Category: Sustavi za e-učenje

Podešavanje i pokretanje Moodle instalacijskog paketa

Sa službene https://moodle.org/ stranice moguće je preuzeti i gotove pakete koji sadrže Moodle i ostali softver koji omogućava Moodle sustavu rad na Windows platformi: Apache, MySQL i PHP. Ovaj paket je izrađen korištenjem XAMPP-a, a sama instalacija i pokretanje ovog paketa je gotovo trivijalna.

S adrese http://download.moodle.org/windows/ preuzeta je stabilna verzija (Moodle 2.6.3+) veličine oko 109.2 MB.

Preuzetu ZIP datoteku naziva MoodleWindowsInstaller-latest-26 potrebno je ekstrahirati, najbolje u direktorij moodle (ili sličan naziv) direktno na C: \ disku računala s obzirom da nije dobro postaviti predugu putanju do Moodle sustava. Naziv direktorija server se ne smije mijenjati.

Klikom na Start Moodle.exe se pokreće web poslužitelj pri prvom, ali i svakom sljedećem pokretanju Moodle sustava.

Otvoreni program Start Moodle.exe se ne smije zatvarati klikom na x već se po završetku rada s Moodle sustavom treba pokrenuti program Stop Moodle.exe.

U slučaju da Windows Firewall želi blokirati Apache web poslužitelj i MySQL treba odabrati opciju Unblock u oba slučaja.

Kada je web poslužitelj pokrenut pomoću programa Start Moodle.exe Moodle sustavu se pristupa web preglednikom. Kao adresu potrebno je upisati http://127.0.1.1/.

Ako se radi o prvom pristupanju, autoamtski se pokreće podešavanje  Moodle sustava, a ako je Moodle već podešen prikazuje se naslovnica.

Pri prvom pokretanju najprije se podešava jezik instalacije  Moodle sustava.

Potom se definira lokacija direktorija s podacima Moodle sustava.

U sljedećoj fazi definira se lozinka zadanog korisnika baze podataka Moodle sustava, ali s obzirom da ovaj instalacijski paket nikako nije preporučen za produkcijske okoline već isključivo za testiranje i brzu instalaciju nije potrebno unositi posebnu lozinku za bazu podataka, već nastaviti klikom na Next.

Pri kreiranju Moodle baze podataka potrebno je potvrditi slaganje s uvjetima korištenja Moodle sustava klikom na Continue. Ukoliko provjere instalacijskog okruženja rezultiraju statusima OK, nastavak podešavanja se potvrđuje klikom na Continue.

Po uspješnom kreiranju tablica u bazi, podešavanje se nastavlja klikom na Continue.

U koraku izrade administratorskog računa, upisuju se korisničko ime i lozinka, e-mail adresa te grad i država (od obaveznih polja) te potvrđuje klikom na Continue.

U posljednjem koraku podešavanja naslovne stranice unosi se naziv Moodle sustava, kratki naziv i opis te potvrđuje klikom na Save Changes.

Otvara se naslovnica Moodle sustava, a korisnik je već prijavljen kao administrator.

Po završetku rada s Moodle sustavom ovog prvog pokretanja i svakog narednog potrebno je pokrenuti Stop Moodle.exe te kraj rada potvrditi bilo kojom tipkom.

Moodle instalacija video

e-Knjižnica

Povijest knjige stara je više od 7 000 godina. U prošlosti je imala različite oblike, ovisno materijalu od kojeg je izrađivana i o načinu pisanja i umnožavanja tog materijala, a pri pisanju pribor se mijenjao kroz povijest. Najvažniju promjenu donijela je elektronička revolucija i brz razvoj tehnologije. Tekst iz knjiga preselio se na računalne ekrane, te je tako stvoren novi oblik knjige – elektronička knjiga [1]. Digitalizacija knjige započela je 1971. godine s projektom Gutenberg. U njoj se danas nalazi više od 45 000 knjiga [2].  Internet je elektroničkim knjigama dao posve nove mogućnosti, omogućio je bržu nabavu, knjige su postale zanimljivije, privlačnije i sve se više koriste. Prednosti e-knjiga [4] :

  • Dostupnost e-knjige 24 sata na dan,
  • Lakša i brža dostupnost e-knjiga,
  • Nema dostave, kao ni troškova distribucije,
  • Nema čekanja na izdanje,
  • E-knjige se mogu čitati na slabom svijetlu,, pa i u totalnom mraku,
  • Elektroničku verziju knjige lakše je dopunjavati,
  • E- knjiga se ne može fizički oštetiti

Nedostatci e-knjiga [4] :

  • Da bi osoba postala korisnikom e-knjige treba biti informacijski pismena,
  • E-knjige još uvijek nisu pronašle put do većeg  broja korisnika jer je većini novi medij i dalje puno nespretniji od klasične knjige,
  • Pri čitanju teksta s računala dolazi do različitih poteškoća,
  • Prosječna cijena je mnogim korisnicima preskupa u odnosu na klasične knjige,
  • Može biti inkompatibilna s novim hardwareom i softwareom

 

Iako su prednosti e-knjige mnogobrojne ona još uvijek nije pronašla put do većeg broja korisnika. Računalni ekrani nisu ugodni za dulje čitanje, te pri čitanju s računalnih zaslona dolazi do raznih poteškoća kao što su  učestale glavobolje, prijevremena kratkovidnost, bolovi u leđima i vratu i slično. Rješenje za navedene probleme je e-papir i e-čitači koji su namijenjeni za čitanje knjiga u elektroničkom izdanju. Elektronički papir je svaki onaj proizvod koji karakterizira tzv. ‘tehnologija reflektirajućeg zaslona’ bez unutrašnjeg izvora svjetlosti, a čiji je ‘otisak’ na zaslonu neosjetljiv na uvjete osvjetljenja ili kut gledanja, lagan je i zahtijeva relativno malo energije [5]. E-čitači sadrže tehnologiju, dizajniranu da oponaša izgled obične tinte i papira.

 

e-Knjižnica je arhiva digitalnih knjiga i časopisa, dostupnih za čitanje u .pdf formatu svim članovima obrazovne, akademske i istraživačke zajednice – učenicima, nastavnicima, profesorima i znanstvenicima [3]. Na taj način knjige postaju dostupne svim članovima bilo kada i bilo gdje. Elektronička knjižnica je okvirno novi način bavljenja znanjem – pohranjivanje, prikupljanje, organizacija, širenje znanja i pristup znanju, a ne uništenje postojećih institucija [1]. Prednosti e-knjižnica [1] :

  • Nema fizičke granice; korisnik digitalne knjižnice ne mora fizički ići u knjižnicu,
  • Nema radnog vremena; pristup u bilo koje vrijeme dana ili noći,
  • Višestruki pristup; istim izvorima može pristupati više korisnika istodobno,
  • Struktuirani pristup; pristup bogatijem i struktuiranom sadržaju, kretanje poveznicama i hipertekstovima,
  • Pronalazak informacija pomoću pretraživanja i upisivanja jedne riječi ili skupa riječi
  • Umnožavanje i očuvanje
  • Prostor; dok klasičnim knjižnicama treba skladište, digitalne knjižnice mogu pospremiti puno veći broj informacija jer treba jako malo fizičkog prostora
  • Umrežavanje; digitalna knjižnica može proslijediti link koji vodi drugoj digitalnoj knjižnici
  • Cijena; održavanje digitalne knjižnice je jeftinije od održavanja klasične knjižnice

 

Nedostatci e-knjižnica [1] :

  • Ograničenost; autorsko pravo je kompleksna stavka koja strogo ograničava izbor materijala za digitalizaciju pa mnoge kulturne ustanove izbjegavaju kompleksnosti zakona o autorskom pravu digitalizirajući samo materijale koji nisu zaštićeni autorskim pravom i pripadaju u tzv. Javno vlasništvo,
  • Visoki početni troškovi; troškovi hardvera su prilično visoki,
  • Propusnost; elektroničke knjižnice trebaju vrlo visoku propusnost za transfer multimedijalnih sredstava,
  • Efikasnost; radi povećanog obujma digitalne informacije, pronalaženje pravog materijala za određeni zadatak postaje sve teže,
  • Ozračje; elektroničke knjižnice ne mogu proizvesti ozračje tradicionalnih knjižnica. Mnogim ljudima je lakše čitati tiskani materijal nego na računalnom zaslonu,
  • Održavanje; zbog ubrzanog tehnološkog razvoja, elektroničke knjižnice mogu jako brzo postati zastarjele i njihovi podaci mogu postati nedostupni

 

library-with-books-10095338e-learning-education-or-internet-library-100230398

SLIKA 1. Klasična knjižnica                                                                   SLIKA 2. e-Knjižnica

 

„Knjige su najtiši i najstalniji prijatelji; one su najprihvatljiviji i najmudriji savjetnici i najstrpljiviji učitelji.“

-Charles Eliot-

 

 

REFERENCE :

  1. Tamara Bucić : Baze podataka za elektroničke knjižnice, dostupno na : http://lebesgue.math.hr/~nenad/Diplomski/Tamara_Bucic_2012.pdf
  2. http://www.gutenberg.org/wiki/Main_Page
  3. http://www.carnet.hr/e_knjiznica
  4. Marica Keča : E-knjiga – najnoviji oblik knjige, dostupno na : http://www.kdr.hr/drustvo/kdr-2012-html/Casopis-KDR-2012_4.htm#_ftn10
  5. Darijo Čerepinko, Vesna Džimbeg-Malčić : Pregled tehnologija elektroničkog papira i pretpostavke budućeg razvoja e-papira, dostupno na : http://www.google.hr/url?sa=t&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=13&cad=rja&uact=8&ved=0CHIQFjAM&url=http%3A%2F%2Fhrcak.srce.hr%2Ffile%2F149157&ei=oUFWU5HQLefMygPu2oLQCw&usg=AFQjCNGa-tE4UpcccY82fC7iw0CktgjcgA&bvm=bv.65177938,d.bGQ

 

POPIS SLIKA :

  1. http://www.freedigitalphotos.net/images/Interiors_g380-Library_With_Books_p95338.html
  2. http://www.freedigitalphotos.net/images/e-learning-education-or-internet-library-photo-p230398

Easygenerator

Autori: Andrija Bačić i Vice Dobrović

Easygenerator je softverski alat za e-učenje tj. učenje korištenjem informatičke tehnologije i mogućnosti koju ista pruža. Omogućuje korisnicima kreiranje raznih interaktivnih sadržaja kojima je svrha prenošenje znanja na jednostavan, zanimljiv i dinamičan način. Područje uporabe ovog softvera može se pronaći kako u poslovnoj tako i u privatnoj primjeni. Program Easygenerator nastao je u istoimenoj tvrtki sa sjedištem u Rotterdamu (Nizozemska).

Easygenerator je baziran na principu SaaS (eng. Software as a Service), gdje se softver, njegovi moduli i podaci nalaze na serveru primjenom tehnologije oblaka (eng. cloud), a korisnik pristupa softveru preko sučelja web browsera. Prednost takvog oblika je potreba instalacije tj. pokretanja samo malene aplikacije u browseru na računalu, što se odrađuje automatski. Program je dizajniran po konceptu WYSIWYG (eng. What-You-See-Is-What-You-Get) koji omogućuje jednostavno dizajniranje radova. To je sustav u kojem sadržaj (tekst i grafika) koji se prikazuje na ekranu tijekom uređivanja blisko odgovara izgledom kada se kasnije prikazuje kao krajnji produkt.

Primjena

Primjena Easygeneratora se realizira u procesima prenošenja znanja na korisnike sustavom interaktivnog učenja. Najbolji primjer možemo naći kod obučavanja menadžera za obavljanje poslovnih funkcija na višim položajima. Korištenjem ovog alata možemo ispitati njihovu dosadašnju razinu znanja i vještine koje posjeduju. Kako Easygenerator nudi opciju online pohranjivanja podataka, svi naši sadržaji i informacije ostaju sigurno spremljeni u oblaku (eng. cloud).

Uvoz i izvoz podataka

Easygenerator omogućuje uvoz (eng. import) i izvoz (eng. export) naših podataka ili podataka koje su drugi napravili. Podaci o kreiranim lekcijama i tečajevima se mogu izvoziti u XML formatu datoteka, što dodatno olakšava prevođenje sadržaja na druge jezike. Sadržaj XML datoteka može se ručno mijenjati, a postoji i automatsko prevođenje koje je kompatibilno s XML datotekama. Također postoji dodatna mogućnost ubacivanja slideova iz popularnog Microsoftovog uredskog programa za izradu prezentacija PowerPointa u Easygenerator. Kompletan tekst sa slajdova se može dodatno uređivati, a slike i ostali grafički elementi se također pohranjuju u Easygenerator. Kreirane lekcije, testovi i rezultati se mogu objaviti na internetskim stranicama ili se mogu pohraniti na računalo.

Recenzija

Jedna od velikih prednosti Easygeneratora je mogućnost korištenja vanjske recenzije odnosno osvrta (eng. review). Radi se o situaciji kada osoba izvan vaše organizacije, primjerice stručnjak iz Easygeneratora, ocijeni i prokomentira vaš rad i dizajn sadržaja u Easygeneratoru. Za ovu opciju nije potrebna nikakva dodatna prijava, moguće je koristiti bilo koji browser na svim operativnim sustavima. Korisnik pokreće review opciju iz Easygeneratora, pozivajući vanjskog eksperta te šaljući mu e-mail (link za HTML verziju tečaja se automatski ubacuje). U e-mailu se određuje datum do kojeg vanjski stručnjak treba obaviti recenziju, a bitno je napomenuti kako osoba koja vrši recenziju nema mogućnost mijenjanja sadržaja, što može biti iznimno važno sa sigurnosnog aspekta. Osoba koja obavlja recenziju će vidjeti funkcionalan tečaj s dodatnom rubrikom za unošenje komentara u donjem dijelu ekrana kako bi mogao ocijeniti i prokomentirati vaš dosadašnji rad.

Korisna stvar je što se komentari učitavaju u naš rad, gdje se prikazuju u onom dijelu na koji se i odnose. Korisnik može načiniti predložene promjene i komentar označiti kao primijenjen opcijom processed, a također postoji mogućnost dodatnog komentiranja komentara i razvijanja rasprave. Kada vanjski stručnjak osvježi stranicu u browseru, vidjet će novu verziju rada s prepravljenim dijelovima, a na ovaj način omogućen je brz rad s vanjskim suradnikom bez dodatnih troškova. Kada se korisnik vrati svom radu nakon što ga je vanjski stručnjak obradio, mala ikonica u obliku notepada obavještava ga o novim promjenama te je preporučljivo prema takvim obavijestima se odnositi kao prema to-do listićima sa zadacima koje je potrebno riješiti. Jedina zamjerka ide na račun toga da ne postoji mjesto gdje se mogu naći svi komentari zajedno, što bi u nekim slučajevima bilo dosta korisno.

Verzije

Postoje tri verzije Easygeneratora koje se međusobno razlikuju po cijeni i mogućnostima koje nude. Osnovna verzija je besplatna i naziva se „Free“. Ova verzija podržava rad od strane samo jednog korisnika koji kreira sadržaj za učenje i testove za provjeru znanja, a maksimalno je moguće kreirati 10 grupa lekcija. Ne podržava opciju recenziranja sadržaja, a mogućnosti za dizajniranje su značajno smanjene, dostupni su samo postojeći predlošci. Količina prostora za pohranu podataka iznosi 250 megabajta.

Sljedeća verzija ovog softvera koja je po navodima proizvođača najpopularnija naziva se „Starter Plan“ i plaća se $19 mjesečno po autoru sadržaja za učenje. Omogućuje timski rad na izradi istog zadatka ali samo do tri uključene osobe, a nudi mogućnost kreiranja 50 grupa lekcija. Podržava opciju recenziranja sadržaja od strane eksperta i ima dodatne mogućnosti za grafičko dizajniranje. Količina prostora za pohranu podataka iznosi jedan gigabajt.

Najopremljenija verzija programa naziva se „Plus plan“, a cijena iznosi $39 mjesečno po kreatoru sadržaja. Sadrži sve što se nalazi i u prethodno spomenute dvije verzije i neke dodatne sadržaje. Broj autora koji mogu sudjelovati na izradi istog zadatka je neograničen, kao i broj lekcija koje se mogu kreirati. Podržava opciju samostalnog dizajniranja i korištenja vlastitih grafičkih elemenata. Korisnici ovog paketa imaju primat kod rješavanja problema i komuniciranja s korisničkom službom. Količina prostora za pohranu podataka je praktički neograničena.

Usporedba s PowerPointom

U mnogim poduzećima prezentacije izrađene u PowerPointu se koriste kao alat za e-učenje. Međutim, PowerPoint kao program, svakako moćan alat za izradu prezentacija, nije osmišljen za kreiranje sadržaja za e-učenje. Stranice u PowerPointu se redaju jedna za drugom i teško je u takvom formatu ostvariti nekakvu interakciju s korisnikom. Izrada dinamički povezanih slajdova je komplicirana i nije automatizirana. Učenje iz PowerPoint prezentacija je zamorno, a mogućnost zadržavanja koncentracije je relativno niska.

S druge strane, Easygenerator je softver kreiran specifično za korištenje pri e-učenju. Jezgra njegovog dizajna je izrada zanimljivih i interaktivnih prezentacija i testova da bi se postigla zanimljivost u učenju, a samim time i veća uspješnost usvajanja gradiva. Interaktivnijim dizajnom lakše se zadržava koncentracija osobe koja uči nešto novo. Korištenjem strukturiranog pristupa pri postavljanju ciljeva i mjerenju uspjeha kroz procjenu na testovima, dobivaju se najbolji rezultati. Easygenerator sadrži alate i procese koji pomažu dizajniranju kreativnih, interaktivnih tečajeva s relevantnim, zanimljivim i vizualno atraktivnim sadržajem. Postojeći predlošci u strukturiranju zadataka i dizajnu grafičkih elemenata uvelike olakšavaju kreiranje sadržaja. Isto tako, objavljivanje gotovog tečaja na internetskim stranicama rješava se u doslovno par klikova mišem.

 

MINI PROJEKT

Proveli smo mini projekt u Easygeneratoru da bi se podrobnije upoznali s funkcioniranjem programa ali i sveukupnim pojmom e-učenja na ovaj način. Easygenerator se može koristiti online u browseru i kao program na osobnom računalu, u projektu smo koristili online verziju Easygeneratora zbog jednostavnosti i dostupnosti. Korištena besplatna trial verzija se pokazala veoma pogodnom i intuitivnom za upotrebu (eng. user-friendly). Nakon jednostavne registracije u kojoj se tražila e-mail adresa i neki osnovni podaci, u browseru se otvara program za izradu sadržaja s uputama u obliku informacijskih blokova, te mogućnošću dizajniranja i unošenja sadržaja za učenje s dva oblika predloška (eng. template): Quiz (kviz) i Freestyle learning (slobodno učenje). Projekt smo proveli kroz oba oblika, što se opisuje u daljnjim točkama.

Quiz

Kreirali smo novu lekciju pod nazivom „Projektiranje informacijskih sustava“ što se može vidjeti na slici 1.

Slika1

Slika 1. Kreiranje nove lekcije

Potom smo formirali mali kviz o gradivu iz te cjeline, što se u ovom alatu obavlja vrlo lako jednostavnim upisom pitanja, mogućnošću upisivanja više mogućih odgovora te jednostavnim obilježavanjem točnih odgovora kao što je vidljivo na slici 2.ž

Slika2

Slika 2. Kreiranje novog pitanja, dodavanje odgovora i označavanje točnih

Nakon definiranja svih pitanja nudi se dodatno proširenje programa, mogućnost praćenja znanja korisnika kviza xapi alatom, gdje je potrebno napraviti vlastiti xapi learning record store (LRS) te se odmah nudi opcija logiranja na vlastiti LRS račun.

Nakon završetka kviza nudi se opcija republish online u svrhu objave kviza na internetu i generira se link koji možemo proslijediti korisnicima za ispunjavanje kviza, kao što je vidljivo na slici 3. Postoji i mogućnost downloada cijelog kviza ukoliko ga želimo postaviti na vlastiti internetski server.

Slika3

Slika 3. Generiranje linka za online publishing

Nakon ispunjenja kviza rezultati se automatski obrađuju te se statistika ispisuje grafički (slika 4.) za svaki projekt zasebno, kako bi se mogao pratiti napredak znanja korisnika kroz pokušaje rješavanja kviza.

Slika4

Slika 4. Napredak korisnika u rješavanju kviza

Freestyle learning

Ovaj oblik predloška nudi mogućnosti za opsežnije učenje, premda funkcionira na vrlo sličnom principu. Osnovna razlika u grafičkom obliku čini činjenica je lista pitanja formulirana na drugi način i to s mogućnošću biranja pitanja na koje želimo odgovoriti, a nudi nam se i zasebna statistika za svako pitanje u slučaju da imamo više točnih odgovora. Najvažnija karakteristika ovog oblika za razliku od Quiz predloška je mogućnost odabira objašnjenja na postavljeno pitanje što može dodatno unaprijediti i obogatiti proces učenja. Dakle, osim samog pitanja, korisnik dobiva i tekst lekcije koja za njega predstavlja nove informacije. Sve ostale karakteristike su iste kao i u prethodno opisanom predlošku.

 

Literatura

  1. Easygenerator – e-Learning software [internet]: http://www.easygenerator.com/
  2. EasyGenerator Authoring Tool, E-Learning 24/7 Blog, [internet]: http://elearninfo247.com/product-reviews/easygenerator-authoring-tool/ [11.12.2013.]
  3. Easygenerator Launches New Web-based Authoring Tool at DevLearn 2013, Learning Solutions Magazine, [internet]: http://www.learningsolutionsmag.com/articles/1285/easygenerator-launches-new-web-based-authoring-tool-at-devlearn-2013 [11.12.2013.]

Featured Image: www.anewspring.com

Moderni sustavi za e-učenje

Autor: Luka Dadić

Posljednja velika prekretnica u obrazovnoj tehnologiji bilo je uvođenje Interneta i hipermedijske usluge World Wide Web (Stankov, 2005). Dvije nove odrednice e-učenja mogu se sažeti u razvoju integriranih sustava za poslovanje procesom učenja (eng. Learning Management Systems – LMS) te razvoju i promociji norme djeljivih objekata sadržaja za e-učenje (eng. Shareable Learning Content Objects).

Od aktualnih sustava za e-učenje, najčešće se primjenjuju LMS i sustavi za poslovanje sadržajem učenja (eng. Learning Content Management Systems – LCMS). Zajedničko ovim sustavima je što su Web orijentirani i namijenjeni potpori učenju i poučavanju tijekom stjecanja znanja i vještina učenika. Za pojašnjavanje razlike između njih, potrebno je poći od definicije.

Sustav za poslovanje učenjem (LMS) predstavlja programsku podršku koja globalno omogućava potpuno administriranje procesa učenja i poučavanja. On obavlja registraciju učenika, omogućuje slijed tečajeva, opis podataka o učeniku te izvještavanje o obavljenom (Stankov, 2005). Oblikovan je kako bi mogao rukovati s tečajevima koje su isporučili različiti izdavači i omogućavatelji usluga.

Sustav za poslovanje sadržaja učenja (LCMS) omogućava upravljanje kreiranjem, pospremanjem, upotrebom i ponovnom upotrebom sadržaja za učenje. Sadržaj je strukturiran u formi granula znanja koje nazivamo objektima učenja (Stankov, 2005). Strukturno, možemo ga promatrati kao nadogradnju strukture LMS sustava kojemu je dodan sustav za poslovanje sadržajem (eng. Content Management System – CMS) ili ponovno upotrebljivi objekti učenja (eng. Reusable Learning Objects – RLO).

Dok LMS sustavi rukuju procesima u okruženju učenja, LCMS sustavi rukuju procesima kreiranja i isporučivanja sadržaja učenja, odnosno sjedinjuju administrativnu i poslovodnu dimenzijutradicionalnih LMS-ova s mogućnostima CMS sustava u stvaranju nastavnog sadržaja i njegove individualizacije.

Niz standarda i specifikacija za Web utemeljeno učenje koji definiraju komunikaciju klijenta i poslužiteljskog sistema nazivaju se SCORM (eng. Shareable Content Object Reference Model), a podržava ga većina modernih platformi za e-učenje (Wikipedia, 2013).

U nastavku donosimo pregled nekih od najmoćnijih modernih sustava koji podržavaju e-učenje.

1. Moodle (akronim za  Modular Object-Oriented Dynamic Learning Environment – modularno, objektno orijentirano dinamičko okruženje za učenje) je besplatni sustav otvorenog koda za upravljanje nastavnim sadržajem. Prvu verziju razvio je Mehmet Akif Guzey 2002. godine. Glavni fokus upravo je na omogućivanju najboljih alata za promociju i upravljanje učenjem. Njegove značajke omogućuju upotrebu u velikim ustanovama s tisućama studenata, kao i primjenjivost u malim osnovnim školama ili za poučavatelje hobiste. Može se podjednako koristiti za pospješivanje tradicionalne nastave licem u lice kao i potpuno mrežno poučavanje (Moodle.org, 2013). Različite verzije sustava koriste se na preko 70 tisuća stranica u 235 zemalja. Broj ukupnih korisnika prelazi 70 milijuna, od čega je preko milijun nastavnika.

Slika1

2. ATutor je besplatni sustav za poslovanje učenjem. Razvijen je 2002. godine u nastojanju da se slijepim i ostalim osobama s invaliditetom omogući iskorištavanje svih prednosti sustava za poslovanje učenjem. Karakteriziraju ga brza instalacija i ažuriranje, te jednostavno proširivanje njegovih funkcionalnosti korištenjem modula. Autori ističu kako je okruženje ATutora pristupačno i adaptivno, a korištenje podržano bogatom dokumentacijom i korisničkim uputama (atutor.ca, 2013).

Slika2

3. Claroline je intuitivno okruženje za podršku učenju, razvijeno 2001. godine u Belgiji na Katoličkom sveučilištu u Louvainu. Mogućnostima personalizacije te jednostavnom navigacijom nastoji omogućiti korištenje osobama bez posebnih tehničkih vještina. Temelji se na fleksibilnom edukacijskom modelu gdje informacije postaju znanje posredstvom aktivnosti i produkcija učenika, u sustavu koji potiče motivaciju i interakciju (claroline.net, 2013). Prevedena je na 35 jezika, a trenutno se koristi u preko 100 država diljem svijeta.

Slika3

4. Dokeos je sustav za e-učenje koji nudi potpunu i fleksibilnu paletu softverskih alata. Nastao je prilagodbom Clarolinea, kojeg je i pretekao po broju korisnika. Podržava grafičko učenje pojednostavljivanjem izrade mentalnih mapa, organizaciju videokonferencija u cilju pospješivanja interakcije i socijalizacije studenata, izradu izvještaja o uspjehu i ispis certifikata, olakšava objavljivanje materijala za mobilno učenje. Sustav pomaže i pri administriranju, strukturiranju i provjeri znanja. Trenutno se primjenjuje na preko 11 tisuća portala i broji gotovo 5 milijuna korisnika (Dokeos.com, 2013).

Slika4

5. Docebo LMS sustav dostupan je na više od 30 jezika, a korisnicima omogućuje upravljanje obuke temeljene na Webu i razvoj pedagoških, višejezičnih tečajeva za e-učenje (docebo.com, 2013). Dodatna prednost je mogućnost integracije sa socijalnim mrežama poput Facebooka, Twittera i LinkedIna. Podržava  SCORM i Tin Can (SCORM nove generacije, omogućuje učenje izvan web preglednika, mobilno učenje i veću razinu kontrole nad sadržajima) standarde e-učenja.

Slika5

6. eFront je prvenstveno namijenjen organizacijama srednje veličine, čiji sustavi broje od 100 do 10000 korisnika. Jednostavnim i vizualno privlačnim sučeljem nastoji potaknuti želju za znanjem i maksimizirati novostečene vještine, a olakšati korištenje platforme (efrontlearning.net, 2013). Sustav je također otvorene prirode, što tvrtkama omogućuje potpunu individualizaciju prema vlastitim zahtjevima, dodavanje novih funkcionalnosti, integraciju s postojećim sistemima i prilagodbu sučelja, a dostupan je na preko 40 jezika. Funkcije poput upravljanja vještinama, organizacijske strukture i nadzora čine ovaj sustav posebice korisnim za obuku kadrova unutar odjela ljudskih resursa. U rujnu 2012. eFront je dobio nagradu magazina Elearning! Kao najbolji proizvod otvorenog koda.

Slika6

7.  Syndeo CMS je osobito pogodan za osnovne škole, mala poduzeća i neprofitne organizacije. Omogućuje upravljanje svim vrstama sadržaja na web stranicama organizacije – teksta, slika, videa, dokumenata, uz minimalne potrebne tehničke vještine i znanja (SyndeoCMS.org, 2009). Učenici i nastavnici mogu održavati i osobne stranice u sklopu sustava, a ostale funkcionalnosti uključuju oglašavanje, forum, vijesti, pretragu, komunikaciju među korisnicima, knjigu gostiju, podršku za mail i mnoge druge.

Slika7

8. IliasLearning Management razvijen je 1998. za potrebe Sveučilišta u Kolnu, a od 2000. je dostupan cijelom svijetu kao potpuno besplatni program otvorenog koda. Autori ističu kako je Ilias moćan, višenamjenski sustav za web utemeljeno učenje, koji se može koristiti i kao fleksibilna platforma za komunikaciju i suradnju (ilias.de, 2013). Bio je prvi među LMS sustavima koji je dobio certifikat sukladnosti sa SCORM 1.2 i SCORM2004 standardima. U prilog impresivnoj razini sigurnosti ovog proizvoda govori NATO-ov certifikat koji dopušta uporabu Iliasa unutar njihovog intraneta visoke sigurnosti.

Slika8

9. DrupalEd omogućuje korištenje kao neformalne stranice za učenje, gdje svi korisnici imaju podjednaka ovlaštenja, ili hijerarhijsko okruženje za poučavanje, s ulogama nastavnika, učenika, razreda i radnih grupa (funnymonkey.com, 2007). Najvažnije funkcionalnosti programa su osobni i grupni radni prostor, mogućnost kreiranja razrednih odjeljenja, blogovi pojedinaca ili razreda, zaštita od spama, osobni profili korisnika, kalendar sa zadacima za svaki pojedini kolegij i sl. Kao glavnu zamjerku korisnici navode složenu konfiguraciju.

Slika9

10. Interact je platforma za učenje koja nastoji naglasiti socijalne i interaktivne aspekte učenja i poučavanja, u odnosu na način prikazivanja nastavnog sadržaja, koji su u središtu tradicionalnih sustava za učenje (sourceforge.net, 2013). Korisničko sučelje u potpunosti je orijentirano prema korisniku, a moćne sadržajne i multimedijske komponente omogućuju kreiranje dinamičkih online iskustava (dreamcss.com, 2010). Fleksibilnost sustava naglašena je mogućnostima uporabe kao intraneta ili portala.

Slika10

U Republici Hrvatskoj, implementacija sustava za e-učenje unutar organizacija polako uzima maha. Sveučilišni računski centar uspostavio je sustav Merlin, utemeljen na prilagođenoj verziji Moodlea. Cilj je osigurati pouzdan i neprekidan rad sustava, dostupnost studentima, nastavnicima i sveučilišnim ustanovama, ujedno pružajući tehničku podršku u uporabi istog (srce.hr, 2013). U korisnike sustava Moodle, ili njegove prilagođene verzije, ubrajaju se i:

  • Ekonomski fakultet, Prirodoslovno-matematički fakultet, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje i Sveučilišni odjel za stručne studije u Splitu
  • osječki Elektrotehnički, Pravni te Medicinski fakultet
  • Elektrostrojarska škola u Varaždinu, Tehnička škola Daruvar, I. tehnička škola „Nikola Tesla“ u Zagrebu
  • Pomorski fakultet i Veleučilište u Rijeci
  • Odjel za informacijske znanosti pri Sveučilištu u Zadru
  • Tehničko veleučilište u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i računarstva, Fakultet organizacije i informatike
  • Zračna luka Zadar

 

REFERENCE

  1. Wikipedia – e-learning (http://en.wikipedia.org/wiki/E-learning) – 5.12.2013.
  2. Wikipedia-SCORM (http://en.wikipedia.org/wiki/Sharable_Content_Object_Reference_Model) – 6.12.2013.
  3. Stankov, Slavomir: „E-učenje i inteligentni tutorski (poučavateljski) sustavi“, Cross, 2005.
  4. Moodle Community (https://moodle.org/about/) – 7.12.2013.
  5. ATutor – Learning Management Tools (http://atutor.ca/index.php) – 7.12.2013.
  6. Claroline – Learning Management System (http://www.claroline.net/short-presentation/?lang=en) – 7.12.2013.
  7. Dokeos – OpenSource e-Learning (http://www.dokeos.com/en/products) – 7.12.2013.
  8. Docebo (http://www.docebo.com/elearning-platform-saas-lms/) – 7.12.2013.
  9. eFront LMS (http://www.efrontlearning.net/tour) – 7.12.2013.
  10. SyndeoCMS (http://www.syndeocms.org/index.php?section=1&page=60) – 7.12.2013.
  11. ILIAS (http://www.ilias.de/docu/goto_docu_cat_580.html) – 7.12.2013.
  12. Funnymonkey.com (http://www.funnymonkey.com/blog/come-and-get-it) – 7.12.2013.
  13. Sourceforge.net – interact (http://sourceforge.net/projects/cce-interact/) – 8.12.2013.
  14. Dreamcss.com – blog (http://blog.dreamcss.com/content-management-system/interact-social-lms/) – 8.12.2013.
  15. Moodle.srce.hr (http://moodle.srce.hr/2013-2014/) – 8.12.2013.

Inteligentni tutorski sustavi

Autori: Karmen Vrhar i Mirjam Budimir

POJAM INTELIGENTNIH TUTORSKIH SUSTAVA

Inteligentni tutorski sustavi (engl. Intelligent Tutoring Systems, ITS) predstavljaju programe s računalnom podrškom koji služe za unaprjeđenje podučavanja od strane onoga koji poučava te time i poboljšanje procesa učenja u pojedinom području znanja za koje je zainteresiran onaj koga se podučava. Pritom je naglašena njihova individualnost. Tipična građa inteligentnih tutorskih sustava se sastoji od 4 programska modula koji se međusobno povezuju, a to su: ekspertni modul, modul polaznika, modul nastavnika i komunikacijski modul. Inteligentni tutorski sustavi se počinju razvijati otprilike kad i umjetna inteligencija, 1950-ih godina ali njihov razvoj je neočekivano spor. Ipak, postoje pomaci na tom području, kao što je i nastanak inteligentnih tutorskih sustava pod nazivom Tex-Sys koje je razvio Slavomir Stankov. Novije verzije su: DTEx-Sys, xTEx-Sys, LabTEx-Sys. (Jadrić, Čukušić, 2012.)

RAZVOJ INTELIGENTNIH TUTORSKIH SUSTAVA
Projekti na području umjetnih inteligentnih sustava oslanjaju se na spoznaje stečene pri gradnji prvih inteligentnih tutorskih sustava, a njihov temeljni cilj je razvoj inteligentnog tutorskog pribora da bi se proširio opseg radnih mogućnosti učitelja. Prve značajne tutorske sustave razvili su: Carbonell (1970.) sa svojim sustavom Scholar koji koristi tutorsku strategiju dijaloga sa ciljem poučavanja učenika o zemljopisu Južne Amerike, a znanje je prikazano primjenom semantičkih mreža, Burton i Brown (1982.) koji su razvili sustav WEST – How the West Was Won kao računalnu igru namijenjenu vježbanju iz područja osnovnih aritmetičkih operacija, te Brown, Burton i Larkin (1982.) razvijaju tutorski sustav Buggy koji može točno odrediti učenikove pogreške u zadaćama s osnovnim aritmetičkim operacijama te objasniti razloge učenikovih pogrešaka.

Na osnovu toga i doktorske disertacije Slavomira Stankova izgrađen je postupno inteligentni tutorski sustav kojeg smo nazvali Tutor – Expert System (TEx-Sys). Kasnije se razvijaju razni inteligentni tutorski sustavi kao što su: Cognitive Tutor i SQL Tutor. (Božičević, 2005.)

 

IZVEDENI PROGRAMSKI SUSTAVI TEMELJENI NA MODELU TEx-Sys

Prva implementacija ovog modela je on-site verzija sustava TEx-Sys (razdoblje 1992.- 2001.) koja je inteligentna hipermedijska autorska ljuska za oblikovanje nastavnih sadržaja u danom području znanja (sudionik učitelj), te za učenje, poučavanje, testiranje i vrednovanje znanja (sudionik učenik). Dalje slijedi implementacija Web orijentiranog Distributed Tutor Expert System (DTEx-Sys) u razdoblju 1999. – 2003 koji predstavlja sustav za daljinsko učenje zasnovan na inteligentnim tutorskim sustavima kojemu su uvedene i funkcionalnosti administratora. Treća verzija sustava temeljena na Web uslugama, eXtended Tutor Expert System (xTEx-Sys) razvijena je u razdoblju 2003.-2005 gdje odvajamo funkcionalnosti stručnjaka i učitelja, te osiguravamo odvojeno oblikovanje znanja i nastavnih sadržaja utemeljenih na njima. (Stankov, Rosić, Žitko, Grubišić, 2008.)

Picture1           Picture2

Slika 1. On-site TEx-Sys-a – glavni izbornik           Slika 2. DTex-Sys – glavni izbornik

 

Picture3

Slika 3. xTEx-Sys – prijava na sustav

LabTEx-Sys

Demonstracijski sustav LabTEx-Sys je sustav za eksperimentalno poučavanja uz pomoć suvremenih računalnih pomagala. Utemeljen je na TEx-Sys-u ali je opsežniji jer je nadopunjen računalnim sustavom za vođenje eksperimenata i pripadnim domenama znanja. Sudionici u djelovanju sustava su: student, učitelj, ekspert i upravitelj. Studenti pomoću sustava mogu pregledati postignuta znanja s područja učenja i izabrati novi nastavni sadržaj , učitelji mogu oblikovati baze znanja, nadzirati i pratiti rezultate provjere znanja, ekspert povezuje proces s klijentskim sučeljem sustava LabTEx-Sys, a upravitelj obavlja proces registracije studenata, organiziranja nastavnih skupina i vrši dodjeljivanje nastavnih sadržaja.(Božičević, 1998.)

Picture4

Slika 4. Studentsko sučelje LabTEx- Sys sustava

 

COGNITIVE TUTOR

Cognitive tutor je nova i domenski proširena verzija PAT Online tutora koja pokriva mnogo matematičkih područja i koja se masovno distribuira. Njezino korištenje se bazira na web pretraživačima na način da se korisnik registrira u sustav. Nakon toga on može birati stupanj i područje znanja koje ga zanima. Cognitive tutor se temelji na kognitivnom modelu i ima mogućnost prikazivanja simulacije razmišljanja učenika. Sustav se prilagođava svakom studentu na osnovu svake individualne strategije učenja pojedinog studenta. Cognitive tutor sadrži ekspertni sustav  koji rješava probleme nekog specifičnog područja, prati rješavanje problema od strane studenata i uspoređuje korake rješavanja studenata sa vlastitim koracima. (Šimić, 2008.)

Picture5

Slika 5. Studentski interfejs Cognitive Tutora

 

SQL TUTOR

SQL tutor je tutor za učenje SQL jezika koji omogućava rad s bazama podataka. Ovakav tutor je veoma primjenjiv jer pruža mogućnost prilagođavanja stupnja kompleknosti prema pojedinom studentu. Postoji više verzija ovog sustava od kojih je najzanimljivija web verzija. SQL tutor sadrži: pedagoški modul, studentski modul, kompleksnu i distribuiranu bazu znanja, menadžera sesije i komunikacijski modul. Sustav ne mjeri individualno znanje svakog pojedinog studenta  već utvrđuje stupanj odstupanja rješenja koje je dao student od idealnog rješenja. Za svakog studenta izrađuje se personalizirani model na temelju kojeg sustav prilagođava tempo i kompleksnost savladavanja znanja. (Šimić, 2008.)

Picture7

Slika 6. Interfejs Web verzije SQL tutora

 

INTELIGENTNI TUTORSKI SUSTAVI TEMELJENI NA PRIRODNOM JEZIKU

Komunikacija između tutora i učenika predstavlja najvažniju stavku u tutorskim sustavima temeljenim na prirodnom jeziku. Dvije temeljne stvari koje mogu unaprijediti tu komunikaciju su generiranje i razumijevanje prirodnog jezika. Najpoznatiji primjeri tutorskih sustava su DIAG-NLP2, AutoTutor i LASIT. (Žitko, 2008.)

AutoTutor predstavlja kompleksni tutorski sustav koji simulira učitelja ili idealnog tutora razgovarajući sa učenikom na prirodnom jeziku. Predstavlja seriju izazovnih pitanja (ili problema) koji zahtijevaju približno jedan paragraf informacija da bi se dobio točan odgovor. AutoTutor asistira učeniku u konstrukciji poboljšanog odgovora koji izvlači više učenikovog znanja i taj odgovor adaptivno ispravlja probleme. Dijalog između AutoTutora i učenika uobičajeno ima dužinu od 50 do 200 izmijenjenih paragrafa za jedno izazovno pitanje. (Graesser, Chipman, Haynes, Olney, 2005.)

 

INTELIGENTNI TUTORSKI SUSTAVI U INDUSTRIJI

SHERLOCK (1989.) predstavlja realističnu simulaciju okruženja koje služi za vježbu tehničarima Air Force-a za dijagnosticiranje problema u električnim sustavima aviona F-15. Nakon testiranja, Sherlock samo daje savjete za rješavanje problema kada ih se zatraži. Postoje 4 vrste povratnih odgovora: 1) Savjet o tome koje testiranje provesti i kako, 2) Savjet o tome kako pročitati rezultate testa, 3) Savjet o tome koji zaključak može biti donesen nakon testa, 4) Savjet o tome koja opcija je slijedeća. (Corbett, Koedinger, Anderson, 1997.)

Picture9

Slika 7. Interfejs Sherlock-a

Cardiac Tutor (1994.) razvili su Eliot i Woolf,a služi za vježbu medicinskog osoblja u naprednim tehnologijama za kardio sustav. Sastoji se od ekranske simulacije pacijentovog EKG-a, plinova u krvi ( razina kisika i ugljikovog dioksida), vitalnih znakova i tutora koji pruža prikaz tragova, savjeta i povratnih odgovora. Simulirani pacijent prikazuje indikacije različitih problema kardio sustava te učenik izabire razne intervencije da ispravi pacijentove probleme i spasi pacijentov život. Na kraju simulacije (pacijent ostaje živ ili umire), učenik može dobiti prikaz cijele simulacije i njegovih intervencija, može dobiti informacije o točnim i netočnim intervencijama te može zatražiti više informacija o navedenom problemu kardio sustava i prikladnim rješenjima problema. (Jackson, 2002.)

Picture10

Slika 8. Korisničko sučelje Cardio Tutora

 

INTELIGENTNI TUTORSKI SUSTAVI ZA POUČAVANJE PROGRAMIRANJA

Tutorski sustavi za poučavanje programiranja interesantno su područje primjene umjetne inteligencije. Sustavi poučavaju korisnike analizi problema, specificiranju programa, planiranju i kodiranju. Oblikovanje okruženja za učinkovito učenje programiranja je izazovno istraživačko područje koje je još nedovoljno istraženo. Neki inteligentni tutorski sustavi za poučavanje programiranja su: BIP, LAURA, PROUST, LISP tutor, PROPL, INTELLITUTOR 2, BITS itd. Jedan od poznatijih je LISP tutor  kojeg su razvili John Anderson i Brian Reiser. Prema ovom sustavu programiranje se najbolje uči u interaktvinom pristupu s povratnom vezom bez odgode. Glavna značajka LISP tutora je područni ekspertni sustav koji specificirane probleme može rješiti i zapisati LISP kodom. (Dadić, 2008.)

Picture11

Slika 9. Korisničko sučelje LISP tutora

PROUST je tutorski sustav koji se bavi online analizom i razumijevanjem Pascal programa. Proust kao ulaz uzima program i opis zahtjeva programera. Sustav sadrži bazu znanja programskih planova i strategija. Nedostaci su otkriveni u postupku planiranja koda. Sustav dekomponira cilj programa i generira stablo kojim predstavlja različita moguća rješenja problema. Konkretnost programa se analizira usporedbom učenikova s generičkim rješenjem. (Johnson, Soloway, 1984.)

 

WEB ORIJENTRIANI INTELIGENTI TUTORSKI SUSTAVI

Posljednjih je godina na Webu zasnovano više tisuća sustava koji se mogu smatrati sustavima obrazovanja na daljinu, a to se postiže dodavanjem interaktivnih i adaptabilnih funkcija implementacijom nekom tehnologijom aktivnog Web poslužitelja, tj. generiranjem Web sadržaja u ovisnosti o učenikovim upitima. To nam omogućuje implementaciju Web orijentiranih inteligentnih tutorskih sustava koji osim paradigme učenja i poučavanja korištenjem inteligentnih tutorskih sustava koriste i paradigmu suradnog učenja. Neki takvi sustavi su: ELM-ART, CALAT, VALIENT, IDLE, AHA!, MANIAC itd.  (Stankov, Glavinić, Granić, Rosić, 2002.)

ELM-ART je  inteligentni tutorski sustav za podršku procesa učenja programiranja u Lisp programskom jeziku. Podrška za navigaciju i adaptivni program izvođenja nastave predstavljaju adaptivnost Elmart-a. Domensko znanje predstavljeno je hijerarhijskom strukturom. Svaki čvor stabla sadrži preduvjete koje student mora ispuniti da bi prešao na idući stupanj znanja i vještina. Sustav pruža mnogobrojne pomoćne servise studenata:  korištenje servisa diskusijskih grupa, statistika napredovanja studenata i uvid u osobni model studenta.  (Brusilovsky,Schwartz,Weber, 1996.)

Picture12   Picture13

Slika 10.a) Inicijalni upitnik                               Slika 10.b) Pre-test

Picture14   Picture15

Slika 10.c) Nastavni materijal                           Slika 10.d) Test forma

 

Picture16    Picture17

Slika 10.e) Obrazloženje rezultata                   Slika 10.f) Diskusijska grupa 

CALAT predstavlja Web orijentirani inteligentni tutorski sustav, gdje pomoću konvencionalnog WWW preglednika, učenik pristupa CALAT serveru koji im pruža individualnu prilagodbu. Tri vrste stranica su dostupne u CALAT-u: objašnjenje, vježbe i simulacija te postoje tri vrste pitanja: točno/netočno pitanja, selekcijska pitanja i deskriptivna pitanja. CALAT sustav je u potpunosti dizajniran na WWW standardima ali njegova arhitektura je vrlo modularna. ( Nakabayashi, Maruyama, Koike, Touchei, Fukuhara, 1997.)

 

 Picture18

Slika 11. Prikaz ekrana CALAT-a

 

REFERENCE

  1. Čukušić M., Jadrić M.: “E-učenje: Koncept i primjena“, Školska knjiga, Zagreb, 2012
  2. Božičević J.: „Inteligentni poučavateljski sustavi“, str. 7-13, Hrvatsko društvo za sustave – CROSS, Zagreb, 2005.
  3. Stankov S., Rosić M., Žitko B., Grubišić A.: „TEx-Sys model for building intelligent tutoring systems“, Computers & Education, 2008.
  4. Božičević J.: „LabTEx-Sys i daljinsko učenje vođenja procesa“, str. 69-72, Hrvatsko društvo za sustave – CROSS, Zagreb, 1998.
  5. Šimić G.: „Inteligentno ponašanje sistema za upravljanje učenjem“, doktorska disertacija, Sveučilište Singidunum, 2008.,URL: http://thehqbooks.com/b/2035473
  6. Žitko B.:“Autorska ljuska inteligentnog tutorskog sustava temeljena na prirodnom jeziku“, kvalifikacijski doktorski ispit, 2008., URL: http://www.fer.unizg.hr/_download/repository/branko_zitko_LASIT.pdf
  7. Graesser Arthur C., Chipman P., Haynes Brian C., Olney A.:“AutoTutor: An Intelligent Tutoring System With Mixed-Initiative Dialogue“,  IEEE transactions on education, vol.48, no.4, 2005.,  URL: https://umdrive.memphis.edu/aolney/public/publications/AutoTutor%20An%20intelligent%20tutoring%20system%20with%20mixed-initiative%20dialogue.pdf
  8. Corbett Albert T., Koedinger Kenneth R., Anderson John R.:“Intelligent Tutoring Systems“, chapter 37, 1997.,URL: http://actr.psy.cmu.edu/papers/173/Chapter_37_Intelligent_Tutoring_Systems.pdf
  9. Jackson Gregg B.: “Intelligent Tutoring Systems“, TechKnowLogia, 2002.,URL: http://www.techknowlogia.org/TKL_Articles/PDF/372.pdf
  10. Dadić, T.: “Inteligentni tutorski sustavi za poučavanje programiranja“, kvalifikacijski doktorski ispit, 2008.,URL: http://www.fer.unizg.hr/_download/repository/Dadic_Kvalifikacijski_doktorski_ispit.pdf
  11. Johnson Lewis W., Soloway E.: „PROUST: Knowledge-based program understanding“, Proceedings of the 7th international conference on Software engineering, 1984.,URL: http://dl.acm.org/citation.cfm?id=800054.801994
  12. Stankov S., Glavinić V., Granić A., Rosić M.:“ Inteligentni tutorski sustavi – istraživanje, razvoj i primjena“, CARNet- Časopis Edupoint, Zagreb, 2002.,URL: http://edupoint.carnet.hr/casopis/broj-02/clanak-04/tutorski_2dio.pdf
  13. Brusilovsky  P., Schwarz  E., Weber G., “ELM-ART: An intelligent tutoring system on World Wide Web”, Proceedings of the Third International Conference on Intelligent Tutoring Systems, ITS-96, Montreal, 1996.,URL: http://www.contrib.andrew.cmu.edu/~plb/ITS96.html
  14. Nakabayashi K., Maruyama M., Koike Y., Touchei H., Fukuhara Y.:“Architecture of an Intelligent Tutoring System on WWW“, Proceedings of the 8th World Conference of the AIED Society, Japan, 1997.,URL: http://www.contrib.andrew.cmu.edu/~plb/AIED97_workshop/Nakabayashi/Nakabayashi.html

Featured Image: infoTrend.hr

Besplatni online tečajevi kao način podizanja kompetencija zaposlenika

Skepticizam o kvaliteti nečeg što je široko i lako dostupno, odnosno besplatno, je rasprostranjen i često opravdan, međutim kada govorimo o besplatnim online tečajevima to ne mora nužno biti slučaj. Besplatni online tečajevi mogu biti dobra ideja za podizanje nivoa kompetencija zaposlenika organizacije, pogotovo u kriznim vremenima u kojima se nalazi gospodarstvo kada se dvaput mora promisliti u ulaganju svake kune, a uz sve veću svijest o važnosti ljudskih potencijala za samu organizaciju.

Uzmimo za primjer Courseru, MOOC provajder o kojem smo ranije pisali na ovom portalu, čiji su partneri vrhunska sveučilišta i organizacije, a predavanja drže predavači s tih istih sveučilišta što jamči visoku kvalitetu koja je obogaćena kvizovima, upitnicima, forumom, interaktivnim predavanjima. Raspon tema tečajeva pri Courseri je zaista širok; obuhvaća između ostalog i društvene znanosti, medicinu, biologiju, matematiku te informatičke tehnologije. Predavanja su dostupna uglavnom na engleskom jeziku, ali su zastupljeni  u manjoj mjeri i španjolski, francuski, talijanski i njemački jezik. Po uspješnom završetku tečaja, koji traju u pravilu od jedan do dva mjeseca, polaznik dobiva priznanje o uspjehu potpisano od strane predavača koje se može preuzeti u pdf obliku, te može svoj uspjeh podijeliti preko društvenih mreža. Isto tako Coursera pruža i mogućnost poduzećima da osiguraju verificirane certifikate svojim uspješnim polaznicima. Sama platforma je utemeljena na pedagoškim temeljima koji omogućavaju polaznicima da materijal nauče brzo i efektivno što je dodatan plus za zaposlenike koji bi trebali ulagati svoje slobodno vrijeme u ovakav vid edukacije. Prednost je stoga što se učenje odvija asinkrono, polaznici svaki tjedan dobiju novo predavanje koje mogu preuzeti pa pogledati online ili putem web browsera (ovaj način je u nekim tečajevima pogodniji u slučaju da se od polaznika zahtjeva interaktivnost gdje mora odgovarati na pitanja koja nisu dostupna u offline modu čime se postiže efektivnije učenje).

Slika 1: Tečaj na Courseri

Slika 1: Tečaj na Courseri

Kako je moguće da je to sve onda besplatno? Courseru je pokrenuo Andrew Ng i njegova kolegica sa sveučilišta Stanford, Daphne Koller, uz pomoć 16 milijuna dolara venture capitala odnosno ulaganja riziku sklonih investitora koji su spremni čekati duže vrijeme na povrat svog kapitala. Projekt Coursera je baš zbog činjenice da je ciljanim korisnicima besplatan, a istovremeno visoko kvalitetan privlači golemu pažnju i trenutno ima ogroman broj korisnika, stoga je za očekivati da će projekt postati profitabilan bez obzira na to što korisnicima ne naplaćuje svoje tečajeve. U rujnu ove godine je objavljen podatak na Coursera blogu kako je zarađen prvi milijun dolara na sustavu plaćenih verificiranih certifikata koji je pokrenut u siječnju ove godine, a ta brojka će rasti većom stopom pogotovo ako se ostvari inicijativa o povećanju važnosti MOOC diploma pri zapošljavanju koju je pokrenuo Udacity, još jedan besplatni provajder tečaja u suradnji s velikim IT tvrtkama.

Udacity kao i Coursera nudi video predavanja, ali polaznik im pristupa kad god hoće, dakle nema određeni vremenski okvir u kojem mora polagati testove, a na kraju svake tematske cjeline odnosno završetkom pojedinog predavanja ima mogućnost provjere naučenog putem kviza. Korisnik nakon besplatne registracije ima na raspolaganju izbor između sljedećih kategorija tečajeva koji započinju klikom miša: poslovni tečajevi, informatičke tehnologije, dizajn, matematika i znanost, a u sklopu predavanja ima i mogućnost komunicirati s ostalim polaznicima putem foruma.

Slika 2: Tečaj na Udacityju

Slika 2: Tečaj na Udacityju

Kao konkurencija Courseri i Udacityju postoji  Edx, neprofitabilni MOOC provajder kreiran od strane sveučilišta Harvard i MIT koji nudi tečajeve na temu prava, povijesti, znanosti, ekonomije i informatičkih tehnologija. Edx se zasniva na istom principu kao Coursera, polaznik nakon besplatne registracije bira između velikog broja predavanja koja započinju  na određeni datum te na tjednoj bazi dobiva pristup novim lekcijama/predavanjima.

Tečajevi dostupni na ovim platformama su dakle potencijalno vrlo korisni za povećanje opće razine znanja u organizaciji uz vrlo male ili čak nikakve troškove za samu organizaciju. Polaznici za uspješno savladavanje tečaja na Courseri moraju imati srednje visok stupanj ekstrinzične motivacije, ali i intrinzičnu motivaciju s obzirom na to da poneki tečajevi traju i po dva ili više mjeseca. S druge strane besplatni tečajevi koje nudi LearnStreet zahtijevaju izrazito visok stupanj intrinzične motivacije polaznika s obzirom na to da ne nude neka posebna priznanja po završetku kao Coursera, a istodobno polaznik može pri rješavanju zadataka zatražiti pomoć sve do konačnog rješenja stoga je upitna količina znanja koju nedovoljno motivirani polaznik na koncu usvoji.

Slika 3: Tečaj na LearnStreetu

Slika 3: Tečaj na LearnStreetu

LearnStreet je manje ambiciozan projekt od gore navedenih Coursere, Udacityja i Edx-a, ali je isto tako i podosta drukčije koncipiran te je namijenjen onima koji žele naučiti nešto o programiranju (JavaScript, Python, Ruby). Polaznik tečaju može pristupiti bilo kada, ali nema na raspolaganju snimljena predavanja nego rješava zadatke preko korisničkog sučelja, stoga je ovakav način pogodan onima koji uistinu žele naučiti nešto novo ili samo osvježiti svoje programersko znanje. Organizacije kojima su potrebni zaposlenici s takvim znanjima mogu dobro iskoristiti LearnStreet kao besplatan servis.

Dakle, besplatni tečajevi (MOOC) nude mogućnost velikom broju ljudi diljem svijeta da pristupe kvalitetnim tečajevima, sadržaju i predavačima, a to je nešto što poslodavci također mogu iskoristiti za podizanje razine znanja u organizaciji ili čak za detaljnije određivanje kvalifikacija kandidata pri procesu zapošljavanja.

Reference:

Techcrunch.com – Free massive online open education provider, Coursera, begins to find a path to profits

Ryan, L. : MOOCs – Massive Open Online Courses

Fastcompany.com – How Coursera, a free online education service will school us all

Top 5 komercijalnih sustava za e-učenje

Razvojem tehnologije i zahtjeva korisnika došlo je do nevjerojatnog rasta tržišta sustava za e-učenje. Danas je ta industrija vrijedna nekoliko stotina milijardi dolara s trendom rasta. Iz toga je jasno da na tržištu postoje brojni proizvodi svih cjenovnih kategorija i usluga s obzirom na veličinu poduzeća ili obrazovne ustanove koja ih koristi. Danas je došlo do zaokreta na tržištu u smislu želja kupaca. Naime nije dovoljno ponuditi sam proizvod odnosno tehnologiju – korisnici i kupci traže prvenstveno rješenja i uslugu.

Prema istraživanju organizacije za analizu, usporedbu i analizu poslovnih softvera Capterra[i], najpopularniji, odnosno komercijalni sustav za e-učenje s najviše korisnika je Learning Management kojeg nudi SumTotal Systems. Što se tiče veličine poduzeća ovaj sustav se može koristiti za mala i velika poduzeća.

sumtotal logo

sumtotal logo

Learning management sustav nudi podršku na području poslovnih usluga, komunikacija, obrazovanja, financija, zdravstva itd[ii]. Ovaj sustav je SaaS (engl. Software as a Service) tipa što znači da se distribuira putem oblaka te se naplaćuje prema korištenju. Sadrži sve potrebne funkcionalnosti potrebne djelotvornom i jednostavnom upravljanju obukom i razvojem kadrova korištenjem e-učenja. Upravo ovaj proizvod SumTotal Systemsa je dobitnik nagrade za najbolji LMS sustav za e-učenje prema Business Comparison Software za 2013 godinu[iii].

Blackboard logo

Blackboard logo

Blackboard je jedan od najstarijih proizvođača sustava za e-učenje no to nije jedini razlog njegove popularnosti, iako zasigurno igra veliku ulogu broju korisnika. Prvi proizvod Blackboarda, Blackboard Learning System, s trenutačno najnovijom verzijom 9.1 sastoji se od četiri modula: sustav učenja (engl. learning system) koji omogućava online tečaj i sadržaj, modul za stvaranje online zajednica, CMS za upravljanje sadržajem te sustav za praćenje i analizu ocjena.

blackboard sučelje

blackboard sučelje

Blackboard također nudi usluge poput Blackboard collaborate namijenjen ostvarivanju web konferencija, Blackboard mobile omogućava korisnicima pristup sadržaju kolegija ili tečeja kojeg pohađaju putem mobilnog uređaja, Blackboard Analytics koji omogućava prikupljanje i analizu brojčanih podataka o polaznicima obuke ili tečaja. Unatoč brojnim korisnim proizvodima i uslugama koje nude postoje i negativne strane ovog sustava. Možda najznačajnija zamjerka je činjenica da Blackboard drži skoro pa monopol na tržištu komercijalnih sustava. Nakon što je kupio WebCT, praktički ne postoji komercijalna alternativa na području sustava za e-učenje namijenjenih visokim učilištima što im omogućuje dizanje cijena bez puno straha od gubitka klijenata što često i rade.

Topyx logo

Topyx logo

Slijedeći sustav po popularnosti, odnosno broju korisnika jest Interactyxov Topyx. Topyx je također sustav SaaS tipa namijenjen e-učenju te podržava, kao i Learning management, gotovo sve vrste poslovanja i grane industrije. Ovaj sustav je tzv. social eLearning software odnosno korištenjem funkcionalnosti i alata kakvi se koriste  na društvenim mrežama izgrađen je sustav za e-učenje. Rezultat dobiven je sustav koji izgleda i ponaša se slično društvenim mrežama te omogućava privlačno te iznimno kolaborativno okruženje.[iv] Velika prednost ovog sustava je neograničen broj korisnika što je rijetkost na tržištu. Topyx također podržava mobilno učenje, konkretno iPad.[v]

Četvrti sustav je Enterprise Knowledge Platform (EKP) kojeg proizvodi NetDimensions. EKP je potpuno neovisan o platformi što znači da se može izvoditi na bilo kojem operacijskom sustavu. Kao i ostali sustavi, osim Blackboarda, pogodan je korištenju u poslovnom okruženju te podržava mobilno učenje odnosno mLearning. EKP poseban naglasak stavlja na sigurnost korisnika čime se izdvaja od konkurencije. Također jedna od bitnih značajki je mogućnost integracije sa legacy sustavima.[vi]

ekp sučelje

ekp sučelje

Peti sustav po broju korisnika je Meridian Global LMS kojeg proizvodi Meridian KSI. Meridian Global LMS je SaaS tip sustava. Prvenstveno je namijenjen osmišljavanju, razvoju i praćenju programa obuke za zaposlenike prema zahtjevu (engl. on-demand). Ovaj sustav je pogodan za male i srednja poduzeća kako cijenom tako i lakoćom implementacije. Nudi on-line knjižnicu sa brojnim (cca 10 000), gotovim programima za obuku na zaista velikom broju najrazličitijih područja.[vii]

Meridian Global LMS sučelje

Meridian Global LMS sučelje

Na ovom popisu je navedeno i opisano 5 najpopularnijih sustava na temelju navedenog istraživanja. Postoji još mnogo sustava koji odgovaraju najrazličitim potrebama u mogućnostima kupaca te će se ova lista zasigurno mijenjati s obzirom na veliku stopu rasta industrije.

Reference:


[i] Ortner, M.: Top LMS software solutions graphic, 24. Listopada 2012., dostupno na: http://www.capterra.com/blog/learning-management-systems/top-lms-software-solutions-infographic/ [15.05.2013]

[ii]FindTheBest.com, dostupno na: http://lms.findthebest.com/l/135/Learning-Management [15.05.2013]

[iii]Learning management systems buzz, 22 .Veljače 2013, dostupno na: http://lms.findthebest.com/l/135/Learning-Management [15.05.2013]

[iv]Roth, J.: What is social elearning software, TOPYX, all about, 27. Svibnja 2010, dostupno na: http://interactyx.com/social-learning-blog/what-is-social-elearning-software-topyx-all-about/ [15.05.2013]

[v]E learning 24/7 blog: Top 10 LMS’ for 2013, 28. Veljače 2013., dostupno na: http://elearninfo247.com/2013/02/28/top-10-lmss/ [15.05.2013]

[vi] Capterra-the smart way to find software: NetDimensions Learning, dostupno na: http://www.capterra.com/learning-management-system-software/spotlight/46350/NetDimensions%20Learning/NetDimensions?id=89952905 [15.05.2013]

[vii] Meridian knowledge solutions: Meridian Global LMS “as a Service”, dostupno na: http://www.meridianksi.com/services/SaaS/ [15.05.2013]

 

Moodle – najpopularniji open source LMS

Moodle (akronim za Modular Object-Oriented Dynamic Learning Environment) je sustav za upravljanje sadržajem (CMS) odnosno sustav za upravljanje učenjem (LMS) ili virtualno okruženje za učenje (VLE). Moodle je temeljen na sustavu otvorenog koda, a namijenjen je izradi elektroničkih obrazovnih sadržaja te održavanju nastave na daljinu. Utemeljitelj je Martin Dougiamas čija je ideja bila pomoći obrazovnim djelatnicima u kreiranju online tečajeva s naglaskom na interakciju i suradnju u izradi sadržaja. Prva verzija sustava je objavljena 2002. godine, a od tada je postao vrlo popularan diljem svijeta zahvaljujući svojoj jednostavnosti korištenja i fleksibilnosti. Prema podacima iz lipnja 2013. godine, Moodle ima korisničku bazu od 83,008 registriranih i verificiranih stranica kojima se koristi 70,696,570 korisnika uviše od 7,5 milijuna tečajeva sa više od 1,2 milijuna instruktora.

Slika 1: Prikaz početne web stranice moodle.org

Slika 1: Prikaz početne web stranice moodle.org

Za korištenje, Moodle je prvo potrebno preuzeti sa službene web stranice moodle.org, a zatim instalirati na web server. Nakon uspješne instalacije i pripremljenog tečaja, instruktori i polaznici pristupaju sustavu putem web preglednika na računalima. Međutim moguće je i istraživanje Moodle sustava prije preuzimanja i instalacije preko demonstracijskih stranica dostupnih na http://demo.moodle.net/ kao instruktor, polaznik ili kao administrator. Stranice se resetiraju svakih sat vremena stoga nema bojazni da će se nešto poremetiti.

Drugi demonstracijski site je Mount Orange School koji je zamišljen da replicira stvarnu školu gdje je moguće pregledavati sve tečajeve bez potrebe za registriranjem, a dostupan je na http://school.demo.moodle.net/

Moodle projekt se fokusira na pružanje najboljih alata za upravljanje i promociju učenja obrazovnim djelatnicima. Bitna značajka koja je karakteristična za ovaj sustav je skalabilnost koja omogućava nesmetan pristup stotinama i tisućama polaznika tečaja, a isto tako se bez problema može koristiti za obuku malog broja polaznika. Velik broj organizacija koristi Moodle kao platformu za cjelovite online tečajeve dok se s druge strane može koristiti i kao pomoć u provedbi klasičnih tečajeva čineći tako kvalitetno hibridno učenje. Korisnici na raspolaganju za korištenje imaju forume i wikije kako bi potakli suradničko okruženje u učenju. Za procjenu znanja polaznika mogu se koristiti razni zadaci i kvizovi.

Na službenim web stranicama Moodle-a djeluje zajednica od 1,303,808 registriranih korisnika iz 231 zemlje svijeta koji komuniciraju najčešće putem foruma. Registrirani korisnici razmjenjuju ideje, informacije i pružaju pomoć i podršku svima koji je zatraže. Isto tako s obzirom na to da je Moodle sustav otvorenog koda, developeri diljem svijeta mogu kreirati nove module i značajke što ovaj sustav uistinu čini globalnim suradničkim projektom.

Najvažnije značajke Moodle sustava uključuju predaju zadaća polaznika, forum za diskusije, preuzimanje dokumenata, ocjenjivanje polaznika, komuniciranje u sustavu putem instant poruka, online kalendar, online vijesti i obavijesti, online kvizove, wikije.

  • predaja zadaća putem interneta koristeći Moodle olakšava nastavnicima praćenje napretka i ocjenjivanje polaznika
  • forumi olakšavaju komunikaciju između polaznika izvan tečaja, a s obzirom na to da se podrazumijeva mogućnost pripreme za komuniciranje uvelike se povećava kvaliteta rasprave.
  • preuzimanje dokumenata je iznimno jednostavno putem Moodle sustava, ukoliko polaznici imaju odgovarajući hardver i softver te pristup internetu, materijali poput Word i PowerPoint dokumenata te PDF-ova su im dostupni u svakom trenutku.
  • zanimljiva mogućnost je i bilježenje ocjena i ažurnog praćenja ostvarenih rezultata gdje polaznici mogu i ne moraju biti u mogućnosti vidjeti napredak sebe i drugih polaznika.
  • preko online kalendara mogu se primjerice prikazivati rokovi za predaju zadaća ili nadolazeće aktivnosti što pomaže polaznicima i nastavnicima da lakše planiraju svoje vrijeme s obzirom na to da e-učenje zahtijeva kvalitetno organiziranje vremena.
  • uz pomoć kvizova moguće je vršiti procjenu znanja polaznika.

Na ovom portalu posjetiteljima je dostupan video tutorial na temu dodavanja kategorija odnosno tečaja u sustavu Moodle 2.3, te dodavanja jednog ili više kolegija u sklopu kreiranih tečajeva. Registriranim korisnicima portala dostupni su dodatni video tutoriali o sustavu Moodle 2.3 trenutno podijeljeni u četiri kategorije: “Priprema platforme e-učenja”, “Organizacija osnovnog sadržaja e-učenja”, “Organizacija diskusija i suradničkog učenja” te “Organizacija procjene i samoprocjene znanja”.  Registriranje je besplatno i vrši se popunjavanjem podataka na ovoj poveznici.

Možemo zaključiti kako je Moodle svoju veliku popularnost stekao zato što je od samog nastanka bio usmjeren na učenje, a ne toliko na same alate čime je u određenoj mjeri izazvao revoluciju, zato što je vrlo pristupačan nastavnicima (teacher-friendly). Uz to zadovoljava brojne tehničke kriterije kao što su dostupnost, skalabilnost, interoperabilnost, stabilnost i sigurnost. Veliki plus je i podrška koju osigurava zajednica Moodle korisnika kao i velik broj komercijalnih pružatelja raznoraznih usluga koje variraju od treninga i podrške do instalacije i održavanja sustava.

Literatura:

[1] Jadrić, M., Ćukušić, M., Lenkić, M.: E-učenje: Moodle u praksi, 2.izd. – Split : Ekonomski fakultet, 2013.

[2] Moodle web stranica, dostupna na: https://moodle.org/

[3] Wikipedia: https://en.wikipedia.org/wiki/Moodle

Moodle u poslovnom okruženju


Moodle

Što je Moodle?

Službena Moodle stranica definira Moodle kao sustav za upravljanje učenjem (eng. Learning Management System), odnosno kao besplatnu web aplikaciju korištenu za kreiranje učinkovitih web mjesta za online učenje. Alat je vrlo popularan diljem svijeta za kreiranje dinamičnih web stranica za polaznike tečaja e-učenja, a par riječi o njemu već je napisano u članku Moodle – najpopularniji open source LMS, na našem portalu. Da bi radio, Moodle je potrebno instalirati na web server, bilo na vlastita računala ili na računalo hosting firme. Moodle je zanimljiv jer se radi o tzv. open-source softveru, što znači da je Moodle kao takav zaštićen, ali korisnici imaju slobodu kopirati, koristiti i mijenjati Moodle ukoliko se obvežu poštivati definirane obveze, kao što je primjerice pružiti određene informacije drugim korisnicima.

Primjena Moodle sustava

Moodle je vrlo popularan u akademskom okruženju zbog niza prednosti koje donosi pri implementaciji e-učenja. Međutim, ništa manje popularan ne bi trebao biti niti među poslovnim korisnicima. U zanimljivom članku Best Practices: Using Moodle for Corporate Training Initiatives autorica navodi kako će u Moodle-u u poslovnom okruženju kreirani tečajevi biti više asinkroni i više se oslanjati na samostalan rad polaznika, nego što je to slučaj u akademskom okruženju. Također, dizajn tečaja bit će prilagođen korisnicima, i zbog resursa koji će biti korišteni za izradu tečaja za zaposlenike.

Razmatrane su i funkcionalnosti Moodle sustava u kontekstu poslovne upotrebe. Primjerice, moguće je zadatak dodijeliti dvama zaposlenicima na temelju njihovih radnih mjesta ili menadžeru kreirati ulogu “roditelja” (eng. parent) i dodijeliti ga određenim zaposlenicima kako bi pratio njihov napredak i trenutni status dodijeljenog zadatka.

Prednosti i nedostaci Moodle-a u poslovnom okruženju

Neki konzultanti navode kako je Moodle vrlo atraktivna opcija za mala i srednja podueća, a postoje slučajevi primjene Moodla u većim korporacijama. Kada govorimo o nedostacima Moodle-a u poslovnom okruženju, ističe se nepouzdanost IT odjela tvrtki u open-source sustave, kakav je Moodle. Naviknuti su na komercijalni softver prilikom čije se implementacije i korištenja mogu obratiti proizvođaču i riješiti problem na taj način. Nadalje, upotreba open-source softvera često zahtijeva vještine koje IT zaposlenici ponekad nemaju, a tvrtke u njih ne žele ulagati jer ne postoji kritična masa koja bi opravdala ulaganje u razvoj takvih vještina (npr. PHP). Drugi nedostatak je to što je Moodle originalno razvijen kao platforma za e-učenje u obrazovnom okruženju pa to naslijeđe još uvijek dijelom nosi; javlja se pitanje skalabilnosti i funkcije učenja te kompleksnosti. Više o pitanjima primjene Moodle-a u poslovnom okruženju možete pročitati u intervjuu s konzultantom Jeevanom Joshijem. Često se piše o preprekama koje stoje na putu potpunom prihvaćanju Moodle-a u poslovnim organizacijama i isto tako često se spominje činjenica da se radi o besplatnom alatu (što ponekad djeluje neozbiljno i zastrašujuće velikim poslovnim organizacijama, iako se u biti radi o prednosti Moodle-a) te kao što je navedeno ranije, nema potpore ovlaštenog proizvođača i primarno je kreiran za akademsko okruženje te je poprilično nezanimljiv bez personalizacije.

Prikaz sučelja u Moodle sustavu. Preuzeto sa moodle.org

Primjer sučelja u Moodle sustavu. Preuzeto sa moodle.org

Drugi autori naglašavaju kako nema ništa loše u uključivanju najboljih praksi s područja e-učenja u akademskom okruženju u poslovni svijet, dapače. Tako se navodi da se Moodle u poslovnom okruženju može koristiti za trening zaposlenika, uvođenje novih zaposlenika u posao, trening i potporu klijentima te kao kolaboracijsku platformu za rad i druženje.

Ono što najznačajnije pridonosi popularnosti Moodle-a kao LMS-a za organizacije jest to što je besplatan. LMS-ovi su danas jako skupi i poslovne organizacije su u pravu kada razmatraju sve opcije koje bi im smanjile trošak uvođenja e-učenja. Nadalje, ovakav se sustav može implementirati u poslovnu organizaciju bez brige oko individualnih licenci i dodatnih troškova kao i neovisno o ograničenjima koja su nametnuta od strane proizvođača softvera, a i instalacija bez formalnog procesa nabave, plaćanja i implementacije sustava za e-učenje nije zanemariv faktor.

Izvrstan pregled Moodle sustava i pitanja njegove implementacije u poslovno okruženje, zajedno sa svim prednostima i nedostacima prikazan je u dokumentu Insights into Corporate Moodle, u kojem se navode i najčešći izazovi postavljeni pred poslovne korisnike Moodle sustava, i to kroz pitanja koja trebaju biti ramotrena pri implementaciji sustava, ukoliko se teži uspjehu (a to nam je uvijek cilj). To su integracija, upload sadržaja i njegovo održavanje, hosting i sigurnost sustava, kastomizacija sustava, tehnička i korisnička podrška, nadogradnja sustava, dodaci  i još nekoliko pitanja koja ne smiju ostati neodgovorena prilikom implementacije ovako složenog sustava.

Zaključak

Moodle je besplatan, open-source sustav primjenjiv u akademskom i poslovnom okruženju. Jednostavan je za instalaciju, lako promjenjiv (od strane PHP programera), ima vrlo aktivnu zajednicu korisnika, izgrađen je s namjerom interaktivnosti, jednostavan je za korištenje te ga karakterizira niz modula koji se mogu primjeniti kao dodatni, a koji izgrađuju Moodle prema potrebama poslovne organizacije. Uz sve navedene karakteristike, očito je kako ga je potrebno dobro razmotriti prilikom donošenja odluke o LMS-u koji će se primjeniti  u poslovnoj organizaciji. Sve detalje oko sustava, primjene i sva ostala pitanja moguće je pronaći na stranici https://moodle.org/, a primjer uspješne primjene Moodle sustava u poslovnom okruženju u članku Primjer iz prakse: Moodle u Zračnoj luci Zadar.

Sustavi za upravljanje sadržajem (CMS)

CMS (engl. Content management system) je sustav koji omogućuje upravljanje sadržajem. U najširem smislu odnosi se na svako rješenje koje omogućuje klasifikaciju, organizaciju, povezivanje i svaki drugi oblik uređivanja sadržaja. Iako se pojam može koristiti za manualne procese upravljanja sadržajem, danas se u prvom redu primjenjuje za različita programska rješenja koja omogućuju napredno upravljanje velikim brojem informacija. CMS sustavi se koriste pri sinkronizaciji podataka iz više izvora, za izvršavanje kolaborativnih projekata, za organizaciju rada u korporacijskim okruženjima i slično. Temeljna primjena CMS-a danas je u dinamičkom kreiranju web-stranica nove generacije.Osnovna prednost CMS sustava je smanjenje troškova dodavanja i izmjene postojećih sadržaja na web stranici – ukoliko želite dodavati ili mijenjati postojeći sadržaj na Vašoj web stranici, imate mogućnost to učiniti sami na vrlo jednostavan i brz način. CMS ovisno o svojim mogućnostima može biti namijenjen raznovrsnim subjektima – od malih tvrtki sa par zaposlenika koji na jednostavan način žele ažurirati vlastito web sjedište, pa do većih poslovnih sustava sa vrlo aktivnim web sjedištem.

CMS-workflow

Slika 1. Saumure N. Kako CMS funkcionira

Elementarnu funkcionalnost koju CM sustavi pružaju jest mogućnost da korisnici, odnosno stvaratelji sadržaja jednostavno ažuriraju i unose nove sadržaje u obliku članaka. Za CMS alate uobičajena je mogućnost administracije korisnika i definiranja grupa korisnika. Tako je, na primjer, moguće imati jednu grupu administratora, grupu urednika sadržaja te grupu posjetitelja web stranica. Osim uređivanja sadržaja, CM sustav često može poslužiti i za praćenje inačica (versioning) sadržaja, odnosno za praćenje nastalih promjena.

Da bi se utvrdilo koji je sustav za upravljanje sadržajem najviše primjeren nekoj organizaciji potrebno je sprovesti detaljniju analizu i uvidjeti specifične potrebe. Zbog toga bi svaki dobar CMS sustav trebao pružiti sljedeće mogućnosti ovim poretkom:

1.) Fleksibilnost. Iako neki CM sustav može privremeno zadovoljavati potrebe kod ažuriranja sadržaja, vrsta i količina promjena mogu se značajnije promijeniti u budućnosti. Posljedice nefleksibilnosti mogu biti pogubne – u današnjim poslovnom okruženju gdje su promjene intenzivne teško je predvidjeti potrebe u budućnosti.

2.) Skalabilnost. Ukoliko se sustav postavi unutar manje organizacije koja sutra može prerasti u daleko veći poslovni sustav, važno je voditi računa da li će se CMS moći mjeriti s povećanim potrebama u samoj organizaciji.

3.) Cjenovna prihvatljivost. Iako se prilikom testiranja može pokazati da CMS u potpunosti zadovoljava trenutne potrebe, svakako treba voditi računa da daljnja moguća prilagodba bude prihvatljiva cijenom.

4.)  Brza implementacija. Otezanje pri implementaciji košta i vremenski i novčano.

5.)  Administracija putem web preglednika. Ovo eliminira potrebu za instaliranjem novog softvera na klijentskim računalima i dozvoljava mijenjanje sadržaja sa bilo koje lokacije.

6.) Višekorisnička funkcionalnost. Jednostavna implementacija i dodavanje novih korisnika i grupa korisnika, te dodjeljivanje prava istima.

7.) Jednostavnost korištenja. Smanjuje se vrijeme potrebno za edukaciju korisnika.

WordPress kao CMS platforma

Postoje različite platforme CMS-ova, međutim one najbolje su zasigurno WordPress, Joomla, Drupal i eZ CMS te postoji različite varijacije custom CMS-ova koje određene tvrtke rade “po kroju”. Od svih nabrojenih CMS-ova, WordPress ima najveću bazu korisnika i prema najnovijim podacima (travanj 2013.) njegov tržišni udio iznosi 56.3%, a iza njega se nalaze Joomla i Drupal. WordPress kao platforma dolazi u dva oblika kao:

  • CMS platforma implementirana na WordPress serverima
  • CMS platforma implementirana na vašim serverima.

Od ovih dviju opcija ova se druga više koristi, jer je riječ o open source i besplatnoj platformi koja se lako instalira na neki od mnogobrojnih hosting platformi primjerice CPanel. WordPress je započeo kao blog platforma za pisanje kreativnih članaka, međutim u zadnje je postao odlična platforma za izradu web stranica, gdje je bitno poznavanje osnovnih stvari o Internet tehnologijama. Ukoliko bacimo pažnju na gore navedene kriterije CMS-ova možemo primijetiti kako WordPress ispunjava svaki od njih.

WordPress kao platforma je jako intuitivan i lagan za učiti, stoga neće biti problema kod korištenja ovog sustava. WordPress-ov backend  odnosno administratorski dio je jednostavan, pa u nekoliko klikova možemo promijeniti temu, staviti novi plugin (dodatak) ili dodati nove korisnike. Ukoliko želite promijeniti izgled vaše web stranice, postoji veliki broj tema koje se mogu skinuti s WordPress-ovih službenih stranica ili ukoliko želite nešto ljepše i složenije stranice uvijek možete platiti oko 30-50 $. Ista stvar vrijedi i za plugin-ove (dodatke) koji se lako ugrađuju u stranicu i ponekad znaju napraviti veliki dio web stranice.

Ukoliko želite saznati nešto više o WordPressu, uvijek možete posjetiti njihovu službenu web stranicu i upoznati se sa sadržajima koje pruža ova CMS platforma. WordPress postoji u hrvatskoj inačici, koja uvelike olakšava snalaženje početnicima koji se koriste ovim CMS-om.

Napomena: Portal za poslovno e-učenje je implementiran na WordPress platformi.

Dashboard

Slika 2. Upravljačka ploča

Budućnost sustava za upravljanje sadržajem

CMS-ovi postaju sve veći dijelom izrade web stranice, ali i kreiranja tekstualnih i multimedijskih sadržaja. Zbog niskih troškova implementacije, lakog upravljanja sustavom i skalabilnosti samog sustava CMS sustavi postaju dio i velikih poslovnih sustava. U zadnje vrijeme dolazi i do pojave dodataka za poslovno e-učenje primjerice za WordPress, koji vam daje mogućnost da ovaj dodatak postane dio vašeg CMS-a. Ukoliko se ne možete odlučiti koji je CMS najbolji za vaše prilike, onda će vam ovaj članak to olakšati.

 

Literatura:

1.)    Vlahović V. : Sustavi za upravljanje sadržajem (CMS), Zagreb FER, srpanj 2004.

2.)    Wikipedia, Content Managemet System (CMS)

3.)   Market share trends for content management systems for websites; http://w3techs.com/technologies/history_overview/content_management

Popis slika:

1.)   Saumure N. : How CMS works

http://www.prosar.com/inbound_marketing_blog/bid/169118/4-Reasons-Why-You-Should-Get-a-CMS-for-Your-Business-Website

2.) Gabelica H. : Upravljačka ploča WordPress-a