedni drugima u suočavanju s poslom i sl.

U članku na svojoj službenoj stranici Wenger navodi kako postoje tri karakteristike ovakvih zajednica:

Domena interesa – identitet zajednice definiran je interesom koji sudionici dijele. Članstvo u ovakvoj zajednici podrazumijeva posvećenost dijeljenom interesu, ali i zajedničke kompetencije koje članove ovakve zajednice razlikuju od drugih ljudi.

Zajednica – članovi grade odnose, dijele znanje, pomažu si, sudjeluju u zajedničkim aktivnostima, a sve kako bi učili jedni od drugih. Web stranica kao takva nije zajednica; isto zanimanje ili titula ne čini grupu ljudi pripadnicima zajednice, pripadnicima ih čini interakcija i zajedničko učenje

Praksa – community of practice nije tek zajednica ljudi koji dijele zajednički interes-primjerice ljudi koji vole određeni žanr filmova. Članovi ovakvih zajednica su ljudi iz prakse koji razvijaju zajednički repertoar resursa: iskustva, priče, alate.

Kada govorimo o organizacijama, ovakve zajednice imaju drukčija imena, primjerice learning networks, thematic groups, tech clubs. Zajednice ovakvog tipa razvijaju se otkada su ljudi počeli dijeliti znanje o zajedničkim interesima, a to je praktički oduvijek. Ako vas zanima detaljniji uvid  u koncept, svakako pročitajte Communities of practice – a brief introduction.

Glavna pitanja

Učenje koje se odvija na ovakav način je kolaboracijsko, takvo je učenje vrijednije od individualnog (asocijacija na sinergijski efekt). Također je ovakav stav u skladu s argumentom kako učenje kroz angažiranost s drugima omogućava bolje učenje. Svakako je ovakav oblik učenja vrlo bitan za podizanje ukupne razine znanja i proširenje vidika pojedinih članova zajednice (zaposlenika).

Prednosti su među ostalim i razvoj novih ideja, brzo rješavanje problema, lak transfer primjera dobre prakse, razvoj profesionalnih vještina, olakšavanje privlačenja i zadržavanja talenata.

Kritični faktori za uspjeh ovakvih zajednica uključuju pitanje upotrebljivosti tehnologije, povjerenje i prihvaćanje informacijsko komunikacije tehnologije za komunikaciju, osjećaj pripadnosti među članovima, obraćanje pozornosti na multikulturalnu dimenziju, razumijevanje, osjećaj svrhe čitavog procesa, korištenje netiquette-a (pravila korištenja, odnosno lijepog ponašanja  u online zajednici) te jezik koji je prisan članovima. Za detaljnije razmatranje pitanja zanimljiv je članak Communities of Practice and virtual learning communities: benefits, barriers and success factors 

communities of practice

Communities of practice i poslovno okruženje

Kako bi odgovorile na promjene u okruženju, organizacije se transformiraju u “učeće organizacije“, unutar kojih zaposlenici povećavaju razinu svog i tuđeg znanja i vještina, a sve radeći zajedno. Pogotovo se ova pojava manifestira u vrijeme ubrzanih promjena u okruženju koje karakterizira snažna konkurentnost. Ovakve organizacije pretpostavljaju kako su kompetencije svih članova takve da pojedinci mogu sami raditi i postizati visoke performanse uz minimum nadzora, a same su organizacije responzivne, efikasne i efektivne.

U okviru poslovnih organizacija kolaboracijsko učenje već je odavno u određenoj mjeri prisutno, a o kolaboracijskim smo alatima pisali u jednom od ranijih članaka. Sada je vrijeme da poslovne organizacije implementiraju communities of practice u punom smislu te riječi. Organizacije koje su fokusirane na implementaciju e-učenja zasigurno ne smiju stati na individualnom pristupu, već kroz virtualne CoPs omogućiti zaposlenicima da iskoriste sinergijski učinak i na taj način unaprijede znanje organizacije.

Primjer ovakve zajednice je ona razvijena u okviru Hewlett-Packarda koja se sastojala od konzultanata za dostavu proizvoda, a koji su održavali mjesečne telekonferencije. Članovi su otkrili kako imaju zajedničke probleme i krenuli u njihovo rješavanje koje je bilo veoma uspješno. Više o ovom i dodatnim primjerima pročitajte u članku Communities of practice: The Organizational Frontier.

Zaključak

Communities of practice zajednice su ljudi koji dijele zajednički interes i imaju znanje o promatranom pitanju. Svaki od članova zajednice doprinosi rješenju problema, gradi odnose s drugim članovima i doprinosi rastu ukupnog znanja organizacije. Vrijeme je da poslovne organizacije iskoriste priliku koju im tehnologija nudi i ne inzistiraju samo na individualnom pristupu već i na kolaboraciji u okviru e-učenja i virtualnog svijeta treninga i obrazovanja.

Moodle u poslovnom okruženju


Moodle

Što je Moodle?

Službena Moodle stranica definira Moodle kao sustav za upravljanje učenjem (eng. Learning Management System), odnosno kao besplatnu web aplikaciju korištenu za kreiranje učinkovitih web mjesta za online učenje. Alat je vrlo popularan diljem svijeta za kreiranje dinamičnih web stranica za polaznike tečaja e-učenja, a par riječi o njemu već je napisano u članku Moodle – najpopularniji open source LMS, na našem portalu. Da bi radio, Moodle je potrebno instalirati na web server, bilo na vlastita računala ili na računalo hosting firme. Moodle je zanimljiv jer se radi o tzv. open-source softveru, što znači da je Moodle kao takav zaštićen, ali korisnici imaju slobodu kopirati, koristiti i mijenjati Moodle ukoliko se obvežu poštivati definirane obveze, kao što je primjerice pružiti određene informacije drugim korisnicima.

Primjena Moodle sustava

Moodle je vrlo popularan u akademskom okruženju zbog niza prednosti koje donosi pri implementaciji e-učenja. Međutim, ništa manje popularan ne bi trebao biti niti među poslovnim korisnicima. U zanimljivom članku Best Practices: Using Moodle for Corporate Training Initiatives autorica navodi kako će u Moodle-u u poslovnom okruženju kreirani tečajevi biti više asinkroni i više se oslanjati na samostalan rad polaznika, nego što je to slučaj u akademskom okruženju. Također, dizajn tečaja bit će prilagođen korisnicima, i zbog resursa koji će biti korišteni za izradu tečaja za zaposlenike.

Razmatrane su i funkcionalnosti Moodle sustava u kontekstu poslovne upotrebe. Primjerice, moguće je zadatak dodijeliti dvama zaposlenicima na temelju njihovih radnih mjesta ili menadžeru kreirati ulogu “roditelja” (eng. parent) i dodijeliti ga određenim zaposlenicima kako bi pratio njihov napredak i trenutni status dodijeljenog zadatka.

Prednosti i nedostaci Moodle-a u poslovnom okruženju

Neki konzultanti navode kako je Moodle vrlo atraktivna opcija za mala i srednja podueća, a postoje slučajevi primjene Moodla u većim korporacijama. Kada govorimo o nedostacima Moodle-a u poslovnom okruženju, ističe se nepouzdanost IT odjela tvrtki u open-source sustave, kakav je Moodle. Naviknuti su na komercijalni softver prilikom čije se implementacije i korištenja mogu obratiti proizvođaču i riješiti problem na taj način. Nadalje, upotreba open-source softvera često zahtijeva vještine koje IT zaposlenici ponekad nemaju, a tvrtke u njih ne žele ulagati jer ne postoji kritična masa koja bi opravdala ulaganje u razvoj takvih vještina (npr. PHP). Drugi nedostatak je to što je Moodle originalno razvijen kao platforma za e-učenje u obrazovnom okruženju pa to naslijeđe još uvijek dijelom nosi; javlja se pitanje skalabilnosti i funkcije učenja te kompleksnosti. Više o pitanjima primjene Moodle-a u poslovnom okruženju možete pročitati u intervjuu s konzultantom Jeevanom Joshijem. Često se piše o preprekama koje stoje na putu potpunom prihvaćanju Moodle-a u poslovnim organizacijama i isto tako često se spominje činjenica da se radi o besplatnom alatu (što ponekad djeluje neozbiljno i zastrašujuće velikim poslovnim organizacijama, iako se u biti radi o prednosti Moodle-a) te kao što je navedeno ranije, nema potpore ovlaštenog proizvođača i primarno je kreiran za akademsko okruženje te je poprilično nezanimljiv bez personalizacije.

Prikaz sučelja u Moodle sustavu. Preuzeto sa moodle.org

Primjer sučelja u Moodle sustavu. Preuzeto sa moodle.org

Drugi autori naglašavaju kako nema ništa loše u uključivanju najboljih praksi s područja e-učenja u akademskom okruženju u poslovni svijet, dapače. Tako se navodi da se Moodle u poslovnom okruženju može koristiti za trening zaposlenika, uvođenje novih zaposlenika u posao, trening i potporu klijentima te kao kolaboracijsku platformu za rad i druženje.

Ono što najznačajnije pridonosi popularnosti Moodle-a kao LMS-a za organizacije jest to što je besplatan. LMS-ovi su danas jako skupi i poslovne organizacije su u pravu kada razmatraju sve opcije koje bi im smanjile trošak uvođenja e-učenja. Nadalje, ovakav se sustav može implementirati u poslovnu organizaciju bez brige oko individualnih licenci i dodatnih troškova kao i neovisno o ograničenjima koja su nametnuta od strane proizvođača softvera, a i instalacija bez formalnog procesa nabave, plaćanja i implementacije sustava za e-učenje nije zanemariv faktor.

Izvrstan pregled Moodle sustava i pitanja njegove implementacije u poslovno okruženje, zajedno sa svim prednostima i nedostacima prikazan je u dokumentu Insights into Corporate Moodle, u kojem se navode i najčešći izazovi postavljeni pred poslovne korisnike Moodle sustava, i to kroz pitanja koja trebaju biti ramotrena pri implementaciji sustava, ukoliko se teži uspjehu (a to nam je uvijek cilj). To su integracija, upload sadržaja i njegovo održavanje, hosting i sigurnost sustava, kastomizacija sustava, tehnička i korisnička podrška, nadogradnja sustava, dodaci  i još nekoliko pitanja koja ne smiju ostati neodgovorena prilikom implementacije ovako složenog sustava.

Zaključak

Moodle je besplatan, open-source sustav primjenjiv u akademskom i poslovnom okruženju. Jednostavan je za instalaciju, lako promjenjiv (od strane PHP programera), ima vrlo aktivnu zajednicu korisnika, izgrađen je s namjerom interaktivnosti, jednostavan je za korištenje te ga karakterizira niz modula koji se mogu primjeniti kao dodatni, a koji izgrađuju Moodle prema potrebama poslovne organizacije. Uz sve navedene karakteristike, očito je kako ga je potrebno dobro razmotriti prilikom donošenja odluke o LMS-u koji će se primjeniti  u poslovnoj organizaciji. Sve detalje oko sustava, primjene i sva ostala pitanja moguće je pronaći na stranici https://moodle.org/, a primjer uspješne primjene Moodle sustava u poslovnom okruženju u članku Primjer iz prakse: Moodle u Zračnoj luci Zadar.

Mobilno učenje: teorija i praksa

U prethodnom smo članku ukratko definirali pojam mobilnog učenja i dotaknuli se prednosti i nedostataka ovog koncepta, u kontekstu razvoja mobilnog učenja u poslovnom okruženju. Ovaj članak reći će vam nešto više o tome koje su konkretno razlike e-učenja,  i mobilnog učenja, o čemu je također bilo riječi te kako izgledaju uspješni primjeri iz prakse. Također, preispitat će se uloga tableta kao novog sredstva mobilne komunikacije te njegova uloga u razvoju m-učenja.

Razlike između e-učenja i mobilnog učenja – iz literature

Iako e-učenje ima mnoge prednosti naspram tradicionalnih metoda učenja, neki nedostaci ovog koncepta su unutar znanstvenih krugova rezultirali potragom za nečim novim, što bi otklonilo nedostatke e-učenja i ispunilo sve zahtjeve postavljene pred sudionike ovih novih načina prenošenja i usvajanja znanja. Upravo razvoj tehnologije i potreba za novim smjerom u području edukacije na velika je vrata uvela pojam m-learninga. Mobilno učenje rezultat je zajedničkog rasta i razvoja mobilne informatike i samog e-učenja, a omogućava pristup sadržajima koji su potrebni za učenje, neovisno o lokaciji, vremenu i komunikaciji s drugima, a to se smatra njegovom glavnom prednošću (Korucu & Alkan, 2011). Pitanja su sljedeća – zašto razvijati m-učenje ukoliko imamo razvijenu platformu e-učenja za svoje polaznike ili, s druge strane, zašto kretati direktno u m-učenje i izostaviti e-učenje kao takvo.

Za početak, pregledajmo osnovne pojmovne razlike između e-učenja i m-učenja:

Tabela 1: Usporedba terminologije e-učenja i m-učenja. Prilagođeno prema: Korucu & Alkan, 2011

e-učenje m-učenje
Računalo Mobilno
Brzina prijenosa podataka GPRS, G3, Bluetooth
Multimedija Objekti
Interaktivnost Spontanost
Poveznice na vanjske sadržaje Povezanost općenito
Suradničko Umreženo
Bogato sadržajem Jednostavno
Učenje na daljinu Učenje u prilici
Formalno Informalno
Simulirane situacije Realistične simulacije
Hiperučenje Konstruktivizam, kolaboracija

I drugi autori u svojim radovima obrađuju razliku između e-učenja i m-učenja pa tako (Simkova, et al., 2012) u razmatranje uvode i pojam klasičnog učenja. U tablici su prikazane aktivnosti i karakteristike procesa učenja kroz sva tri pristupa:

Tabela 2: Usporedba pristupa učenju. Prema Simkova, et al., 2012

m-učenje e-učenje Klasično učenje
Uporaba multimedije i interaktivnih alata Da, s nekim ograničenjima Da Ograničeno
Prilika za učenje bilo gdje Da Ne Da
Automatski samoevaluacijski testovi Da Da Ne
Potrebna internetska veza Većinom Većinom Ne
Evaluacija učenja Da Da Ne
Kontakt s predavačem i drugim polaznicima Ograničen Ograničen Da
Brze informacije i vijesti Da Ograničeno Ne

Vidljivo je da e-učenje predstavlja napredak u odnosu na klasično učenje, a m-učenje stepenicu iznad kojom se nastoje otkloniti nedostaci e-učenja, poglavito pitanje učenja u bilo koje vrijeme i na bilo kojem mjestu.

Mobilno učenje bilježi veliki rast u cijelom svijetu, a tome je niz razloga kao što su (Tillett & Woodill, 2011):

  • kulturalne pretpostavke (ljudi teže mobilnoj komunikaciji koju napretkom tehnologije konačno mogu jednostavno i relativno jeftino ostvariti)
  • općeniti rast broja mobilnih uređaja u upotrebi (krajem 2012. u svijetu je postojalo 6,8 milijardi mobilnih pretplata što je u prijevodu 96% ukupne svjetske populacije (The International Telecommunication Union, 2013)
  • novi stil života – ljudi u pokretu
  • potreba za povezanošću
  • mobilni radnici i ne tradicionalno radno okruženje (radnici su sve više u svom poslu dislocirani, a sve manje na jednom mjestu prilikom obavljanja radnih zadataka)
  • dolazak nove generacije radnika koji su odrasli uz internet i nove tehnologije
  • dostupnost mobilne tehnologije (financijska pristupačnost, tehnološko predznanje i sl.)

Niz slučajeva u različitim aspektima obrazovanja i edukacije djelatnika potvrdio je kako m-učenje predstavlja kvalitetnu alternativu tradicionalnim oblicima edukacije. Štoviše, u nekim je dijelovima svijeta i prvi izbor prilikom razvoja kompetencija studenata i djelatnika upravo zbog pristupačnosti i relativno jednostavnog prijenosa znanja neovisno o vremenu, mjestu i što je vrlo važno – predavaču. Ukoliko vas zanima nešto više o primjeni mobilnog učenja u obrazovanju i popularnosti koncepta općenito, pročitajte ova dva članka.

Studije slučaja – m-učenje u poslovnom okruženju

Velike kompanije diljem svijeta odavno su se proširile na mobilno tržište u svim aspektima poslovanja, od marketinga do edukacije djelatnika. S tim u skladu, može se pronaći niz studija slučajeva koje prikazuju kako su tvrtke iskoristile prilike koje nudi mobilno učenje:

1.      Merrill Lynch – tehnologija: Blackberry mobiteli

Edukacija 2100 investicijskih bankara i stakeholdera na temu usklađenosti i poštivanja propisa, u periodu od dva mjeseca.

Mišljenje sudionika procesa učenja:

  • 99% polaznika izjavilo je kako smatra da je format i način rada u skladu s ciljevima učenja.
  • 100% polaznika rado bi završilo dodatne programe po ovom formatu
  • 75% pohvalilo je upravljanje vlastitim vremenom, prikladnost i trening bez ometanja kao pozitivne strane ovakvog načina učenja

Slika 1:  Završetak programa obuke u Meryll Lynchu prema mjestu:

Merrill Lynch Final

2.      Cognizant – tehnologija: Apple iPod

Edukacija s ciljem podizanja jezičnih vještina. Čitava se edukacija sastojala od nekoliko dijelova:

i.            Podjela materijala za učenje/čitanje

ii.            5 dana edukacije u klasičnoj učionici kako bi se polaznike upoznalo s platformom

iii.            Preuzimanje iPod programa, prolazak kroz zadatke i završetak programa

iv.            Sudjelovanje u radu virtualne učionice za podizanje motivacije

v.            Polaganje online testova za samoprocjenu znanja

Mišljenje sudionika procesa učenja:

  • Primjetan porast zadovoljstva među polaznicima
  • Stopa završetka programa edukacije porasla sa 50% na 80%
  • Vrijeme provedeno učeći poraslo sa 11 sati mjesečno na 27 sati mjesečno
  • Broj polaznika koji polože posljednju provjeru znanja porastao sa 70% na 83%
  • ROI – procijenjena ušteda na 26 000$ mjesečno

 3.      Turkcell Academy – tehnologija: Mobile Learning Game

Igra za nove zaposlenike – „lov na blago“, a igra se zadnjeg dana njihovog orijentacijskog perioda. Igra pomaže da se zaposlenici bolje upoznaju da fizičkim izgledom tvrtke i postanu opušteniji, kao i da se upoznaju sa poslovnim procesima kojima će se baviti tijekom svoje karijere u tvrtki. Rezultat je da je broj pitanja o poslovnim procesima nakon zapošljavanja drastično smanjen, a zainteresiranost i motivacija zaposlenika značajno narasla.

Više studija slučaja možete pronaći u prezentaciji Mobile learning case studies.

Moderni mobilni uređaji – tableti

Nebrojeno puta spominjani tehnološki napredak na scenu je izbacio i po mnogima uređaj koji predstavlja integraciju svih najvažnijih funkcionalnosti računala i mobitela te budućnost učenja i rada – tablet. Lagan za prenošenje, dostupan uvijek i svugdje te povezan na internet – sjajna je prilika za nove načine poslovanja (npr. revolucionarne promjene u maloprodaji), a među ostalim i za m-učenje. Sve popularniji koncept je i BYOD – Bring Your Own Device – pristup koji omogućava zaposlenicima da donesu svoje uređaje, na posao i da pomoću tih uređaja pristupe povlaštenim podacima i aplikacijama poduzeća. Na ovaj način podiže se produktivnost zaposlenika te mu se pruža mogućnost da što praktičnije pristupi zadacima.

International Data Corporation (IDC) predviđa da će svjetska isporuka tableta premašiti isporuku prijenosnih računala u 2013., a  ukupnu isporuku svih vrsta osobnih računala u 2015. godini.  U istom se izvješću navodi izjava kako je ono što je počelo kao rezultat teške ekonomske situacije (prelazak na jeftinije -tablete) rezultiralo promjenom u svjetskoj mobilnoj paradigmi, kada je mobilno postalo primarno (IDC, 2013). Ako uspoređujemo računala, tablete i pametne telefone, može se reći kako nam računala/laptopi omogućavaju informiranost i produktivnost, pametni telefoni nam omogućavaju povezanost, a tableti nas – zabavljaju. (Garg, 2013.)

Dio autora uključio se u raspravu o tome je li učenje na tabletu zaista tip mobilnog učenja. Ideja je da ako prihvatimo “tablet learning” kao samo dio m-učenja postavljamo ljestvicu prenisko (Garg,2012.) – tableti imaju sve mogućnosti potrebne za učenje u pokretu, ali i niz drugih funkcionalnosti koje mogu pružiti veliki doprinos procesu učenja.

Pitanje koje si postavljamo jest kako uključiti ovaj vrtoglavi rast tableta u naše planove oko implementacije mobilnog učenja u poslovno okruženje. U ranije citiranom članku (Garg, 2013.) navodi se kako prilikom dizajna tečaja na umu treba imati nekoliko stvari, među ostalim relevantnost, usklađenost procesa učenja s tijekom rada, konzistentnost, personalizacija, offline uporaba, responzivan dizajn te proširena stvarnost. Detaljnije pročitajte u članku Designing elearning for ipads.

Zaključak

M-učenje omogućava učenje na bilo kojem mjestu u bilo koje vrijeme i ta prednost je neosporna. U vrijeme ubrzanog načina života, velikih promjena u načinu poslovanja i rada te pristupačnosti mobilnih naprava za svakodnevnu upotrebu, jasno je kako m-učenje predstavlja realnost, ali i budućnost. Koncept nije bez nedostataka, a na kreatorima tečaja je da procijene najbolji način kojim m-učenje mogu što bolje uvesti u poslovno okruženje i edukaciju zaposlenika. Sve navedeno možemo promatrati u kontekstu eksponencijalnog rasta tableta na svjetskom tržištu i svih prednosti koje donosi korisnicima te zaključiti: vrijeme implementacije mobilnog učenja u poslovno okruženje je sada.

Ostale reference:

Korucu, A. T. & Alkan, A., 2011. Differences between m-learning (mobile learning) and e-learning, basic terminology and usage of m-learning in education. Procedia Social and Behavioral Sciences, Issue 15, pp. 1925-1930.

Simkova, M., Tomaskovaa, H. & Nemcovaa, Z., 2012. Mobile education in tools. Procedia – Social and Behavioral Sciences , Issue 47, pp. 10-13.

 

Učenje u pokretu – mobilno učenje

Učenje u pokretu - mobilno učenje

Što je mobilno učenje?

U današnje je vrijeme, napretkom tehnologije te promjenama navika i stila života ljudi, mobilna tehnologija postala nezamjenjivi dio svih poslovnih procesa i privatnih trenutaka, a učenje nije iznimka. Mobilno se učenje često definira kao učenje pomoću bežičnih uređaja (npr. mobilnih telefona, dlanovnika ili prijenosnih računala, a u posljednje vrijeme tableta koji bilježe nevjerojatan rast).[i] Ako promatramo odnos e-učenja i mobilnog učenja, tada u vidu treba imati da je mobilno učenje kao takvo podskup e-učenja i podrazumijeva bolji pristup mjestima učenja izvan učionica.

Mobilno učenje podrazumijeva i mnogo više od toga. Brzina odvijanja poslovnih aktivnosti, preopterećenost informacijama na radnom mjestu te rast društvenih aspekata učenja i rada pomaknuli su tradicionalnu teoriju obrazovanja na radnom mjestu  just-in-time prenošenju znanja i vještina, ali i informacija kojima se poboljšavaju performanse zaposlenika. Na ovaj je način zaposlenik u mogućnosti donositi kvalitetnije odluke i povećati zadovoljstvo kupaca ili klijenata. Mobilno učenje može biti primjenjeno u različitim djelatnostima i fazama učenja.

Učenje danas postaje sveprisutno (eng. ubiquitouis learning), odnosno, razvija se nova edukacijska paradigma koja je dijelom omogućena baš karakteristikama i razvojem digitalnih medija[ii]. Učenje u različitim dijelovima dana i na različitim mjestima danas je realnost i jasno je da se i poslovno e-učenje mora prilagoditi. Također, zaposlenici danas zahtijevaju pristup svim resursima koji su im potrebni s jednog uređaja, bilo da se radi o smartphoneu, tabletu ili laptopu, a u skladu s tim otprilike 80% organizacija (podatak iz referenciranog istraživanja) izjavilo je kako u krugu kompanije postoji interes za mobilnim učenjem.[iii]

Oblikovanje strategije mobilnog učenja

Vrlo su važna pitanja kojima se oblikuje strategija mobilnog učenja unutar poduzeća:

  • Što se nadamo postići implementacijom ovakvog načina učenja? Koji problem ćemo riješiti mobilnim učenjem?
  • Koje će se promjene morati tražiti od zaposlenika kako bi mobilno učenje bilo maksimalno prihvaćeno? Je li demografska struktura zaposlenika poduzeća u skladu sa zahtjevima koje postavlja ovakav način učenja ili će biti potrebno upravljanje promjenama na ovom području?
  • Koji će se procesi promijeniti kao rezultat uvođenja e-učenja?
  • Kako će mobilno učenje doprinjeti ostvarenju poslovnh ciljeva
  • Koju razinu sigurnosti poduzeće treba kada govorimo o aplikacijama za mobilno e-učenje?
  • Koliko će i kako trenutna infrastruktura poduzeća podržati proces mobilnog učenja? Ukoliko to nije u stanju, što se treba poduzeti kako bi se mobilno učenje zaista implementiralo?
  • Koliko vremena i novca poduzeće ima na raspolaganju za implementranje mobilnog učenja?

Odgovori na ova pitanja daju početnu sliku o tome u kojoj je situaciji poduzeće po pitanju mobilnog učenja kao moguće strategije. Kao prvi korak uspješnje implementacije, preporuča se okupiti grupu stakeholdera kako bi se započeo konstruktivni dijalog o mogućnosti mobilnog učenja.[iv]

Prednosti i nedostaci mobilnog učenja i što trebate imati na umu

Brojne su prednosti mobilnog učenja; prema [v] to su prenosivost, socijalna interakcija, kontekst i individualnost. Upravo prenosivost karakterizira mobilnu tehnologiju i razlikuje je od ostalih rastućih tehnologija te omogućava ostale karakteristike kao što su individualnost ili interaktivnost.

Ono što treba imati na umu prilikom promišljanja mobilnog učenja jesu i mali ekrani (primjerice ako govorimo o smartphone uređajima). Aktualni materijali koji se koriste u e-učenju u poduzeću moraju biti preoblikovani da bi mogli biti korišteni i na takvim ekranima. Međutim, „mobilno“ ne znači samo puko vizuano preoblikovanje sadržaja za manje ekrane; čitava strategija, razvoj materijala i plan učenja mora biti u skladu s ovakvim uređajima, odnosno, iskustvo polaznika mora biti intuitivno i uravnoteženo. Korisnici pristupaju mobilnom sadržaju u prostorima punima ljudi koji nisu prilagođeni koncentriranom pristupu sadržaju za e-učenje zbog čega taj sadržaj mora biti vizualno primamljviji i stimulativniji od klasničnog sadržaja za e-učenje.[vi]

Također, mnogi polaznici koji uče koristeći mobilne uređaju imaju jako malo vremena raspoređenog u nekoliko navrata pa bi, u skladu s tim, valjalo dizajnirati manje module koje bi polaznici savladali primjerice za vrijeme pauze za ručak.[vii]

Jedan od najozbiljnijih nedostataka koji se pripisuje mobilnom učenju je manjak uspostavljenog teorijskog okvira koji bi bio temelj za efektivan instrukcijski dizajn te evaluaciju programa za mobilno učenje.[viii] Također, problemi s koncentracijom te visoke stope odustajanja od programa navode se kao česti problemi.

Ipak, jasno je da je mobilno učenje prevažan dio e-učenja da bi ga se osporilo ili zanemarilo, uz sve probleme koji ga karakteriziraju. Rastuća popularnost ostalih trendova u području razvoja mobilnih tehnologija i korištenja istih na radnom mjestu kao što je Bring your own device to work (BYOD) dodatno ukazuju na potrebu promišljanja o mobilnom učenju kao vrlo važnom dijelu strategije poslovnog e-učenja.

Slika 1. Courtesy of Renjith Krishnan at FreeDigitalPhotos.net

Reference:


[i] Ćukušić, M. & Jadrić, M., 2012. e-učenje: koncept i primjena. Zagreb: Školska knjiga.

[ii] Ginger, J., 2009. Exploring Ubiquitous Learning, s.l.: an.

[iii] McIntosh, D., 2012. eLearning Industry. [Mrežno] Dostupno na: http://elearningindustry.com/trends-learning-technologies-2013 [18 04 2013].

[iv] Cognizant, 2012. Mobile Learning: Driving Business Results by Empowering Employees in the Moment, s.l.: an.

[v] Klopfer, E., Squire, J., & Jenkins, H. (2002). Environmental detectives: PDAs as a window into a virtual simulated world. Paper presented at the IEEE international Workshop on Wireless and Mobile Technologies in Education (WMTE’02), Los Alamitos, CA.

[vi] Tauber, T., 2013. The dirty little secret of online learning: Students are bored and dropping out [Mrežno]
Dostupno na: http://qz.com/65408/the-dirty-little-secret-of-online-learning-students-are-bored-and-dropping-out/[18 04 2013].

[vii] Harrison, J., 2012. Interactyx Topyx. [Mrežno]  Dostupno na: http://interactyx.com/social-learning-blog/mobile-learning-how-to-administer-it/ [18 04 2013].

[viii] Park, Y., 2011. A Pedagogical Framework for Mobile Learning: Categorizing Educational Applications of Mobile Technologies into Four Types. International Review of Research in Open and Distance Learning, Svezak 12.2.

 

Što je poslovno e-učenje?

 

U današnje vrijeme čini nam se da sve dobiva prefiks „e“ – e-učenje, e-bankarstvo, e-porezna itd. Brz napredak tehnologije, sveprisutnost interneta, podizanje računalnih vještina kod osoblja, sve teži izazovi koji su postavljeni pred poduzeća u kontekstu održavanja konkurentske prednosti, sve su to razlozi za razvoj novih načina obrazovanja i razvoja zaposlenika.

E-learning?

E-učenje možemo definirati kao online učenje koje omogućuje polaznicima pristup obrazovnim sadržajima te jednosmjernu ili dvosmjernu komunikaciju s drugim polaznicima i instruktorima preko računalnih mreža, intraneta, interneta i WWW-a te digitalnih uređaja kao što su CD-ROM, DVD, računala i mobiteli  (Karadeniz, 2009). Poslovno e-učenje podrazumijeva  navedenu definiciju, ali u poslovnom okruženju, odnosno, primjenu informacijsko-komunikacijskih tehnologija u korporativnom sektoru, malim i srednjim poduzećima i državnoj administraciji u obliku strukturiranih programa treninga koji su potpuno online ili hi­bridnog pristupa (Ćukušić & Jadrić, 2012).

Edukaciju u obliku e-učenja najčešće koriste poduzeća koje žele svojim zaposlenicima omogućiti nadogradnju znanja u područjima menadžmenta, vođenja projekata, stranih jezika, prodajnih vještina i drugih poslovnih vještina, pri čemu zaposlenici dobivaju priliku za osobni razvoj, a poduzeću povećavaju konkurentnost (Buljan, 2011). Ipak, poslovno e-učenje nije koncentrirano ni prilagođeno samo dijelu tvrtki; postoje primjeri iz svijeta i Hrvatske koji svjedoče o najrazličitijim primjenama e-učenja u poslovnom okruženju s ciljem povećanja produktivnosti zaposlenika te smanjenja troškova. Primjerice, studija Merril Lyncha pokazala je da korporacije čiji zaposlenici imaju edukacijski nivo 10% veći od prosječnog edukacijskog nivoa imaju 86% veću produktivnost od prosječne produktivnosti (Yeoh, 2001).

Znanje zaposlenika kao ključ konkurentske prednosti odavno je zauzelo stratešku poziciju, a uz tehnološki napredak postalo je jasno kako je potrebno ulagati sve više kako bi se stjecalo i održavalo, ali i dijelilo na najbolji mogući način. S tim u svezi, prošle je godine održana prva konferencija o e-učenju u poslovnim okruženjima u Hrvatskoj, pod nazivom „e-learning Corporate Conference 2012.“ u organizaciji Podravke. Više o tome čitajte na ovom linku, na kojem možete dobiti i drugi uvid u to što je zapravo poslovno e-učenje.

Skori ulazak Hrvatske u EU, ali i globalno poslovanje koje je dio realnosti, pruža prilike za razvoj tvrtki na višoj razini. Razvoj i napredak nije moguć bez kvalitetnih ljudskih resursa koje je potrebno graditi i razvijati. Pravi put za to je implementacija poslovnog e-učenja i maksimalno iskorištavanje prednosti koje nam tehnologija nudi.

Nadam se da ste iz članka dobili sliku o tome što predstavlja pojam poslovnog e-učenja. Valja zapamtiti i najjednostavniju definiciju e-učenja kao primjenu ICT-a radi poboljšanja kvalitete učenja (Ćukušić & Jadrić, 2012). S ovom Vas mišlju upućujemo na niz članaka na ovom portalu u kojima se detaljno opisuju aspekti poslovnog e-učenja, detalji provedbe, prednosti i nedostaci i još mnogo toga.

Reference:

  1. Buljan, N., 2011. poslovni.hr. [Mrežno]
    Available at: http://www.poslovni.hr/hrvatska/e-ucenje-na-razini-cijele-tvrtke-prihvatili-i-vipnet-i-podravka-190100
    [Pokušaj pristupa 9 4 2013].
  2. Ćukušić, M. & Jadrić, M., 2012. e-učenje – koncept i primjena. Zagreb: Školska knjiga.
  3. Karadeniz, S., 2009. Flexible design for the future of distance learning. Procedia Social and Behavioral Sciences, Issue 1, pp. 358-363.
  4. Yeoh, P., 2001. Toward corporate e-learning culture. New Straits Times.

Image courtesy of bplanet at FreedigitalPhotos.net