Category: Sustavi za e-učenje

TEx-Sys inteligentni tutorski sustav

Inteligentni tutorski sustavi (ITS), prema Stankov i sur. (2001.), su računalni programi namijenjeni potpori i poboljšanju procesa učenja i podučavanja u odabranom područnom znanju, pritom vodeći računa o individualnosti onoga tko uči i onoga koga se podučava. Prednosti učenja uz pomoć takvih sustava, prema autoru, je u tome što polaznik stječe osobnog računalnog učitelja koji je uvijek raspoložen, nema emocija, dok polaznik s druge strane pred njim nema potrebe kriti svoje neznanje te slobodno, prirodno komunicira.

Jedan takav sustav – TEx-Sys (s kasnijim verzijama pod imenom DTEx-Sys i xTEx-Sys), na Fakultetu prirodoslovno-matematičkih znanosti Sveučilišta u Splitu već više od 20 godina, razvija tim istraživača koje predvodi prof. dr. sc. Slavomir Stankov. U nastavku će, prema Stankov i sur. (2008.), biti pobliže opisan taj sustav.

Pedagogijski okvir modela TEx-Sys slijedi četvero-fazni ciklus didaktike, motrenja, dijagnostike te pomoć pri otklanjanju pogrešnih poimanja učenika. Faza didaktike iskazuje: predmet poučavanja (Što se poučava?), objekt poučavanja (Tko se poučava?) te način poučavanja (Kako se poučava?). Motrenje se bavi aktualnom razinom znanja učenika (stanje znanja učenika). Faza dijagnostike utvrđuje i ocjenjuje razinu učenika. Pogrešna poimanja u znanju učenika pokreću mehanizme pomoći radi smanjenja razlika u znanju između stručnjaka i učenika.

Model TEx-Sys ima sljedeće sudionike: učenika radi stjecanja znanja i vještina, stručnjaka područnog znanja koji oblikuje bazu znanja, učitelja koji koristi bazu znanja za didaktičko oblikovanje nastavnih sadržaja (courseware područnog znanja) i administratora koji motri sustav (sudionike i način korištenja). Sudionici sustava raspolažu s glavnim funkcionalnostima: oblikovanje baze znanja, oblikovanje nastavnih sadržaja; učenje, poučavanje i testiranje znanja, te motrenje i nadzor.

Arhitektura sustava TEx-Sys i njegovih novijih inačica, može se prikazati na slici 1:

Slika 1. Arhitekture implementiranih sustava temeljenih na modelu TEx-Sys

Slika 1. Arhitekture implementiranih sustava temeljenih na modelu TEx-Sys

TEx-Sys je implementiran upotrebom dvoslojne arhitekture kao jednokorisnička Windows aplikacija. Otvaranje modela TEx-Sys prema Web zajednici ostvareno je oblikovanjem sustava DTEx-Sys obilježen trendom vremena – korištenjem tehnologija dinamičkog generiranja sadržaja Web dokumenata i korištenjem troslojne klijent-server arhitekture. Arhitektura xTEx-Sys sustava je zasnovana na Web uslugama, i predstavlja novi koncept (Rosić i drugi, 2004) u obitelji autorskih ljuski oblikovanih po modelu TEx-Sys. Red korisničkog sučelja kao i red aplikacijske logike izvedeni su u Microsoft-ovom dotNET okruženju s Web uslugama dodijeljeni sudionicima sustava. Ove se Web usluge dijele prema funkcionalnostima sudionika na podskupove usluga za administratora, stručnjaka, učitelja, učenika kao i na usluge za korištenje od strane svih sudionika. Komunikacija s ovim uslugama odvija se protokolom SOAP (Simple Object Access Protocol). Lokacija usluga, njegova implementacija, kao i platforma na kojoj se izvršavaju aktivirani procesi, nisu vidljivi objektu koji traži uslugu. Usluge su definirane modelom WSDL (Web Services Description Language) što olakšava proširenja kao i ostvarivanje njihove interoperabilnosti. Red podataka implementiran je unutar Microsoft-ovog sustava za upravljanje relacijskim bazama podataka SQL Server. Ovaj red sustava xTEx-Sys sadrži tri baze podataka i omogućava potpuni integritet podataka vezan za znanje stručnjaka, nastavne sadržaje kao i za podatke o sudionicima sustava.

Popis slika:

Slika 1: Arhitekture implementiranih sustava temeljenih na modelu TEx-Sys, izvor: bib.irb.hr/datoteka/393512.TEx-Sys_Stankov_i_drugi.doc [2.5.2013.]

Reference:

  1. Stankov, S., Glavinić, V., Granić, A., Rosić, M.: Inteligentni tutorski sustavi – istraživanje, razvoj i primjena, CARNet – Časopis Edupoint; I. dio: godište II, broj 1, Zagreb; 20.12.2001.; II. dio: godište II, broj 2, Zagreb, 21.1.2002.; III. dio: godište II, broj 3, Zagreb, 2002.
  2. Stankov, S.; Rosić, M., Žitko, B., Grubišić, A.: TEx-Sys model for building intelligent tutoring systems, Computers & Education, Volume 51, Issue 3, 1017.-1036., studeni 2008.
  3. Rosić, M., Glavinić, V. & Žitko, B. (2004). Intelligent Authoring Shell Based on Web Services. Proceedings of the 8th International Conference on Intelligent Engineering Systems (INES 2004), S. Nedevschi and I.J. Rudas, eds., Technical University of Cluj-Napoca, Cluj-Napoca, Romania, 50-55.
  4. Ćukušić, M., Jadrić, M.: e-učenje: koncept i primjena. Školska knjiga, Zagreb, 2012.

Personalizirana okruženja za učenje

Personalizirana okruženja za učenje su sustavi koji omogućuju polaznicima preuzimanje kontrole i upravljanja nad vlastitim učenjem, kako bi prilagodili stil i način učenja koji preferiraju te kako bi bili što motiviraniji za stjecanje novih znanja i vještina. Putem PLE (eng. Personal Learning Environment) sustava polaznici sami određuju svoje ciljeve učenja, upravljaju sadržajem i procesom te komuniciraju s ostalim polaznicima u procesu učenja (Van Harmelen, H.2008 ).

Tehnički gledano, PLE predstavlja integraciju niza “Web 2.0″ aplikacija poput blogova, wikija, RSS, Twittera, Facebooka, i sl. – oko samostalnog učenja. Grosseck (2009) navodi kako se Web 2.0 odnosi na društveno korištenje weba koji ljudima omogućuje suradnju, aktivno uključenje u kreiranje sadržaja , generiranje znanja i online razmjenu informacija. Kao primjere PLE sustava možemo navesti Clix, iGoogle i Moodle.

Slika3

Slika 1: Model personaliziranog okruženja za učenje

Branan M. (2013) navodi 4 koraka pri kreiranju personaliziranog okruženja za učenje :

1.) Odluka o području interesa, uspostavljanje   ciljeva za učenje – PLE može uključivati osobne i profesionalne ciljeve.

2.) Odluka koje Web 2.0 alate koristiti – PLE zahtijeva korištenje web alata i aplikacija za stvaranje osobnog i virtualnog prostora za učenje.

3.) Izdvajanje vremena za razvitak PLE-a – kako bi se kreiralo kompleksnije personalizirano kruženje koje će biti prilagođeno stilu učenja i motivirajuće za polaznika, potrebno je izdvojiti odgovarajuće vrijeme   ( najčešće nekoliko tjedana).

4.) Kreirati dijagram PLE-a – svrha dijagrama je pružanje okvira za ciljeve učenja, identifikaciju alata te prikaz PLE sustava kao cjeline s odgovarajućim funkcionalnostima.

SEDAM SAVJETA ZA PODRŠKU PLE-U  U ORGANIZACIJAMA

U nastavku je navedeno sedam savjeta za potporu zaposlenicima za razvoj i korištenje vlastitih personaliziranih okruženja (Martin, M, 2007).

1. Njegujte kulturu učenja

Zaposlenici moraju osjećati da je učenje dio njihovih radnih zadataka, odnosno da organizacija za koju rade podupire njihov osobni razvoj. Potrebno je pomoći zaposlenicima da steknu sposobnost , te da uvide važnost samostalnog učenja i razvoja.

2. Pokažite i objasnite zaposlenicima značenje PLE-a

Stephen Downes napravio je video u kojima prikazuje kako kreirati personalizirano okruženje za učenje; uz objašnjenje koncepta personaliziranog učenja, prikazano je kako koristiti niz različitih alata.

3. Predstavite alate

Predstavljanjem različitih alata koji se mogu koristiti za podršku samostalnom učenju zaposlenici mogu otkriti koji alati su najprikladniji za njihov način učenja.

4. Pokušajte predstaviti alate u kontekstu produktivnosti i pomoći u radu

Više bi smisla imalo predstavljanje alata kao način  uvođenja boljih, učinkovitijih načina za obavljanje posla , a ne kao alata za osobno učenje zbog toga što neki zaposlenici mogu imati predodžbu učenja kao dodatnog opterećenja, a ne  prilike za razvoj i olakšanje obavljanja radnih zadataka.

5. Potaknite zaposlenike da se „poigraju“ s malim lekcijama koristeći različite alate

Neki zaposlenici će se oduševljenjem prihvatiti nove alate i odmah će krenuti na rad s njima. Drugi zaposlenici će možda trebati malo više vodstva i uputa. Na ovoj stranici se nalaze 23 male vježbe koje mogu pomoći zaposlenicima u proširivanju znanja u radu s alatima.

6. Nagradite osoblje za učenje

Ako želite da zaposlenici počnu učiti morate nagraditi njihove nove aktivnosti, pogotovo ako ranije nisu bili ohrabreni da nauče. Pronađite načine kako biste prepoznali zaposlenike koji su najviše naučili, te im pomognite da koriste nove vještine u poslu.

7. Pronađite najboljeg učenika i podržite ga u korištenju alata i širenju pozitivnih strana učenja

Potaknite i podržite ove učenike da ohrabruju ostale zaposlenike koji se teško snalaze ili nerado koriste personalizirane sustave za učenje ( Martin M. 2007).

 

REFERENCE:

1.  Van Harmelen, H., Design trajectories: four experiments in PLE implementation, Interactive Learning Environments, 1744-5191, Volume 16, Issue 1, 2008, Pages 36 – 46

2. Grosseck, G.: To use or not to use web 2.0 in higher education?, Procedia Social and Behavioral Sciences, 1,478 – 482., 2009.

3 .Branan M. :How To Create a ‘Personal Learning Environment’ to Stay Relevant in 2013. Dostupno na : http://onlinelearninginsights.wordpress.com/2013/01/05/how-to-create-a-personal-learning-environment-to-stay-relevant-in-2013/

4. Martin M,: Exploring Personal Learning Environments  2007. Preuzeto 18. 04. 2013 sa stranice http://michelemartin.typepad.com/thebambooprojectblog/exploring-personal-learni.html

 

Utjecaj nove generacije sustava za e-učenje na organizacijsku kulturu učenja

Argyris (1977) definira organizacijsko učenje kao proces „detekcije i korekcije pogrešaka“. Po njegovom viđenju organizacije uče kroz individualce koji se prema njima ponašaju kao agenti: „ Aktivnosti učenja pojedinaca su potpomognuti ili sputani od strane ekološkog sustava faktora koji se mogu zvati sustav organizacijskog učenja.“

Kultura učenja predstavlja set vrijednosti, procesa i prakse koji utječu na samoodrživo i kontinuirano učenje u organizaciji. Nova generacija e-učenja može imati veliki utjecaj na organizacijsko učenje kroz suradnju zaposlenika i razmjenu znanja. U nastavku će biti objašnjene neke karakteristike nove generacije sustava e-učenja koji mogu doprinijeti kulturi organizacijskog učenja.

Kolaboracija i dijeljenje znanja

Utjecaj nove generacije

Ključan aspekt jake kulture učenja je da se važne informacije lako dijele među pojedincima unutar organizacije. Dijeljenje znanja kao koncept vrlo je atraktivan za organizacije, jer im pruža ogromne mogućnosti koje ne bi smjeli propustiti. To je motor koji prevodi znanje u poslovnu vrijednost (Mr. R. Sethumadhavan, 2007).

Sustavi nove generacije e-učenja pružaju članovima organizacija fleksibilnost brzog „okupljanja“, bez obzira na njihove fizičke lokacije, preko virtualnih sastanaka (npr. Web/ video konferencije). Zaposlenici u virtualnoj učionici mogu dijeliti ideje, iskustva, naučeno gradivo, primjere najbolje prakse, kao i ostale informacije i to sve u real-time okruženju.

Također, takvi sustavi pružaju mogućnosti pohrane informacija i materijala. Tako pohranjeni materijali su zaposlenicima dostupni na zahtjev u bilo koje vrijeme. Nadalje, kontinuirano dijeljenje informacije potpomaže stvaranju jake organizacijske kulture učenja.

Povećani angažman i empowerment sudionika u učenju.

Trening i vježbe kreirane i održane u sustavima e-učenja nove generacije često su od strane sudionika ocijenjene kao mnogo zanimljivije i privlačnije od tipičnih treninga u učionici. Naime, simulacije, integrirani i interaktivni streamovi videa, live chatovi i ostalo, ne samo da stimuliraju „in-person“ iskustvo, već ga i potiču.

Takvo e-učenje potiče kolaboraciju i sudjelovanje – gorljiviji angažman, empowerment i predanost procesu učenja. Takvo učenje rezultira poboljšanim prijenosom znanja i zadržavanje istog, a time poboljšava i rezultate poslovanja.

Također, kroz web sastanke timovi se mogu sastajati češće, bez povećanih troškova transporta i utrošenog vremena u putovanje s jedne točke na drugu. Sami polaznici ovakve sastanke ocjenjuju kao zahvalnije i korisnije od konferencijskih poziva i sličnih načina komunikacije. Dijeljenje ideja među sudionicima ne samo da potiču inovativnost, već vodi k boljoj produktivnosti sastanka i cijele učeće organizacije.

Popis slika:

Image courtesy of ddpavumba at FreeDigitalPhotos.net

Izvori:

Malhotra, Yogesh. (1996). Organizational Learning and Learning Organizations: An Overview [WWW document]. Dostupno na: http://www.brint.com/papers/orglrng.htm

Arth, Barb. (2011.). The Business Impact of Next-Generation e-Learning: How Today’s e-Learning Drives Results. Dostupno na: http://adobe.ly/uMWBNI

Mallon, David. (2010.). High-Impact Learning Culture: The 40 Best Practices for Creating an Empowered Enterprise.

Sethumadhavan, R. (2007.). Importance of Knowledge Sharing for Organisations. Dostupno na: http://www.indianmba.com/faculty_column/fc653/fc653.html

 

Sustav za upravljanje sadržajem i učenjem (LCMS)

Moderna vremena sa sobom donose neograničen broj mogućnosti za unaprjeđenje e-učenja, počevši od obrazovnih, ljudskih pa sve do tehnoloških. Obuka na svim obrazovnim nivoima se mijenja paralelno s pojavom tehnologije u nastavnom kurikulumu. Kako ne bi ostali u nedoumici oko prethodnog pojma, navest ćemo njegovo konkretno značenje. Kurikulum je niz različito definiranih edukoloških pojmova koji objašnjavaju poučavanje u užem i širem smislu. (Jackson, 1992.). Upotreba informatičkih, a naročito internet tehnologija u obrazovanju učinila je da se razvoj Web tehnologija veoma ubrzao, što je posljedično dovelo i do toga da upotreba sustava za upravljanje sadržajem i učenjem u online obrazovanju svakim danom postaje sve važnija. Danas, sve veći broj poslovnih organizacija pokušava izgraditi vlastite (interne) alate za razvoj i isporuku sadržaja e-učenja. No, pokazalo se da kako sve više organizacija uvodi e-učenje, problem upravljanja sadržajem e-učenja postaje sve kompleksniji i veći. (Bersin Associates, 2008.). Stoga, odluka o odabiru softverskog rješenja koji bi se trebao implementirati unutar pojedine organizacije predstavlja svojevrstan izazov. Postoje na stotine različitih softverskih rješenja na tržištu s vrlo širokim rasponom mogućnosti i teško je donijeti pravu odluku o kupnji. Nit vodilja za odabir adekvatnog softvera za e-učenje svakako trebaju biti potrebe polaznika pojedinog tečaja, predavača te na koncu osoba koje održavaju cjelokupni sustav, tj. administratora.

Upravljanje sadržajem i učenjem

Upravljanje sadržajem i učenjem

Što je to LCMS (Learning Content Management System)?  

LCMS je sustav dizajniran za olakšavanje stvaranja, skupljanja, upravljanja, prijenosa i raspodjele sadržaja dizajniranog za učenje ili podršku izvedbe. (Shaw, 2007.) LCMS i LMS su dva potpuno različita sustava, ali uglavnom imaju slične značajke. Većina LCMS-ova ima osnovnu funkcionalnost LMS-ova, a analogno tome mnogi LMS-ovi uključuju neke aspekte upravljanja sadržajem. Upravo je tu vidljivo koliko se zapravo isprepliću. Primarni cilj LMS-a je upravljanje polaznicima, praćenje njihova napretka i performansi kroz sve tipove aktivnosti, dok je cilj LCMS-a upravljanje sadržajem i predmetom učenja koji se nude pravom polazniku u pravo vrijeme. Postoji zaista mnogo različitih tipova LCMS-ova koji imaju brojne funkcije i značajke, no, sve se svodi na nekoliko temeljnih komponenti.

Komponente LCMS-a    

Authoring tool – alat je koji se koristi za ponovnu upotrebu predmeta učenja koji su dostupni u skladištu. Većina alata za autorstvo je orijentirana vizualno kako polaznik ne bi trebao koristiti nikakva kodiranja, tj. osnove programiranja. Ovi alati podrazumijevaju Macromedia Dreamweaver, Word, Power Point i Flash.

Learning Object Repository – podrazumijeva centralnu bazu podataka u kojoj je sadržaj za učenje pohranjen i kojim se upravlja. Izlazni materijali se mogu isporučiti preko Web-a, CD-ROM-a ili pak printanih materijala.

Delivery Interface – potrebno je dinamično sučelje isporuke kako bi se mogao kvalitetno prezentirati predmet učenja baziran na profilima polaznika i/ili upitima korisnika.

Administrative Application – ova aplikacija se koristi za upravljanje evidencijom polaznika, pokretanje novih kolegija e-učenja, praćenje i izvještavanje o napretku polaznika i sl.

Komponente LCMS-a

 Slika 1. Komponente LCMS-a

Karakteristike LCMS-a

  • baziran na modelu predmeta učenja,
  • sadržaj je višestruko upotrebljiv kroz sve kolegije ili čak kroz čitavu poslovnu organizaciju,
  • sadržaj nije usko vezan uz specifične šablone i može se drugačije rasporediti na razne formate poput e-učenja, CD-ROM-a, klasičnog učenja s papira, dlanovnika i sl.,
  • sadržajna i prezentacijska logika su potpuno odvojene,
  • sadržaj je pohranjen u skladištu centralne baze podataka,
  • sadržaj se može pretraživati prema tipu medija ili prema temi,
  • interoperabilnost s nekim drugim LMS-om,
  • autorski predlošci za podršku korisnicima koji nisu programeri,
  • kontrola verzija istog sadržaja i sposobnost arhiviranja za pohranjivanje prethodnih verzija sadržaja. (Süral, 2010.)

Vrste LCMS-ova

Neki od LCMS-ova na koje valja obratiti pozornost su KeneXa, Cornerstone i eXact. Detaljan opis svakog od njih dostupan je klikom na link opisa slike.

KeneXa LCMS

Slika 2. KeneXa LCMS 

Cornerstone

Slika 3. Cornerstone

eXact

Slika 4. eXact 

Zaključimo, LCMS je vrlo vrijedan alat za skraćivanje vremena potrebnog za razvoj sadržaja učenja. Spajajući pravo rješenje s potrebama poslovne organizacije, LCMS podiže efikasnost i efektivnost alociranja financijskih resursa na učenje putem ciljanih aplikacija za upravljanje učenjem, administriranje, praćenje i izvještavanje. Svakako, prije no što se odabere LCMS, top manageri koji donose odluke o svim strateškim pitanjima u poslovnim organizacijama bi trebali provesti detaljna istraživanja svojih stvarnih potreba, ali i financijskih mogućnosti i tek onda pristupiti odabiru konkretnog LCMS-a. LCMS nije samo tehnologija već strategija.

Reference:

[1] Jackson, P.W., 1992. Handbook of research on curriculum. New York: Macmillan.

[2] Bersin Associates, 2008. Learning Content Management: A Real Solution for 2008. [online] Dostupno na: <http://joshbersin.com/2008/01/18/learning-content-management-a-real-solution-for-2008> [Pristupljeno 14.04.2013.]

[3] Shaw, S., 2007. Insight into Learning Content Management Systems

[4] Donello J., 2002. Theory & practice: Learning content management systems.

[5] Süral, I., 2010. Characteristics of sustainable Learning and Content Management System (LCMS). [pdf] Procedia Social and Behavioral Sciences 9 (2010) 1145–1152. Dostupno na: <http://www.sciencedirect.com/> [Pristupljeno 14.04.2013.]

LMS-ovi za poslovne organizacije

ID-10069563

Slika 1. Prikaz LMS-ova za poslovne organizacije

Današnji suvremeni način života sa sobom nosi puno jurnjave, brige i stresa, a premalo vremena za razbibrigu i opuštanje. Živimo u izuzetno turbulentnoj društvenoj, ali i poslovnoj okolini. Pred nama se svakodnevno pojavljuju vrlo dinamični i kompleksni zahtjevi i izazovi koji često zahtijevaju kreativna i inovativna rješenja. Mi kao pojedinci, ali i sve poslovne organizacije pokušavaju zadržati stare i pronaći sasvim nove tržišne pozicije, prihvaćajući nova „pravila igre“ i prilagođavajući svoje poslovanje novim tehnologijama. Današnjica je izuzetno okrutna, gotovo nikad ne oprašta pogreške i ne nudi nove prilike za stjecanje atraktivnih, ali složenih specijalističkih znanja iz različitih područja, ovisno o djelatnosti poslovne organizacije. Stjecanje upravo ovakvog tipa znanja zbog ograničenosti resursa (ponajviše vrijeme) definitivno bi moglo biti najefikasnije putem e-učenja, tj. obrazovanja na daljinu,  no to ne znači da nužno i mora biti tako. Prethodni uvod neophodan je kako bi se što lakše shvatio kontekst, ali i važnost LMS-a.

 Što je to LMS (Learning Management System)?  

LMS je krovna aplikacija u modelu e-učenja. Najčešće je to Internet aplikacija smještena na određenom Web serveru kojoj mogu pristupiti različiti korisnici preko nekog od mnogobrojnih Web pretraživača. LMS vrši konstantnu evaluaciju percepcije polaznika o efektivnom obrazovanju i učenju različitih procesa te kontrole voditelja tečaja. Glavni cilj LMS-a je upotreba dostupnih ljudskih i tehnoloških resursa kako bi se omogućila najveća kvaliteta, fleksibilnost, adekvatan način učenja te najbolje okruženje za voditelje tečaja, ali i polaznike. (Richardson, 2003.)

Odmah ćemo krenuti i s konkretnim primjerom kako bi se što zornije dočarao sami koncept. Naime, ako recimo radite tečaj na kojem treba sudjelovati nekoliko polaznika, proces isporuke materijala za studiranje i način komunikacije između polaznika i predavača u tome slučaju može biti prilično jednostavan. Međutim, ako imate stotine tečajeva na koje je upisano na tisuće polaznika (što može biti slučaj u velikim poslovnim organizacijama) onda svi procesi vezani uz učenje na daljinu postaju kompleksniji. Npr. evidentiranje i ocjenjivanje upisanih polaznika, komunikacija s polaznicima pa čak i promjena i održavanje materijala postaje radnja koja oduzima na koncu previše vremena. (Richardson, 2003.) Ono što je potrebno u tome trenutku je automatizirani sustav koji će pojednostaviti sve kompleksne radnje. Upravo tu se očituje važnost LMS-a, naročito u poslovnim organizacijama koje traže efikasan, efektivan i ekspeditivan sustav. Ovakav sustav zaposlenicima treba omogućiti da jednostavno, brzo i kvalitetno usvoje nova znanja te steknu potrebne vještine koje je pred njih postavila poslovna organizacija, a sve u svrhu odgovora cjelokupne organizacije na promijenjene tržišne uvjete. Bez kvalitetnog i kompetitivnog tima, novih tehnologija i pripadajućih im znanja i vještina jednostavno nema opstanka u poslovnoj okolini.

Vrste LMS-ova

Istražujući bespuća interneta naišao sam na poprilično veliki broj različitih LMS-ova. Krenuo sam s pretpostavkom kako dominiraju strane tvrtke koje nude LMS-ove, no demantirala me je jedna hrvatska tvrtka koju ćemo detaljnije upoznati u nastavku. Usporedbom sam ustvrdio kako se unatoč, u osnovi istim teorijskim postavkama, u praksi,  namjene doista mnogo razlikuju. Budući da su nam fokus poslovne organizacije, osim najraširenijeg Moodle-a, izdvojio bih LMS-ove sljedećih tvrtki: Ziiva, Conductor, Peoplefluent, te hrvatski Cognita eLearner. U što kraćim crtama ću vam pokušati dočarati svakoga od navedenih.

Moodle

Moodle je Open Source Course Management System (CMS), također poznat i kao Learning Management System (LMS) ili čak Virtual Learning Environment (VLE). Izuzetno je popularan među brojnim predavačima diljem svijeta kao alat za kreiranje dinamičnog Web sadržaja. Zgodan je za korištenje budući da se može instalirati na Web serveru, na jednom od vlastitih  računala ili kod neke od Web hosting tvrtki. Moodle je vrlo primamljiv za uvođenje u pojedinu poslovnu organizaciju jer ima odlike koje dopuštaju objavu velike količine podataka, a istodobno ga mogu koristiti na stotine ili čak tisuće polaznika. Na samome kraju nužno je spomenuti kako sadržava forum, omogućuje stvaranje različitih baza podataka, kvizova, zadataka, resursa i sl. (Moodle.org, 2013.)

Untitled

Slika 2. Moodle sustav za e-učenje

Prosperity Corporate

Ovaj LMS je specifičan po tome što se prilagođava veličini svake poslovne organizacije bez ograničavanja potencijala iste. Tvrtka Ziiva je stvorila takvo softversko rješenje koje stavlja naglasak na tzv. LMS napretka. Napredak se očituje u fleksibilnosti, praktičnosti, prilagodljivim programima treninga zaposlenika, brojnim načinima praćenja zaposlenika i mjerenja uspješnosti  te ono najvažnije, cjenovno vrlo pristupačnom rješenju. (Ziiva, 2013.)

1

Slika 3. Prosperity CORPORATE sustav za e-učenje

Conductor

Rješenje koje omogućava balansiranje između efikasnosti i produktivnosti zaposlenika te očekivanja klijenata koji teže isključivo izvrsnosti. Specifičan je po tome što upravitelju sustava omogućuje praćenje zaposlenika, njihovih treninga i obrazovanja, omogućuje dodjeljivanje različitih licenci i certifikata, pruža egzaktan uvid u pohađanje nastave i dopušta svakom korisniku da sam sebi filtrira sadržaj koji želi pratiti. Zanimljivo je i to što nudi prikaz kompletnog radnog vijeka, karijere te ono što je najvažnije u skladu je sa svim sigurnosnim standardima. (Conductit, 2011.)

2

Slika 4. Conductor sustav za e-učenje

Peoplefluent

Nudi personalizirani pristup učenju i sudjelovanju u bilo kojem tipu programa. Velika mu je prednost to što korisniku u potpunosti daje otvorene ruke po pitanju organiziranja učenja te kreiranja vlastitog plana razvoja. Značajna prednost u odnosu na navedene LMS-ove je to što ima razvijen algoritam koji vrlo brzo identificira vještine korisnika i prepoznaje eksperte. Za sam kraj bitno je naglasiti kako je u potpunosti prilagođen dinamičnom Web 2.0. okružju. (Peoplefluent, 2013.)

Learning_Management_2

Slika 5. Peoplefluent sustav za e-učenje

Cognita eLearner

Prvi hrvatski sustav za upravljanje udaljenim učenjem putem Interneta ili intraneta, međunarodno certificiran od strane ADL-a (vodećeg međunarodnog tijela za standardizaciju u području e-learninga), Veritesta (Microsoftovog testing centra) i dobitnik EduMedia Siegel nagrade. Ovaj LMS omogućuje upravljanje korisnicima, grupiranje korisnika prema ulogama, pravima i organizacijskoj strukturi, planiranje i organizaciju nastave – virtualne grupe, razredi, pasivni sadržaji, testovi. Također nudi praćenje trenutnog i ukupnog napretka korisnika, testiranje, izvještavanje i dubinsku analizu te nudi široku paletu mogućnosti komunikacije među sudionicima (diskusijske grupe, oglasna ploča, chat). Kao najveće prednosti izdvojio bih to što je izrađen na Microsoftovoj platformi (budući da većina korisnika u Hrvatskoj još uvijek preferira Microsoft), skalabilan je, prilagodljiv i može se izvršiti integracija s postojećim informacijskim sustavima, prema zahtjevima pojedine poslovne organizacije. (Cognita, 2013.)

66

Slika 6. Cognita eLearner sustav za e-učenje

LMS kao konkurentska prednost

Ono što se nameće kao zaključak jest da LMS-ovi u poslovnim organizacijama mijenjaju način učenja kod zaposlenika, potiču na usvajanje novih znanja i vještina, standardizaciju, komunikaciju i suradnju, a samo uvođenje LMS-ova iz korijena mijenja prirodu poslova u svim poslovnim organizacijama, te stvara novu vrijednost unatoč visokim troškovima uvođenja. Iz dana u dan nastaju tehnološke, ali i poslovne promjene, koje odgovorne osobe stalno trebaju pratiti, nadzirati, ažurirati i kojima se treba prilagođavati, te ih što je prije moguće implementirati u sustave poduzeća kako bi bili u koraku s vremenom, ali i korak ispred konkurencije, te tako oploditi svoj kapital na tržištu.

Reference:

[1] Richardson, J., 2003. Building an Effective Learning Management System [online] Dostupno na: <http://link.springer.com/chapter/10.1007/978-3-540-45200-3_4#page-1> [Pristupljeno 11.04.2013.]

[2] Ziiva, 2013. Prosperity Corporate. [online] Dostupno na: <http://www.ziiva.com/corporate/> [Pristupljeno 11.04.2013.]

[3] Conductit, 2011. Conductor. [online] Dostupno na: <http://www.conductit.com/product.asp> [Pristupljeno 11.04.2013.]

[4] Peoplefluent, 2013. Learning Management Systems. [online] Dostupno na: <http://www.peoplefluent.com/learning-management-system> [Pristupljeno 11.04.2013.]

[5] Cognita d.o.o., 2013. Cognita eLearner. [online] Dostupno na: <http://www.cognita.hr/e-learning-sustavi-i-alati/cognita-elearner%C2%AE-learning-management-system> [Pristupljeno 11.04.2013.]

[6] Moodle.org, 2013. About [online] Dostupno na: <https://moodle.org/about/> [Pristupljeno 11.04.2013.]

Coursera – heroj e-učenja

S više od 3 milijuna polaznika iz svih krajeva svijeta i preko 300 tečajeva (više od 60 sveučilišta) podijeljenih u 24 kategorija, Coursera je uistinu današnji heroj te izvrsni ambasador e-učenja u svijetu. No, malo tvrtki prepoznaje Courseru i kao savršenu platformu koja može pomoći razvoju „učeće organizacije“ unutar njihovog poduzeća.

Učeća organizacija je relativno nov pojam i koncept organiziranja. U praksu suvremenih poduzeća uvodi se posljednjih godina. Vrlo je aktualna i danas s aspekta razvoja te unaprjeđenja organizacije poduzeća. Kao glavna konkurentska prednost svakog poduzeća javlja se učenje, to jest sposobnost da se nešto nauči brže od drugih.

Glavne discipline su: zajednička vizija, timsko učenje, osobno usavršavanje, mentalni modeli i sistemsko razmišljanje. Znači radi se o kontinuiranom radu pojedinca na osobnoj viziji, novom pogledu na svijet, novim načinima razmišljanja i to sve u skladu s osobnim ciljevima, ali i ciljevima poduzeća. Moramo naglasiti da učeća organizacija jedino ima smisla ukoliko se radi o slobodnoj volji pojedinca za stjecanjem novih znanja i sposobnosti, te ona ne smije biti nešto što se ne uklapa u zajedničku viziju i poduzeća i pojedinca.

Kad govorimo baš o Courseri moramo spomenuti da se  radi o MOOC (eng. Massive Open Online Course) edukacijskom portalu – cilja se na ogroman broj ljudi i lakoću pristupanja tečajevima, u našem slučaju putem web-a. Usmjeren je prije svega na studente, ali ga savršeno  mogu iskoristiti i zaposlenici, ali i umirovljenici te ostali. Radi se o portalu koji pruža besplatno pohađanje tečajeva pritom se koristeći informacijskom tehnologijom te koji otvara vrata visokog obrazovanja jednih od najelitnijih sveučilišta, svima onima koji si to ne mogu priuštiti (u SAD-u je to pogotovo izraženo za razliku od nas gdje je studij „besplatan“).

coursera - portal

Slika 1. coursera

 

Ono što je prednost Coursere je ogromna količina tečajeva s pregršt materijala, eseja i kvizova koje vode istaknuti međunarodni profesori. Coursera, unatoč njenoj neupitnoj kvaliteti (što je potvrdila i nagrada za najbolji startup u 2012. godini) i dalje ima nekoliko mana. Prije svega radi se o elektroničkim certifikatima koje polaznici dobiju, jer svi se pitaju da li će to njihov poslodavac uopće cijeniti te čemu trud. Također, postoji dosta polaznika koji plagiraju radove, a sve to kako bi dobili tu elektroničku potvrdu svog navodnog znanja. No, one koji su došli upravo na taj portal po znanje, te činjenice ne trebaju zamarati, jer na kraju krajeva učimo radi sebe, a ne radi certifikata… Zar ne ?

Mnogi tvrde da je upravo Coursera budućnost obrazovanja, no mi već sad znamo da mijenja sadašnjost, a za budućnost ćemo još vidjeti.

Na kraju možemo zaključiti da se uistinu radi o startup-u koji je pomaknuo granice razvoja e-učenja i doveo do popularizacije takvog načina učenja i to nudeći raznovrstan izbor tečajeva (od umjetnosti, preko ekonomije do računarstva) te mnoge tečajeve koje studenti, ali i zaposlenici nemaju priliku naučiti u RH (data analysis, razvijanje inovativnih ideja za novi posao itd.).

Da ne bi ispalo da je Coursera usamljena u promicanju e-učenja i podizanju općedruštvenog znanja, spomenuti ćemo još par portala koji rade isto: LearnStreet, Udemy, Dev Bootcamp, Khan Academy, Udacity, lynda.com, edX.

Portali za e-učenje

Slika 2. teachthought