Author: Ante Maršić

Hot Potatoes – kviz za online provjeru znanja

 

Kviz je formativna metoda provjere znanja usmjerena na mjerenje znanja i vještina učenika sa ciljem informiranja učenika o dostignutom nivou kompetencija [1]. Formativna procjena znanja je pokazatelj koji nam govori što je učenik naučio i napreduje li, te služi za pružanje poticaja i usmjeravanje u učenju [2]. Bitno je napomenuti da se ovaj pokazatelj ne koristi prilikom izračunavanja konačne ocjene. Korištenjem kvizova učenici/polaznici online tečajeva mogu u svakom trenutku provjeriti u kojoj su mjeri ostvareni ishodi učenja. Svrha kvizova je motivirati učenike/polaznike, pružiti im povratne informacije kako bi poboljšali proces učenja, pružanje povratnih informacija nastavnicima i unapređenje procesa učenja.

 

Hot Potatoes je komplet od šest programa razvijenih na Sveučilištu Victoria u Kanadi, koji omogućuje izradu interaktivnih kvizova [3]. Hot Potatoes paket uključuje šest aplikacija, a omogućuje nastavnicima izradu interaktivnih pitanja s višestrukim odabirom, te kratkim odgovorima, ispremiješanih rečenica, križaljki, pitanja pridruživanja/ poredavanja i popunjavanja praznina. [4]. Hot Potatoes se sastoji od [5]:

 

1)    JQuiz – izrada kviza s pitanjima

Program JQuiz kreira kviz s četiri tipa pitanja:

  • Jedan točan odgovor – u ovom tipu kviza se odabire točan odgovor
  • Kratki odgovor – u ovom tipu kviza potrebno je nadopuniti prazninu
  • Hibridno (pitanje tipa kratki odgovor nakon određenog broja pokušaja postaje pitanje tipa jedan točan odgovor)
  • Više točnih odgovora – u ovom tipu kviza od više ponuđenih odgovora, odabiru se svi točni

Slika 1. JQuiz

Slika 1. JQuiz

 

2)    JClose – stvaranje vježbe s popunjavanjem praznina u rečenici

Slika 2. Kreiranje kviza s popunjavanjem praznina

Slika 2. Kreiranje kviza s popunjavanjem praznina

Slika 3. Kviz s popunjavanjem praznina

Slika 3. Kviz s popunjavanjem praznina

3)    JCross – izrada križaljki

Slika 4. Izrada križaljke

Slika 4. Izrada križaljke

Slika 5. Križaljka

Slika 5. Križaljka

4)    JMix – kvizovi s pomiješanim redoslijedom

Tip kviza s pomiješanim redoslijedom riječi u rečenici, redoslijedom elemenata nekog popisa ili nabrajanja za koje korisnik treba odrediti ispravan redoslijed.

Slika 6. Izrada kviza s pomiješanim redoslijedom

Slika 6. Izrada kviza s pomiješanim redoslijedom

Slika 7. Kviz s pomiješanim redoslijedom

Slika 7. Kviz s pomiješanim redoslijedom

5)    JMatch – stvaranje kviza pomoću zadataka uparivanja riječi, pojmova ili slika

Program JMatch koristi se za stvaranje zadataka uparivanja riječi, pojmova ili slika. U kvizu se pojavljuju dva niza objekata (tekst ili slike). Dijelovi desnog povezuju se s odgovarajućim dijelovima lijevog niza.

Slika 8. Izrada JMatch kviza

Slika 8. Izrada JMatch kviza

Slika 9. JMatch kviz

Slika 9. JMatch kviz

6)    The Masher – program za povezivanje kvizova u složeniju cjelinu

 

Hot Potatoes video

 

Linkovi:

  1. http://hotpot.uvic.ca/
  2. https://moodle.org/plugins/pluginversions.php?plugin=mod_hotpot

 

REFERENCE:

  1. Valentin Kuleto, Velimir Dedić: e-učenje
  2. Prof. dr. sc. Nataša Hoić-Božić: Online provjere znanja
  3. Lidija Kralj: Hot Potatoes
  4. Mario Jadrić, Maja Ćukušić, Marina Lenkić: e-učenje: Moodle u praksi, Split, 2013.
  5. CARNet: HotPotatoes online provjera znanja

Podešavanje i pokretanje Moodle instalacijskog paketa

Sa službene https://moodle.org/ stranice moguće je preuzeti i gotove pakete koji sadrže Moodle i ostali softver koji omogućava Moodle sustavu rad na Windows platformi: Apache, MySQL i PHP. Ovaj paket je izrađen korištenjem XAMPP-a, a sama instalacija i pokretanje ovog paketa je gotovo trivijalna.

S adrese http://download.moodle.org/windows/ preuzeta je stabilna verzija (Moodle 2.6.3+) veličine oko 109.2 MB.

Preuzetu ZIP datoteku naziva MoodleWindowsInstaller-latest-26 potrebno je ekstrahirati, najbolje u direktorij moodle (ili sličan naziv) direktno na C: \ disku računala s obzirom da nije dobro postaviti predugu putanju do Moodle sustava. Naziv direktorija server se ne smije mijenjati.

Klikom na Start Moodle.exe se pokreće web poslužitelj pri prvom, ali i svakom sljedećem pokretanju Moodle sustava.

Otvoreni program Start Moodle.exe se ne smije zatvarati klikom na x već se po završetku rada s Moodle sustavom treba pokrenuti program Stop Moodle.exe.

U slučaju da Windows Firewall želi blokirati Apache web poslužitelj i MySQL treba odabrati opciju Unblock u oba slučaja.

Kada je web poslužitelj pokrenut pomoću programa Start Moodle.exe Moodle sustavu se pristupa web preglednikom. Kao adresu potrebno je upisati http://127.0.1.1/.

Ako se radi o prvom pristupanju, autoamtski se pokreće podešavanje  Moodle sustava, a ako je Moodle već podešen prikazuje se naslovnica.

Pri prvom pokretanju najprije se podešava jezik instalacije  Moodle sustava.

Potom se definira lokacija direktorija s podacima Moodle sustava.

U sljedećoj fazi definira se lozinka zadanog korisnika baze podataka Moodle sustava, ali s obzirom da ovaj instalacijski paket nikako nije preporučen za produkcijske okoline već isključivo za testiranje i brzu instalaciju nije potrebno unositi posebnu lozinku za bazu podataka, već nastaviti klikom na Next.

Pri kreiranju Moodle baze podataka potrebno je potvrditi slaganje s uvjetima korištenja Moodle sustava klikom na Continue. Ukoliko provjere instalacijskog okruženja rezultiraju statusima OK, nastavak podešavanja se potvrđuje klikom na Continue.

Po uspješnom kreiranju tablica u bazi, podešavanje se nastavlja klikom na Continue.

U koraku izrade administratorskog računa, upisuju se korisničko ime i lozinka, e-mail adresa te grad i država (od obaveznih polja) te potvrđuje klikom na Continue.

U posljednjem koraku podešavanja naslovne stranice unosi se naziv Moodle sustava, kratki naziv i opis te potvrđuje klikom na Save Changes.

Otvara se naslovnica Moodle sustava, a korisnik je već prijavljen kao administrator.

Po završetku rada s Moodle sustavom ovog prvog pokretanja i svakog narednog potrebno je pokrenuti Stop Moodle.exe te kraj rada potvrditi bilo kojom tipkom.

Moodle instalacija video

Mobilni uređaji i e-učenje na radnom mjestu

Ubrzani razvoj tehnologije mijenja naš život iz korijena te nove tehnologije postaju sastavni dio naše svakodnevice. Iako su u posljednje vrijeme sve češće rasprave o negativnim aspektima i posljedicama tehnologije koju koristimo, ne treba zaboraviti koliko je dobroga upotreba informacijskih i komunikacijskih tehnologija donijela na području obrazovanja. Potreba konstantnog učenja i usavršavanja danas je izraženija nego ikada te je stoga imperativ svakog pojedinca konstantno učenje, kako bi ostvarili svoj puni potencijal i vodili sretan i produktivan život. Očigledno je da učenje u klasičnim učionicama ne može udovoljiti suvremenim zahtjevima te je za uspješno učenje neophodno koristiti Internet, računala i mobilne uređaje.

Mobilni uređaji nisu što su nekad bili, veliki, teški, s malim ekranima koji su služili samo za telefonske pozive i slanje poruka. Današnji mobilni uređaji su postali mala računala i ne služe samo za telefonske pozive, već za snimanje, fotografiranje, slanje mutimedijalnih sadržaja, surfanje Internetom i slično. Oni nude mogućnost pohrane i  obrade podataka gotovo ekvivalentne osobnim računalima te pojedinci na njima mogu slagati materijale za učenje poput „lego kockica“. Prodaja mobilnih uređaja je nadmašila prodaju PC-a te njihova rastuća popularnost jasno određuje smjerove u kojima će se razvijati e-učenje u budućnosti.

Worldwide Device Shipments by Segment (Thousands of Units)

Device Type 2102 2013 2014
PC 341,273 303,100 281,568
Tablet 120,203 184,431 263,229
Mobile Phone 1,746,177 1,810,304 1,905,030

Izvor : Gartner (October 2013)

Mobilno učenje često se definira kao učenje s pomoću bežičnih uređaja [1]. Osim mobilnog uređaja, neki od najčešće korištenih uređaja za mobilno učenje su svakako ručna računala/dlanovnici; primjerice PDA (personal digital assistant) uređaji, MP3 i MP4 uređaji (iPOD), ručni uređaji za video igre (Sony PSP, Nintendo DS), manji notebook uređaji (Asus EEE), te ostali ručni/dlanovni multimedijalni prijenosni i bežični uređaji [3]. Od najranijih dana svog odrastanja okruženi smo raznim ekranima veličine mobilnog uređaja, pa do televizora i računala. Uz te medije pruža nam se mogućnost da budemo aktivni sudionici a ne samo pasivni promatrači. Iako se još uvijek prijenosna računala i mobilni uređaji uglavnom ne smiju koristiti u školama, očigledno je da dolazi vrijeme u kojem će prijenosna računala i mobilni uređaji zamijeniti školske knjige, te djeca neće morati podizati teške ruksake na svoja nejaka leđa.

Donesite svoj vlastiti uređaj (Bring Your Own Device) označava IT politiku koja dopušta zaposlenicima ili ih čak potiče da donose vlastite mobilne uređaje na svoje radno mjesto i koriste te uređaje kako bi pristupili povlaštenim informacijama i aplikacijama tvrtke. Četiri su osnovne opcije, koje omogućuju [4] :

ü  Neograničen pristup putem osobnih uređaja

ü  Pristup samo neosjetljivim aplikacijama i podacima

ü  Pristup, ali uz IT kontrolu nad osobnim uređajima, aplikacijama i pohranjenim podacima

ü  Pristup, ali je spriječena pohrana podataka na osobnim uređajima

 

byod-bring-your-own-device-word-cloud-render-34456098

Izvor : http://www.dreamstime.com/royalty-free-stock-photos-byod-bring-your-own-device-word-cloud-render-image34456098

Sve je veća potražnja za mobilnim zaposlenicima koji će se zapošljavati na određenim projektima. Također tvrtke sve više nude zapošljavanje s fleksibilnim radnim vremenom, u kojem zaposlenici u određenim granicama slobodno odlučuju o vremenu dolaska i odlaska s posla. Nove tehnologije, novi načini proizvodnje, dominantne usluge, globalizacija i podjela rada utječu na to da se radno mjesto ubrzano mijenja. U takvim uvjetima učenje pomoću prijenosnih računala i mobilnih uređaja biše neće biti izbor, već jedini način kako bi se ostalo korak ispred ostalih.

 

„Živi kao da te smrt čeka već sutra.

Uči kao da ćeš živjeti vječno.“

-Ghandi-

 

REFERENCE :

  1. http://www.gartner.com/newsroom/id/2610015
  2. Ćukušić, M. & Jadrić, M., 2012. e-učenje: koncept i primjena. Zagreb: Školska knjiga.
  3. http://www.molenet.org.uk/
  4. https://www.ibm.com/mobilefirst/us/en/bring-your-own-device/byod.html

e-Knjižnica

Povijest knjige stara je više od 7 000 godina. U prošlosti je imala različite oblike, ovisno materijalu od kojeg je izrađivana i o načinu pisanja i umnožavanja tog materijala, a pri pisanju pribor se mijenjao kroz povijest. Najvažniju promjenu donijela je elektronička revolucija i brz razvoj tehnologije. Tekst iz knjiga preselio se na računalne ekrane, te je tako stvoren novi oblik knjige – elektronička knjiga [1]. Digitalizacija knjige započela je 1971. godine s projektom Gutenberg. U njoj se danas nalazi više od 45 000 knjiga [2].  Internet je elektroničkim knjigama dao posve nove mogućnosti, omogućio je bržu nabavu, knjige su postale zanimljivije, privlačnije i sve se više koriste. Prednosti e-knjiga [4] :

  • Dostupnost e-knjige 24 sata na dan,
  • Lakša i brža dostupnost e-knjiga,
  • Nema dostave, kao ni troškova distribucije,
  • Nema čekanja na izdanje,
  • E-knjige se mogu čitati na slabom svijetlu,, pa i u totalnom mraku,
  • Elektroničku verziju knjige lakše je dopunjavati,
  • E- knjiga se ne može fizički oštetiti

Nedostatci e-knjiga [4] :

  • Da bi osoba postala korisnikom e-knjige treba biti informacijski pismena,
  • E-knjige još uvijek nisu pronašle put do većeg  broja korisnika jer je većini novi medij i dalje puno nespretniji od klasične knjige,
  • Pri čitanju teksta s računala dolazi do različitih poteškoća,
  • Prosječna cijena je mnogim korisnicima preskupa u odnosu na klasične knjige,
  • Može biti inkompatibilna s novim hardwareom i softwareom

 

Iako su prednosti e-knjige mnogobrojne ona još uvijek nije pronašla put do većeg broja korisnika. Računalni ekrani nisu ugodni za dulje čitanje, te pri čitanju s računalnih zaslona dolazi do raznih poteškoća kao što su  učestale glavobolje, prijevremena kratkovidnost, bolovi u leđima i vratu i slično. Rješenje za navedene probleme je e-papir i e-čitači koji su namijenjeni za čitanje knjiga u elektroničkom izdanju. Elektronički papir je svaki onaj proizvod koji karakterizira tzv. ‘tehnologija reflektirajućeg zaslona’ bez unutrašnjeg izvora svjetlosti, a čiji je ‘otisak’ na zaslonu neosjetljiv na uvjete osvjetljenja ili kut gledanja, lagan je i zahtijeva relativno malo energije [5]. E-čitači sadrže tehnologiju, dizajniranu da oponaša izgled obične tinte i papira.

 

e-Knjižnica je arhiva digitalnih knjiga i časopisa, dostupnih za čitanje u .pdf formatu svim članovima obrazovne, akademske i istraživačke zajednice – učenicima, nastavnicima, profesorima i znanstvenicima [3]. Na taj način knjige postaju dostupne svim članovima bilo kada i bilo gdje. Elektronička knjižnica je okvirno novi način bavljenja znanjem – pohranjivanje, prikupljanje, organizacija, širenje znanja i pristup znanju, a ne uništenje postojećih institucija [1]. Prednosti e-knjižnica [1] :

  • Nema fizičke granice; korisnik digitalne knjižnice ne mora fizički ići u knjižnicu,
  • Nema radnog vremena; pristup u bilo koje vrijeme dana ili noći,
  • Višestruki pristup; istim izvorima može pristupati više korisnika istodobno,
  • Struktuirani pristup; pristup bogatijem i struktuiranom sadržaju, kretanje poveznicama i hipertekstovima,
  • Pronalazak informacija pomoću pretraživanja i upisivanja jedne riječi ili skupa riječi
  • Umnožavanje i očuvanje
  • Prostor; dok klasičnim knjižnicama treba skladište, digitalne knjižnice mogu pospremiti puno veći broj informacija jer treba jako malo fizičkog prostora
  • Umrežavanje; digitalna knjižnica može proslijediti link koji vodi drugoj digitalnoj knjižnici
  • Cijena; održavanje digitalne knjižnice je jeftinije od održavanja klasične knjižnice

 

Nedostatci e-knjižnica [1] :

  • Ograničenost; autorsko pravo je kompleksna stavka koja strogo ograničava izbor materijala za digitalizaciju pa mnoge kulturne ustanove izbjegavaju kompleksnosti zakona o autorskom pravu digitalizirajući samo materijale koji nisu zaštićeni autorskim pravom i pripadaju u tzv. Javno vlasništvo,
  • Visoki početni troškovi; troškovi hardvera su prilično visoki,
  • Propusnost; elektroničke knjižnice trebaju vrlo visoku propusnost za transfer multimedijalnih sredstava,
  • Efikasnost; radi povećanog obujma digitalne informacije, pronalaženje pravog materijala za određeni zadatak postaje sve teže,
  • Ozračje; elektroničke knjižnice ne mogu proizvesti ozračje tradicionalnih knjižnica. Mnogim ljudima je lakše čitati tiskani materijal nego na računalnom zaslonu,
  • Održavanje; zbog ubrzanog tehnološkog razvoja, elektroničke knjižnice mogu jako brzo postati zastarjele i njihovi podaci mogu postati nedostupni

 

library-with-books-10095338e-learning-education-or-internet-library-100230398

SLIKA 1. Klasična knjižnica                                                                   SLIKA 2. e-Knjižnica

 

„Knjige su najtiši i najstalniji prijatelji; one su najprihvatljiviji i najmudriji savjetnici i najstrpljiviji učitelji.“

-Charles Eliot-

 

 

REFERENCE :

  1. Tamara Bucić : Baze podataka za elektroničke knjižnice, dostupno na : http://lebesgue.math.hr/~nenad/Diplomski/Tamara_Bucic_2012.pdf
  2. http://www.gutenberg.org/wiki/Main_Page
  3. http://www.carnet.hr/e_knjiznica
  4. Marica Keča : E-knjiga – najnoviji oblik knjige, dostupno na : http://www.kdr.hr/drustvo/kdr-2012-html/Casopis-KDR-2012_4.htm#_ftn10
  5. Darijo Čerepinko, Vesna Džimbeg-Malčić : Pregled tehnologija elektroničkog papira i pretpostavke budućeg razvoja e-papira, dostupno na : http://www.google.hr/url?sa=t&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=13&cad=rja&uact=8&ved=0CHIQFjAM&url=http%3A%2F%2Fhrcak.srce.hr%2Ffile%2F149157&ei=oUFWU5HQLefMygPu2oLQCw&usg=AFQjCNGa-tE4UpcccY82fC7iw0CktgjcgA&bvm=bv.65177938,d.bGQ

 

POPIS SLIKA :

  1. http://www.freedigitalphotos.net/images/Interiors_g380-Library_With_Books_p95338.html
  2. http://www.freedigitalphotos.net/images/e-learning-education-or-internet-library-photo-p230398