Category: Tehnološki aspekti

Podešavanje i pokretanje Moodle instalacijskog paketa

Sa službene https://moodle.org/ stranice moguće je preuzeti i gotove pakete koji sadrže Moodle i ostali softver koji omogućava Moodle sustavu rad na Windows platformi: Apache, MySQL i PHP. Ovaj paket je izrađen korištenjem XAMPP-a, a sama instalacija i pokretanje ovog paketa je gotovo trivijalna.

S adrese http://download.moodle.org/windows/ preuzeta je stabilna verzija (Moodle 2.6.3+) veličine oko 109.2 MB.

Preuzetu ZIP datoteku naziva MoodleWindowsInstaller-latest-26 potrebno je ekstrahirati, najbolje u direktorij moodle (ili sličan naziv) direktno na C: \ disku računala s obzirom da nije dobro postaviti predugu putanju do Moodle sustava. Naziv direktorija server se ne smije mijenjati.

Klikom na Start Moodle.exe se pokreće web poslužitelj pri prvom, ali i svakom sljedećem pokretanju Moodle sustava.

Otvoreni program Start Moodle.exe se ne smije zatvarati klikom na x već se po završetku rada s Moodle sustavom treba pokrenuti program Stop Moodle.exe.

U slučaju da Windows Firewall želi blokirati Apache web poslužitelj i MySQL treba odabrati opciju Unblock u oba slučaja.

Kada je web poslužitelj pokrenut pomoću programa Start Moodle.exe Moodle sustavu se pristupa web preglednikom. Kao adresu potrebno je upisati http://127.0.1.1/.

Ako se radi o prvom pristupanju, autoamtski se pokreće podešavanje  Moodle sustava, a ako je Moodle već podešen prikazuje se naslovnica.

Pri prvom pokretanju najprije se podešava jezik instalacije  Moodle sustava.

Potom se definira lokacija direktorija s podacima Moodle sustava.

U sljedećoj fazi definira se lozinka zadanog korisnika baze podataka Moodle sustava, ali s obzirom da ovaj instalacijski paket nikako nije preporučen za produkcijske okoline već isključivo za testiranje i brzu instalaciju nije potrebno unositi posebnu lozinku za bazu podataka, već nastaviti klikom na Next.

Pri kreiranju Moodle baze podataka potrebno je potvrditi slaganje s uvjetima korištenja Moodle sustava klikom na Continue. Ukoliko provjere instalacijskog okruženja rezultiraju statusima OK, nastavak podešavanja se potvrđuje klikom na Continue.

Po uspješnom kreiranju tablica u bazi, podešavanje se nastavlja klikom na Continue.

U koraku izrade administratorskog računa, upisuju se korisničko ime i lozinka, e-mail adresa te grad i država (od obaveznih polja) te potvrđuje klikom na Continue.

U posljednjem koraku podešavanja naslovne stranice unosi se naziv Moodle sustava, kratki naziv i opis te potvrđuje klikom na Save Changes.

Otvara se naslovnica Moodle sustava, a korisnik je već prijavljen kao administrator.

Po završetku rada s Moodle sustavom ovog prvog pokretanja i svakog narednog potrebno je pokrenuti Stop Moodle.exe te kraj rada potvrditi bilo kojom tipkom.

Moodle instalacija video

WordPress

Autori: Kristina Rašetina i Martina Stipić

Što je WordPress?

Službena WordPress stranica definira WordPress kao vrhunsku platformu za osobno izdavaštvo, s naglaskom na estetiku, web standarde, i lakoću uporabe.

WordPress je zapravo mjesto odakle upravljate sadržajem kojeg želite staviti na vašu web stranicu. Može se koristiti u različite svrhe kao što su društvene mreže, osobne stranice, blogove… Jedna od njegovih prednosti, osim što se lako koristi, je ta da omogućuje jednostavnu i brzu instalaciju, lako se proširuje pomoću dodataka , prenosiv je, te upotrebljava popularne Internet standarde.

U jednom članku: Izrada predložaka pomoću wordpressa, sustava za uređivanje web sadržaja autori navode da je wordpress jedan od najpopularnijih sustava za uređivanje web sadržaja koji korisniku nudi mogućnost uređivanja sadržaja kroz grafičko korisničko sučelje. Navode da termin ”uređivanje sadržaja” podrazumijeva mogućnost dodavanja, brisanja ili mijenjanja cjelokupnog sadržaja web sjedišta (tekstova, slika,ilustracija, tablica, animacija, videa.)

 

Korištenje i instalacija WordPressa

Za korištenje wordpressa ne morate znati programirati, već je dovoljno osnovno poznavanje računala. Sve što je potrebno da bi radio je instalacija tehnologija PHP i MySQL na lokalnom ili na udaljenom računalu. Može se instalirati u vrlo kratkom roku a sam instalacijski proces je vrlo jednostavan. Osim što na WordPressovim stranicama možete besplatno otvoriti blog, možete preuzeti besplatnu  WordPress platformu koju tada koristite na vlastitoj domeni. Sve nadogradnje su također besplatne. Postoji mogućnost preuzimanja besplatnih tema, no orginalan dizajn namjenjen isključivo vašoj stranici se ipak moraju platiti, iako cijene nisu visoke. Prednost instalacije na osobnom računalu očituje se u brzini uređivanja datoteka dostupnih samom autoru.

 1473804_10201743869737274_1625008770_n

 Primjer korištenja WordPressa u izradi portala Udruge IMEF Split -  im.efst.hr

 IMEF je udruga studenata informatičkog menadžmenta koja je osnovana na Ekonomskom fakultetu u Splitu. Osnovana je s ciljem promicanja i razvitka smjera informatičkog menadžmenta kako i ostvarivanja zajedničkog interesa studenata.

Kada govorimo o izradi web stranica IMEF je jedna od udruga koja ima svoju vlastitu web stranicu. Mnoge druge udruge studenata još uvijek nisu aktivne na taj način. Prednost vlastite stranice IMEF-a očituje se kao odlična platforma za izražavanje znanja i pružanja korisnih informacija.

 

Kako je sve počelo?

 Prva verzija im.efst.hr portala bila je na platformi Joomla koja zna biti komplicirana, stoga su članovi udruge odlučili napraviti novi portal na platformi WordPreess. Instalacija samog WordPressa je besplatna jer je on open source CMS kao što smo već naveli, a koriste se serveri Ekonomskog fakulteta Split. WordPress odrabrali su zbog njegove jednostavnosti koja omogućuje članovima udruge da na najlakši način izraze svoj rad putem web stranice. S obzirom na ograničene financijske mogućnosti, udruga nije imala dovoljno sredstava za angažiranje programera, dizajnera i ostalih resursa stoga su članovi udruge odlučili samostalno izraditi portal. Nakon dužeg perioda istraživanja same platforme, postavili su strukturu, a izradu i dizajn napravio je u vrlo kratkom vremenu sam potpresjednik udruge kojem je to bilo prvo iskustvo s nečim takvim. Ipak, vrlo su zadovoljni krajnjim rezultatom i načinom na koji portal funkcionira. Glavna funkcija portala je izražavanje osvrta i znanja iz različitih područja, te interakcija studenata EFST-a smjera Informatički menadžment u organizaciji novih projekata.

 

Zašto su odabrali WordPress ??

Izrada web stranica ne samo da je postala uobičajena već se može smatrati da je praktički nemoguće funkcionirati bez vlastite web stranice. Radi se o suvremenim alatima promocije i razvijanju novih tehnologija koje pružaju različite mogućnosti širenja informacija. Prethodno opisane prednosti jeftinog instaliranja, jednostavnog korištenja te funkcionalnosti dovele su wordpress na sam vrh ljestvice izbora za izradu IMEF-ove web stranice. Glavna ideja bila je pronaći način koji nije bio previše kompliciran za studente koji tek počinju upoznavati svijet informatike. Time bi se osigurao lakši način učenja same izrade te kvalitetnije korištenje za buduće studente i buduće članove IMEF-a. WordPress zbog jednostavnosti svog sučelja omogućuje održavanje stranice svim studentima koji posjeduju osnovna znanja interneta. Omogućuje dodavanje dodatnog sadržaja poput slika i videa na mnogo lakši način od svih ostalih s najosnovnijim znanjima iz Microsoft Worda.

Još jedna od dodatnih prednosti wordpressa za članove IMEF-a očituje se u tome da on nudi veliki broj gotovih predložaka (tema) koji web stranicama daju lijep i moderan izgled a da pritom nemaju neke velike troškove.

Nakon uspješne instalacije i prvog korištenja nove vlastite stranice, članovi IMEF-a svoje zadovoljstvo wordpressom izrazili su lijepim dizajnom uređene stranice. Slijedilo je objavljivanje mnogih zanimljivih članaka, od dojmova studenata do intervjua s poznatim vlasnicima raznih poduzeća. Uspješnost obavljenog posla rezultiralo je porastom broja zainteresiranih te povećanje posjećenosti stranice i čitanju njihovih objava. Web stranica udruge uvelike je koristila njihovom promoviranju i mogućnošću saznanja što studenti informatičkog menadžmenta zapravo rade.

Picture3

 Početna stranica portala im.efst.hr

 

LITERATURA

1. Wikipedia, CMS, URL: http://hr.wikipedia.org/wiki/CMS

2. Horvat, I.:  Sustavi za upravljanje sadržajem URL:http://www.fer.unizg.hr/_download/repository/KDI_-_Iva_Horvat.pdf

3. CMS (Content Management Sytem), binarnet, URL: http://www.binarnet.hr/content-management-system/

4. URL: http://imef.me/prica-o-izradi-portala-udruge/

5. WordPress.org, URL:http://hr.wordpress.org/

6. Janković, M., Tomiša, M.,Valdec, D.: Izrada predložaka pomoću WordPressa, sustava za uređivanje websadržaja, Hrčak URL:http://webcache.googleusercontent.com/search?q=cache:bRqw6gcE8P8J:hrcak.srce.hr/file/124716+&cd=1&hl=hr&ct=clnk&gl=hr

7. Račić, V.: Kako koristiti WordPress, 2012. URL: http://www.google.hr/url?sa=t&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=2&ved=0CC4QFjAB&url=http%3A%2F%2Fkorisnik.optimahosting.hr%2Fdl.php%3Ftype%3Dd%26id%3D10&ei=eaGjUpY1hIezBrvZgYAO&usg=AFQjCNHAuPHJjeuqhMj4R7fk2f5DjYziuQ&bvm=bv.57752919,d.Yms

8. Ponić, S., Bogović, S., Maričić, D.: E – poslovanje za konkurentnost malih i srednjih poduzetnika,URL:http://www.minpo.hr/UserDocsImages/pdf/Priru%C4%8Dnik-e-Poslovanje.pdf

9. Blagonić, E.: WordPressov 10. rođendan: Otkrivamo zašto je toliko, pobogu, popularan!

URL:http://www.netokracija.com/wordpress-10-50696

10. Inventum.hr: Joomla vs WordPress – koji CMS je bolji?                                                         URL: http://www.inventum.hr/savjeti-web/joomla-vs-wordpress-koji-cms-je-bolji

 

Alat Prezi

Autori: Ana Vrlić i Sandra Bukovac Šerić

Multimedija iz dana u dan postaje sve značajnija u svim aspektima svakodnevnog života. Predstavlja nadomjestak udžbenika i priručnika, knjiga s filmom i videom, te je u potpunosti nezaobilazna u poslovnom svijetu. Upravo mogućnost ujedinjenja više komponenti (tekst, grafika, animacija …) pridonosi većoj  interaktivnosti  i zanimljivosti.  Multimedija je zapravo i nositelj nove paradigme u kontekstu edukacije, a to je zabavna edukacija (edukacija  + zabava). Iz toga uočavamo da tradicionalni alati ne mogu doprinijeti sve naprednijoj i interaktivnijoj komunikaciji koja bi potakla raspravu i osigurala kvalitetniju interakciju sa sadržajem u odnosu na nova tehnološka rješenja.  Ubrzana računalna revolucija, te pojava digitalnog doba su stvorili uvjete za tehnološki kvalitetne izvedbe ponajprije u edukacijskom i poslovnom prostoru. Prijenos informacija u današnjem digitalnom dobu zasnovan je na primjeni i korištenju raznih tehnoloških pomagala. U tom smislu, u prvom redu, podrazumijevamo korištenje računala, projekcije, ali i korištenje interaktivnih, multimedijalnih prezentacija. Sa prezentacijama se susrećemo svakodnevno, na poslu, u školi, na fakultetu… Za kreiranje kvalitetnih prezentacija potrebna je kreativnost, mašta, znanje iz područja koje obrađujemo i na kraju program pomoću kojeg se sve navedeno ujedini. Prezi predstavlja jedan jako  simpatičan internet servis, te je jedan od prvih alternativa za još uvijek najpopularniji program izrade prezentacija. Od 1990. godine kada je uveden Power Point, još uvijek zauzima prvo mjesto u svijetu prezentacija, ali nova poboljšana rješenja se ubrzano pojavljuju.

Prezi je jedan od njih, pokušavajući ispraviti linearno razmišljanje koje je temelj Power Pointa. Omogućava zumiranje u svaki element prezentacije, te pomicanje s jednog na ostale dijelove. Otkriva potpuno novi svijet mogućnosti pri izradi prezentacija bilo da se radi o prezentaciji za upravu, partnere, sponzore ili za edukaciju (Brock, Brodahl, 2013.).

Povijest Prezi-a

  Dizajneri ovog alata su Peter Halacsy, koji je trenutno docent na novim medijima, te Adam Somlai- Ficher koji je arhitekt i kreativni dizajner sa interesima u novim tehnologijama. Priča o Prezi-u započinje 2009. godine, točnije 5. travnja 2009, kada su ga Peter i Adam kreirali. Aplikacija je prvo bila poznata pod imenom  „ZuiPrezi“, Zui – što označava zumiranje u korisničko sučelje te Prezi – kao mađarska umanjenica od prezentacije. Kasnije je dio imena Zui ispušten iz imena, zbog toga što ljudi nisu mogli izgovoriti pravilno cijeli naziv. Alat je službeno lansiran iz ureda u Budimpešti te se nakon investicija od strane TED konferencije (globalni skup konferencija pod sloganom “ideje vrijedne širenja ) te Sunstone Capitala ured proširio i u SAD, točnije San Francisco. Prvotna svrha je bila da mađarski Telekom zamijeni u svom poslovanju obične prezentacije. Unatoč prvotnoj zamisli, ovaj alat se danas proširio u svijetu te stranica Prezi.com broji sve veći broj posjetitelja i korisnika.

Alat Prezi

 Prezi  je cloud-based prezentacijski softver i alat za pripovijedanje  i za istraživanje te razmjenu ideja na virtualnom platnu.

Bazira se na vizualnom pričanju priče uz pomoć jednostavnog sučelja koje nam omogućava stavljanje teksta, videa, slika, Flash datoteka i nacrtanih linija koje prikazuju odnose između svake stavke. Konačan rezultat je vizualna karta koja korisnicima omogućava zumiranje na pojedini dio prezentacije, te pomicanje s jednog dijela karte na drugi. Sve je to moguće bez pisanja iti jedne linije koda. Prezi je jedinstven, jednostavan i veoma zanimljiv (Chicioreanu,, 2010).

Alat Prezi se koristi kao platforma za premošćivanje linearne i nelinearne informacije, kao i alat za  slobodan oblik brainstorminga i strukturiranu prezentaciju. Tekst, slike, video i ostali prezentacijski mediji  nalaze se na platnu, a mogu se grupirati zajedno u okvire. Korisnici tada određuju relativnu veličinu i položaj između svih prezentacijskih objekata i  mogu se kretati i povećavati  između tih objekata. Prezi multimedijalna je aplikacija za izradu interaktivnih prezentacija.

Umjesto da se na prezentaciju gleda kao niz slajdova, ova aplikacija gleda na nju kao veliko platno s različitim stavkama na koje se fokusiramo rijekom prezentacije. (Lussier N, 2012)

Možemo tvrditi da je Prezi nov, svjež i privlačan show na platnu koji će zasigurno biti zanimljiviji od niza natuknica. Koristiti ćemo ga kad god bude potrebno prikazati vizualne efekte koji ostaju u sjećanju. (Waknell P. 2011)

Osnovne značajke alata Prezi:

  • sve je smješteno na jednoj površini, a prezentaciju omogućuje pomicanje i uvećavanje prezentacijskog sadržaja po površini,
  • mogućnost zajedničkog istovremenog rada na kreiraju
  • mogućnost korištenja video datoteka, PDF-ova, fotografija
  • radi mrežno i izvanmrežno
  • podrška za iPad uređaje

 

Inačice alata Prezi

Korisnici koji koriste besplatnu licencu Prezi Public moraju objaviti svoj ​​rad na Prezi.com mrežnoj stranici, koja je javno vidljiva. Korisnici koji plaćaju za Prezi Enjoy ili Prezi Pro mogu učiniti svoje prezentacije privatnim. Samo licencirani korisnici imaju pristup Prezi Desktop, koja omogućava izvanmrežno uređivanje. Alat Prezi također nudi posebnu licencu za obrazovanje studenata i edukatora. Za ovu temu najzanimljiviji je Prezi for Education.

 

POWER POINT VS. PREZI

Korisničke mogućnosti

Prezi

PowerPoint

Alati za dizajniranje

 Prezi nudi mnoštvo besplatnih  predložaka za višekratnu upotrebu. Korisnik također može  stvoriti personalizirani predložak za prijenos  kao pozadinu. Postoje brojne mogućnosti uređivanja poput umetanja okvira, oblika, linija, strelica itd.  Dolazi s mnoštvom unaprijed formatiranih  predložaka, kao i gotovo beskrajan  broj paleta boja koje nam stoje na raspolaganju. Boje, pozadine i slova mogu se lako mijenjati što nam pruža beskonačne mogućnosti dizajna.

Video/Audio/Slike

Besplatna verzija podržava ograničene vrste datoteka (Flash) i veličine (50 MB za video ili 2880 piksela za slike). Ovo također vrijedi s kupljenom desktop verzijom. Može podržati više videa / slika / audio  vrsta datoteka i veće veličine. Video ili  audio se može reproducirati automatski ili  klikom. Ako koristite drugo računalo,  datoteke sadržane u prezentaciji moraju biti prenesene na to računalo ili spremljene na CD-u tako da se prikazuju.

Specijalni efekti

Zumiranje omogućuje korisniku da se kreće unutar, izvan i  oko prezentacije s naglaskom na  različite stavke. Omogućuje flash datoteke ako korisnik želi više animacija. PowerPoint nudi veliki broj  animacija i zvučnih efekata, prijelaza između slajdova i “builds” koji  dopušta  da se redak po redak teksta  pojavljuje  na slajdu.

Zajedničko korištenje

 Besplatna verzija nudi dijeljenje / uređivanje  do 10 drugih korisnika. Poveznica stvorena  Preziom može biti poslana e-poštom ili poštom na web-stranici i korištena kao bilo koji drugi  hiperlink.   PowerPoint datoteke mogu biti poprilično  ovisne o broju  video / slike / audio datoteka koje ima. Nije  pogodan za slanje putem elektroničke pošte. U kombinaciji  s alatima kao što su SlideShare, PowerPoint datoteke mogu biti učitane na webu i  dijeljene kroz korištenje hiperlinka.

Prezentacija

  Put može biti kreiran na način da slijedi predodređeni  tijek misli prezentacije. Zumiranje omogućuje korisniku da skreće s tog puta zbog veće prilagodljivost za dinamičniju prezentaciju. Za dobru prezentaciju potrebna je praksa u ovom programu. Nema mogućnosti ispisa slajdova koji bismo mogli dati publici kako bi lakše pratili prezentaciju. Mogućnosti za   pogled predavača i pogled publike.  Ispis hand-outs  tako da publika može  slijediti ili uzeti bilješke. U pogledu predavača  postoji prostor za bilješke za svaki  slajd u slučaju da predavač skrene s teme.

Korisničko sučelje

Vrlo je različit od standardnog korisničkog sučelja. Ponekad se teško naviknuti na Zebra. Prilično je jednostavan za naučiti kroz praksu.  Primjeren korisnicima. Sidebar  na lijevoj strani   olakšava upravljanje slajdovima  i pozicioniranje slajdova. Slično kao i kod  drugih poznatih Microsoft Office sučelja.

Drugo

 Pogledajte određene stavke tako da ih uokvirite unutar vidljivih  zagrada, krugova ili nevidljivog okvira. Za to je također potrebna praksa.   Prilikom stvaranja puta, uvjerite se da je odmah spremljen, inače će prezentacija početi od kraja. Priključak na Internet je nužan, osim ako ste već preuzeli svoju prezentaciju ili kupili desktop verziju. Prezi je dostupan online i za preuzimanje s interneta.   Projektor, zaslon i laptop mogu biti potrebni ako trebate prezentirati na drugoj lokaciji. PowerPoint je dostupan samo na pojedinačnim  računalima.

 

 

 Upotreba Prezi-a u poslovnom okruženju

Iako se najčešće ovaj alat koristi u edukaciji i obrazovanju, moguće ga je primijeniti i u poslovnom okruženju. Postavljamo pitanje kako zainteresirati osobe kojima prezentiramo da zaista budu fokusirani na ono što im predstavljamo? Upravo Prezi omogućuje da se na interaktivan, zabavan i dinamičan način vizualiziraju informacije koje želimo prenijeti. S obzirom da su prezentacije vrlo bitan dio svakog poslovanja, bio da se radi o prezentacijama za upravu, partnere, sponzore, ili za zaposlenike. Pomoću Prezia na interaktivni način komuniciramo s drugima. Bez obzira kojem sektoru pripada naše radno mjesto, da bi ostvarili što bolje rezultati možemo koristiti ovaj alat.

Ako govorimo, npr. o sektoru odnosa sa javnošću, gdje je prvi dojam izuzetno važan i ponekad presudan pomoću ovoga alata imamo moć priključiti publiku, za razliku od običnih prezentacija.

Jedna od prednosti Prezia je u tome što pokazuje veliko obećanje u prezentiranju ideja u radu istraživača i socijalnih radnika. S obzirom na činjenicu da više ljudi sudjeluje u izradi prezentacije sa više različitih mjesta, to pridonosi mogućnost da i oni radnici koji su fizički udaljeni mogu sudjelovati u njenoj izradi( Perron B, Stearns A, 2010)

Možda najbitnija i najznačajnija stvar kod ovog alata je činjenica da njime naglašavamo i zumiramo najvažnije podatke koje želimo prenijeti drugima. Često se prezentacije u poslovanju svode na prazno nabrajanje mnoštva informacija, podataka i brojeva, te ponekad nakon odslušane prezentacije uopće ne znamo što se htjelo reći a time se ne ispunjava ono što smo htjeli. Naš cilj je da slušateljstvo bude potaknuto na razmišljanje o prezentiranom materijalu, potrebno je razvijati alternative pristupe i mogućnosti, poduzeti akciju te steći uvjerenje o određenom projektu, ideji ili konceptu. Kao što je već rečeno Preziem možemo konkretno ukazati na ono što je najbitnije.

Prezi je beskonačno platno beskrajne dvodimenzionalne površine na kojoj se raspoređuje tekst, grafika, video isječci i druga vizualna pomagala. Njegovo sučelje omogućuje pregledno i lagano zumiranje u sve dijelove prezentacije, te omogućuje prezenteru da prezentira na široko ili na usko(Bean, 2012).

 

Kao što je već rečeno u 3. dijelu ovog rada, Prezi je cloud-based prezentacijski softver, što znači da spada u jedan od programa koji su dostupni korisnicima na zahtjev putem interneta  od strane poslužitelja usluge, te se često kaže da se stvara poslovanje u oblacima. Sve više poduzeća provodi ili koristi cloud riješena i pretpostavka je da  će cijelo poslovanje u bližoj budućnosti se temeljiti na ovom rješenju.

Umjesto da se koriste tekstualni dokumenti, PowerPoint prezentacije ili dijagrami, možemo koristiti Prezi da bismo odgovorili na konkretna pitanja o planiranju za svoje projekte. Na taj način se pomoću korištenja tehničke komunikacije stvara bolja veza te je dobar način povezivanja (Ballentine, 2012)

Još jedna zanimljiva činjenica je ta da ne trebamo imati veliko znanje u grafičkom dizajnu da bi napravili kvalitetu Prezi prezentaciju. Ovaj program pruža širok izbor podložaka koji se mogu fantastično uklopiti u poslovni projekt.  (Griggs A., 2013)

Naravno da Prezi ne može učiniti čudo u našem poslovanju, ali nam može olakšat put kako bi došli do svog krajnjeg cilja.

 

Nedostatci Prezi-a

Iako ga mnogi smatraju jedinstvenim, jednostavnim i veoma zanimljivim alatom nailazimo i na niz različitih kritika. Prezi, kao i svaki drugi alat ima svoje prednosti i nedostatke, a o samom pojedincu ovisi koji će alat koristiti. Sve to ovisi o vremenu kojeg imamo na raspolaganju za izradu prezentacije, poznavanju osnovnih informatičkih funkcija, tipu slušatelja naše prezentacije te osobnim preferencijama.

Neki korisnici su kritizirali opciju zumiranja pojedinih dijelova prezentacije, tvrdeći da može izazvati zbunjenost pa čak i mučninu kod nekih gledatelja. Prebrzo prebacivanje s jednog elementa prezentacije na drugi, uz vrlo izražene vizualne efekte različitih boja, slika i popratnih zvukova kod nekih mogu izazvati izrazitu nelagodu.  Upravo zbog toga danas imamo mnogo preporuka i uputa za korištenje ovog programa kako bi se izbjegla prethodno navedena prekomjerna vizualna stimulacija.

Drugi korisnici su imali prigovore zbog nedostatka mogućnosti za izbor različitih boja i fontova.  Danas korisnici ovih alata očekuju i vole veliku slobodu pri kreiranju svojih prezentacija , te nisu u potpunosti zadovoljni ako im sam alat postavlja ograničenja.  Jednom je autor Garr Reynolds rekao da nije mogao naći niti jednu dobru prezentaciju izrađenu u alatu Prezi.

Za razliku od njega Chris Anderson smatra da je Prezi alat koji ima veliki potencijal.  Dobar je jedino ako se koristi s velikom pozornošću i suzdržanošću.  Ipak se treba najviše skoncentrirati na sadržaj prezentacije.  Ponekad i sam govor može biti puno kvalitetnija prezentacija od prezentacije s mnogo vizualnih efekata kojima se odvlači pozornost s bitnog na nebitno.

Iako se sve više koristi u raznim aspektima života, postoje i dalje zagovornici koji su protiv općenito prezentiranja. Smatra se da prezentacijske alate možemo smatrati popularnim toboganima, ali fokus ne smije biti na njima jer nitko ne dolazi slušati predavanja radi velikih tobogana, već oni žele dobre ideje te odgovore na pitanja radi kojih su došli tu. Tako nema smisla raditi prezentaciju ako znamo ono što trebamo reći, te umjesto da komuniciramo sa slajdovima trebamo komunicirat sa publikom, a vrijeme utrošeno na izradu prezentacije treba potrošiti na usavršavanju svojih misli. (Berkun S, 2013)

 

Cijena? Pa, i nije baš sitnica…

Moguće je koristiti i besplatnu verziju Prezija, ali nedostatak ove mogućnosti je relativno mali online storage (100MB), te činjenica da su sve takve prezentacije postavljene kao Public i da će im pristup biti slobodan. Ukoliko imate novca za 39 eura godišnje moguće je  kupiti Enjoy paket, koji povećava storage, uklanja watermark i omogućava Private postavke za prezentacije, dok Pro paket košta 129 eura, ali se uz njega dobije i desktop verzija Prezija sa dodatnim efektima i funkcijama koje besplatna verzija ne posjeduje

 

 Zaključak

Alat Prezi doista utjelovljuje ono što je kreativno u svakodnevnom životu, mijenja stereotipne perspektive, povezuje i kombinira razne ideje, razmišljanja na nove nelinearne načine, te otvara brojne kanale za širu suradnju s drugima. Alat Prezi  jest jedna vrsta multimedijskog prosvjetitelja koja iskazuje povezanost do sitnih detalja, a pritom se ne gubi bitnost, a nastavna jedinica postaje bliža i obogaćena.

Učinak koji su Prezi i slični alati napravili u procesu prezentacije je također istražen u formalnom laboratorijskom  istraživanju. Ispitao se dovoljno velik broj uzoraka u javno dostupnim prezentacijama te je donesen zaključak da se koristi od prezentacija koje su se demonstrirale u laboratoriju mogu primijeniti i u prezentiranju stvarnog života (Lichtschlag, 2013.)

Sve navedene primjenjive mogućnosti ovog novog kvalitetnog multimedijskog prezentacijskog alata, vode nas do zaključka da je alat Prezi danas zasigurno jedan od novih izazova u interdisciplinarnom učenju, i samim time važan i nužan subjekt novoga obrazovanja.

 

REFERENCE:

1.Brock, Brodahl : Journal of Information Technology Education. 2013, Vol. 12, p95-119. 25p. 1 Diagram, 3 Charts, 6 Graphs.http://web.ebscohost.com/ehost/detail?sid=23acde11-7edc-49e0-889e-00bbaa30e65a%40sessionmgr4001&vid=1&hid=4112&bdata=Jmxhbmc9aHImc2l0ZT1laG9zdC1saXZl#db=a9h&AN=90441368

2.Chicioreanu, Teodora Daniela:  Petroleum – Gas University of Ploiesti Bulletin, Educational Sciences Series. 2010, Vol. 62 Issue 1A, p202-209. 8p. 3 Color Photographs, 1 Chart. http://web.ebscohost.com/ehost/detail?sid=cdeb6fb5-5e4b-436f-b4fa-9c32e204a4f8%40sessionmgr4001&vid=1&hid=4112&bdata=Jmxhbmc9aHImc2l0ZT1laG9zdC1saXZl#db=a9h&AN=52428359

3. Lussier N, 2012: How to make a presentation fun & Prezi reviewhttp://nathalielussier.com/blog/video-marketing/how-to-make-a-presentation-fun

4. Waknell P., 2011: Two Reasons I Rarely Recommend Prezihttp://philpresents.wordpress.com/2011/08/30/two-reasons-i-dont-recommend-prezi/

5. Perron B, Stearns A, 2010: A Review of a Presentation Technology: Prezihttp://deepblue.lib.umich.edu/bitstream/handle/2027.42/78306/Prezi.pdf;jsessionid=631280B42F5E17C8A75C3A60A20D1082?sequence=1

6. Bean, 2012: Publisher: Piscataway, NJ USA ; Orlando, FL USA: IEEE Country of Publication: USAhttp://web.ebscohost.com/ehost/detail?vid=4&sid=52d50e20-da21-4333-91b4-b40a1a0d47c9%40sessionmgr4004&hid=4214&bdata=Jmxhbmc9aHImc2l0ZT1laG9zdC1saXZl#db=inh&AN=13228304

7. Ballentine, 2012:  Piscataway, NJ USA ; Orlando, FL USA: IEEE Country of Publication: USAhttp://web.ebscohost.com/ehost/detail?sid=52d50e20-da21-4333-91b4-b40a1a0d47c9%40sessionmgr4004&vid=8&hid=4214&bdata=Jmxhbmc9aHImc2l0ZT1laG9zdC1saXZl#db=inh&AN=13228306

8. Griggs A, 2013: Editorial reviewhttp://prezi-desktop.software.informer.com/

9. Berkun Scott, 2013 : Why I hate Prezihttp://scottberkun.com/2012/why-i-hate-prezi/

10. Lichtschlag L. : CHI EA ’12 CHI ’12 Extended Abstracts on Human Factors in Computing Systemshttp://dl.acm.org/citation.cfm?id=2212776.2212828&coll=DL&dl=GUIDE&CFID=387825307&CFTOKEN=78247990

 

 

 

 

 

 

Easygenerator

Autori: Andrija Bačić i Vice Dobrović

Easygenerator je softverski alat za e-učenje tj. učenje korištenjem informatičke tehnologije i mogućnosti koju ista pruža. Omogućuje korisnicima kreiranje raznih interaktivnih sadržaja kojima je svrha prenošenje znanja na jednostavan, zanimljiv i dinamičan način. Područje uporabe ovog softvera može se pronaći kako u poslovnoj tako i u privatnoj primjeni. Program Easygenerator nastao je u istoimenoj tvrtki sa sjedištem u Rotterdamu (Nizozemska).

Easygenerator je baziran na principu SaaS (eng. Software as a Service), gdje se softver, njegovi moduli i podaci nalaze na serveru primjenom tehnologije oblaka (eng. cloud), a korisnik pristupa softveru preko sučelja web browsera. Prednost takvog oblika je potreba instalacije tj. pokretanja samo malene aplikacije u browseru na računalu, što se odrađuje automatski. Program je dizajniran po konceptu WYSIWYG (eng. What-You-See-Is-What-You-Get) koji omogućuje jednostavno dizajniranje radova. To je sustav u kojem sadržaj (tekst i grafika) koji se prikazuje na ekranu tijekom uređivanja blisko odgovara izgledom kada se kasnije prikazuje kao krajnji produkt.

Primjena

Primjena Easygeneratora se realizira u procesima prenošenja znanja na korisnike sustavom interaktivnog učenja. Najbolji primjer možemo naći kod obučavanja menadžera za obavljanje poslovnih funkcija na višim položajima. Korištenjem ovog alata možemo ispitati njihovu dosadašnju razinu znanja i vještine koje posjeduju. Kako Easygenerator nudi opciju online pohranjivanja podataka, svi naši sadržaji i informacije ostaju sigurno spremljeni u oblaku (eng. cloud).

Uvoz i izvoz podataka

Easygenerator omogućuje uvoz (eng. import) i izvoz (eng. export) naših podataka ili podataka koje su drugi napravili. Podaci o kreiranim lekcijama i tečajevima se mogu izvoziti u XML formatu datoteka, što dodatno olakšava prevođenje sadržaja na druge jezike. Sadržaj XML datoteka može se ručno mijenjati, a postoji i automatsko prevođenje koje je kompatibilno s XML datotekama. Također postoji dodatna mogućnost ubacivanja slideova iz popularnog Microsoftovog uredskog programa za izradu prezentacija PowerPointa u Easygenerator. Kompletan tekst sa slajdova se može dodatno uređivati, a slike i ostali grafički elementi se također pohranjuju u Easygenerator. Kreirane lekcije, testovi i rezultati se mogu objaviti na internetskim stranicama ili se mogu pohraniti na računalo.

Recenzija

Jedna od velikih prednosti Easygeneratora je mogućnost korištenja vanjske recenzije odnosno osvrta (eng. review). Radi se o situaciji kada osoba izvan vaše organizacije, primjerice stručnjak iz Easygeneratora, ocijeni i prokomentira vaš rad i dizajn sadržaja u Easygeneratoru. Za ovu opciju nije potrebna nikakva dodatna prijava, moguće je koristiti bilo koji browser na svim operativnim sustavima. Korisnik pokreće review opciju iz Easygeneratora, pozivajući vanjskog eksperta te šaljući mu e-mail (link za HTML verziju tečaja se automatski ubacuje). U e-mailu se određuje datum do kojeg vanjski stručnjak treba obaviti recenziju, a bitno je napomenuti kako osoba koja vrši recenziju nema mogućnost mijenjanja sadržaja, što može biti iznimno važno sa sigurnosnog aspekta. Osoba koja obavlja recenziju će vidjeti funkcionalan tečaj s dodatnom rubrikom za unošenje komentara u donjem dijelu ekrana kako bi mogao ocijeniti i prokomentirati vaš dosadašnji rad.

Korisna stvar je što se komentari učitavaju u naš rad, gdje se prikazuju u onom dijelu na koji se i odnose. Korisnik može načiniti predložene promjene i komentar označiti kao primijenjen opcijom processed, a također postoji mogućnost dodatnog komentiranja komentara i razvijanja rasprave. Kada vanjski stručnjak osvježi stranicu u browseru, vidjet će novu verziju rada s prepravljenim dijelovima, a na ovaj način omogućen je brz rad s vanjskim suradnikom bez dodatnih troškova. Kada se korisnik vrati svom radu nakon što ga je vanjski stručnjak obradio, mala ikonica u obliku notepada obavještava ga o novim promjenama te je preporučljivo prema takvim obavijestima se odnositi kao prema to-do listićima sa zadacima koje je potrebno riješiti. Jedina zamjerka ide na račun toga da ne postoji mjesto gdje se mogu naći svi komentari zajedno, što bi u nekim slučajevima bilo dosta korisno.

Verzije

Postoje tri verzije Easygeneratora koje se međusobno razlikuju po cijeni i mogućnostima koje nude. Osnovna verzija je besplatna i naziva se „Free“. Ova verzija podržava rad od strane samo jednog korisnika koji kreira sadržaj za učenje i testove za provjeru znanja, a maksimalno je moguće kreirati 10 grupa lekcija. Ne podržava opciju recenziranja sadržaja, a mogućnosti za dizajniranje su značajno smanjene, dostupni su samo postojeći predlošci. Količina prostora za pohranu podataka iznosi 250 megabajta.

Sljedeća verzija ovog softvera koja je po navodima proizvođača najpopularnija naziva se „Starter Plan“ i plaća se $19 mjesečno po autoru sadržaja za učenje. Omogućuje timski rad na izradi istog zadatka ali samo do tri uključene osobe, a nudi mogućnost kreiranja 50 grupa lekcija. Podržava opciju recenziranja sadržaja od strane eksperta i ima dodatne mogućnosti za grafičko dizajniranje. Količina prostora za pohranu podataka iznosi jedan gigabajt.

Najopremljenija verzija programa naziva se „Plus plan“, a cijena iznosi $39 mjesečno po kreatoru sadržaja. Sadrži sve što se nalazi i u prethodno spomenute dvije verzije i neke dodatne sadržaje. Broj autora koji mogu sudjelovati na izradi istog zadatka je neograničen, kao i broj lekcija koje se mogu kreirati. Podržava opciju samostalnog dizajniranja i korištenja vlastitih grafičkih elemenata. Korisnici ovog paketa imaju primat kod rješavanja problema i komuniciranja s korisničkom službom. Količina prostora za pohranu podataka je praktički neograničena.

Usporedba s PowerPointom

U mnogim poduzećima prezentacije izrađene u PowerPointu se koriste kao alat za e-učenje. Međutim, PowerPoint kao program, svakako moćan alat za izradu prezentacija, nije osmišljen za kreiranje sadržaja za e-učenje. Stranice u PowerPointu se redaju jedna za drugom i teško je u takvom formatu ostvariti nekakvu interakciju s korisnikom. Izrada dinamički povezanih slajdova je komplicirana i nije automatizirana. Učenje iz PowerPoint prezentacija je zamorno, a mogućnost zadržavanja koncentracije je relativno niska.

S druge strane, Easygenerator je softver kreiran specifično za korištenje pri e-učenju. Jezgra njegovog dizajna je izrada zanimljivih i interaktivnih prezentacija i testova da bi se postigla zanimljivost u učenju, a samim time i veća uspješnost usvajanja gradiva. Interaktivnijim dizajnom lakše se zadržava koncentracija osobe koja uči nešto novo. Korištenjem strukturiranog pristupa pri postavljanju ciljeva i mjerenju uspjeha kroz procjenu na testovima, dobivaju se najbolji rezultati. Easygenerator sadrži alate i procese koji pomažu dizajniranju kreativnih, interaktivnih tečajeva s relevantnim, zanimljivim i vizualno atraktivnim sadržajem. Postojeći predlošci u strukturiranju zadataka i dizajnu grafičkih elemenata uvelike olakšavaju kreiranje sadržaja. Isto tako, objavljivanje gotovog tečaja na internetskim stranicama rješava se u doslovno par klikova mišem.

 

MINI PROJEKT

Proveli smo mini projekt u Easygeneratoru da bi se podrobnije upoznali s funkcioniranjem programa ali i sveukupnim pojmom e-učenja na ovaj način. Easygenerator se može koristiti online u browseru i kao program na osobnom računalu, u projektu smo koristili online verziju Easygeneratora zbog jednostavnosti i dostupnosti. Korištena besplatna trial verzija se pokazala veoma pogodnom i intuitivnom za upotrebu (eng. user-friendly). Nakon jednostavne registracije u kojoj se tražila e-mail adresa i neki osnovni podaci, u browseru se otvara program za izradu sadržaja s uputama u obliku informacijskih blokova, te mogućnošću dizajniranja i unošenja sadržaja za učenje s dva oblika predloška (eng. template): Quiz (kviz) i Freestyle learning (slobodno učenje). Projekt smo proveli kroz oba oblika, što se opisuje u daljnjim točkama.

Quiz

Kreirali smo novu lekciju pod nazivom „Projektiranje informacijskih sustava“ što se može vidjeti na slici 1.

Slika1

Slika 1. Kreiranje nove lekcije

Potom smo formirali mali kviz o gradivu iz te cjeline, što se u ovom alatu obavlja vrlo lako jednostavnim upisom pitanja, mogućnošću upisivanja više mogućih odgovora te jednostavnim obilježavanjem točnih odgovora kao što je vidljivo na slici 2.ž

Slika2

Slika 2. Kreiranje novog pitanja, dodavanje odgovora i označavanje točnih

Nakon definiranja svih pitanja nudi se dodatno proširenje programa, mogućnost praćenja znanja korisnika kviza xapi alatom, gdje je potrebno napraviti vlastiti xapi learning record store (LRS) te se odmah nudi opcija logiranja na vlastiti LRS račun.

Nakon završetka kviza nudi se opcija republish online u svrhu objave kviza na internetu i generira se link koji možemo proslijediti korisnicima za ispunjavanje kviza, kao što je vidljivo na slici 3. Postoji i mogućnost downloada cijelog kviza ukoliko ga želimo postaviti na vlastiti internetski server.

Slika3

Slika 3. Generiranje linka za online publishing

Nakon ispunjenja kviza rezultati se automatski obrađuju te se statistika ispisuje grafički (slika 4.) za svaki projekt zasebno, kako bi se mogao pratiti napredak znanja korisnika kroz pokušaje rješavanja kviza.

Slika4

Slika 4. Napredak korisnika u rješavanju kviza

Freestyle learning

Ovaj oblik predloška nudi mogućnosti za opsežnije učenje, premda funkcionira na vrlo sličnom principu. Osnovna razlika u grafičkom obliku čini činjenica je lista pitanja formulirana na drugi način i to s mogućnošću biranja pitanja na koje želimo odgovoriti, a nudi nam se i zasebna statistika za svako pitanje u slučaju da imamo više točnih odgovora. Najvažnija karakteristika ovog oblika za razliku od Quiz predloška je mogućnost odabira objašnjenja na postavljeno pitanje što može dodatno unaprijediti i obogatiti proces učenja. Dakle, osim samog pitanja, korisnik dobiva i tekst lekcije koja za njega predstavlja nove informacije. Sve ostale karakteristike su iste kao i u prethodno opisanom predlošku.

 

Literatura

  1. Easygenerator – e-Learning software [internet]: http://www.easygenerator.com/
  2. EasyGenerator Authoring Tool, E-Learning 24/7 Blog, [internet]: http://elearninfo247.com/product-reviews/easygenerator-authoring-tool/ [11.12.2013.]
  3. Easygenerator Launches New Web-based Authoring Tool at DevLearn 2013, Learning Solutions Magazine, [internet]: http://www.learningsolutionsmag.com/articles/1285/easygenerator-launches-new-web-based-authoring-tool-at-devlearn-2013 [11.12.2013.]

Featured Image: www.anewspring.com

Moderni sustavi za e-učenje

Autor: Luka Dadić

Posljednja velika prekretnica u obrazovnoj tehnologiji bilo je uvođenje Interneta i hipermedijske usluge World Wide Web (Stankov, 2005). Dvije nove odrednice e-učenja mogu se sažeti u razvoju integriranih sustava za poslovanje procesom učenja (eng. Learning Management Systems – LMS) te razvoju i promociji norme djeljivih objekata sadržaja za e-učenje (eng. Shareable Learning Content Objects).

Od aktualnih sustava za e-učenje, najčešće se primjenjuju LMS i sustavi za poslovanje sadržajem učenja (eng. Learning Content Management Systems – LCMS). Zajedničko ovim sustavima je što su Web orijentirani i namijenjeni potpori učenju i poučavanju tijekom stjecanja znanja i vještina učenika. Za pojašnjavanje razlike između njih, potrebno je poći od definicije.

Sustav za poslovanje učenjem (LMS) predstavlja programsku podršku koja globalno omogućava potpuno administriranje procesa učenja i poučavanja. On obavlja registraciju učenika, omogućuje slijed tečajeva, opis podataka o učeniku te izvještavanje o obavljenom (Stankov, 2005). Oblikovan je kako bi mogao rukovati s tečajevima koje su isporučili različiti izdavači i omogućavatelji usluga.

Sustav za poslovanje sadržaja učenja (LCMS) omogućava upravljanje kreiranjem, pospremanjem, upotrebom i ponovnom upotrebom sadržaja za učenje. Sadržaj je strukturiran u formi granula znanja koje nazivamo objektima učenja (Stankov, 2005). Strukturno, možemo ga promatrati kao nadogradnju strukture LMS sustava kojemu je dodan sustav za poslovanje sadržajem (eng. Content Management System – CMS) ili ponovno upotrebljivi objekti učenja (eng. Reusable Learning Objects – RLO).

Dok LMS sustavi rukuju procesima u okruženju učenja, LCMS sustavi rukuju procesima kreiranja i isporučivanja sadržaja učenja, odnosno sjedinjuju administrativnu i poslovodnu dimenzijutradicionalnih LMS-ova s mogućnostima CMS sustava u stvaranju nastavnog sadržaja i njegove individualizacije.

Niz standarda i specifikacija za Web utemeljeno učenje koji definiraju komunikaciju klijenta i poslužiteljskog sistema nazivaju se SCORM (eng. Shareable Content Object Reference Model), a podržava ga većina modernih platformi za e-učenje (Wikipedia, 2013).

U nastavku donosimo pregled nekih od najmoćnijih modernih sustava koji podržavaju e-učenje.

1. Moodle (akronim za  Modular Object-Oriented Dynamic Learning Environment – modularno, objektno orijentirano dinamičko okruženje za učenje) je besplatni sustav otvorenog koda za upravljanje nastavnim sadržajem. Prvu verziju razvio je Mehmet Akif Guzey 2002. godine. Glavni fokus upravo je na omogućivanju najboljih alata za promociju i upravljanje učenjem. Njegove značajke omogućuju upotrebu u velikim ustanovama s tisućama studenata, kao i primjenjivost u malim osnovnim školama ili za poučavatelje hobiste. Može se podjednako koristiti za pospješivanje tradicionalne nastave licem u lice kao i potpuno mrežno poučavanje (Moodle.org, 2013). Različite verzije sustava koriste se na preko 70 tisuća stranica u 235 zemalja. Broj ukupnih korisnika prelazi 70 milijuna, od čega je preko milijun nastavnika.

Slika1

2. ATutor je besplatni sustav za poslovanje učenjem. Razvijen je 2002. godine u nastojanju da se slijepim i ostalim osobama s invaliditetom omogući iskorištavanje svih prednosti sustava za poslovanje učenjem. Karakteriziraju ga brza instalacija i ažuriranje, te jednostavno proširivanje njegovih funkcionalnosti korištenjem modula. Autori ističu kako je okruženje ATutora pristupačno i adaptivno, a korištenje podržano bogatom dokumentacijom i korisničkim uputama (atutor.ca, 2013).

Slika2

3. Claroline je intuitivno okruženje za podršku učenju, razvijeno 2001. godine u Belgiji na Katoličkom sveučilištu u Louvainu. Mogućnostima personalizacije te jednostavnom navigacijom nastoji omogućiti korištenje osobama bez posebnih tehničkih vještina. Temelji se na fleksibilnom edukacijskom modelu gdje informacije postaju znanje posredstvom aktivnosti i produkcija učenika, u sustavu koji potiče motivaciju i interakciju (claroline.net, 2013). Prevedena je na 35 jezika, a trenutno se koristi u preko 100 država diljem svijeta.

Slika3

4. Dokeos je sustav za e-učenje koji nudi potpunu i fleksibilnu paletu softverskih alata. Nastao je prilagodbom Clarolinea, kojeg je i pretekao po broju korisnika. Podržava grafičko učenje pojednostavljivanjem izrade mentalnih mapa, organizaciju videokonferencija u cilju pospješivanja interakcije i socijalizacije studenata, izradu izvještaja o uspjehu i ispis certifikata, olakšava objavljivanje materijala za mobilno učenje. Sustav pomaže i pri administriranju, strukturiranju i provjeri znanja. Trenutno se primjenjuje na preko 11 tisuća portala i broji gotovo 5 milijuna korisnika (Dokeos.com, 2013).

Slika4

5. Docebo LMS sustav dostupan je na više od 30 jezika, a korisnicima omogućuje upravljanje obuke temeljene na Webu i razvoj pedagoških, višejezičnih tečajeva za e-učenje (docebo.com, 2013). Dodatna prednost je mogućnost integracije sa socijalnim mrežama poput Facebooka, Twittera i LinkedIna. Podržava  SCORM i Tin Can (SCORM nove generacije, omogućuje učenje izvan web preglednika, mobilno učenje i veću razinu kontrole nad sadržajima) standarde e-učenja.

Slika5

6. eFront je prvenstveno namijenjen organizacijama srednje veličine, čiji sustavi broje od 100 do 10000 korisnika. Jednostavnim i vizualno privlačnim sučeljem nastoji potaknuti želju za znanjem i maksimizirati novostečene vještine, a olakšati korištenje platforme (efrontlearning.net, 2013). Sustav je također otvorene prirode, što tvrtkama omogućuje potpunu individualizaciju prema vlastitim zahtjevima, dodavanje novih funkcionalnosti, integraciju s postojećim sistemima i prilagodbu sučelja, a dostupan je na preko 40 jezika. Funkcije poput upravljanja vještinama, organizacijske strukture i nadzora čine ovaj sustav posebice korisnim za obuku kadrova unutar odjela ljudskih resursa. U rujnu 2012. eFront je dobio nagradu magazina Elearning! Kao najbolji proizvod otvorenog koda.

Slika6

7.  Syndeo CMS je osobito pogodan za osnovne škole, mala poduzeća i neprofitne organizacije. Omogućuje upravljanje svim vrstama sadržaja na web stranicama organizacije – teksta, slika, videa, dokumenata, uz minimalne potrebne tehničke vještine i znanja (SyndeoCMS.org, 2009). Učenici i nastavnici mogu održavati i osobne stranice u sklopu sustava, a ostale funkcionalnosti uključuju oglašavanje, forum, vijesti, pretragu, komunikaciju među korisnicima, knjigu gostiju, podršku za mail i mnoge druge.

Slika7

8. IliasLearning Management razvijen je 1998. za potrebe Sveučilišta u Kolnu, a od 2000. je dostupan cijelom svijetu kao potpuno besplatni program otvorenog koda. Autori ističu kako je Ilias moćan, višenamjenski sustav za web utemeljeno učenje, koji se može koristiti i kao fleksibilna platforma za komunikaciju i suradnju (ilias.de, 2013). Bio je prvi među LMS sustavima koji je dobio certifikat sukladnosti sa SCORM 1.2 i SCORM2004 standardima. U prilog impresivnoj razini sigurnosti ovog proizvoda govori NATO-ov certifikat koji dopušta uporabu Iliasa unutar njihovog intraneta visoke sigurnosti.

Slika8

9. DrupalEd omogućuje korištenje kao neformalne stranice za učenje, gdje svi korisnici imaju podjednaka ovlaštenja, ili hijerarhijsko okruženje za poučavanje, s ulogama nastavnika, učenika, razreda i radnih grupa (funnymonkey.com, 2007). Najvažnije funkcionalnosti programa su osobni i grupni radni prostor, mogućnost kreiranja razrednih odjeljenja, blogovi pojedinaca ili razreda, zaštita od spama, osobni profili korisnika, kalendar sa zadacima za svaki pojedini kolegij i sl. Kao glavnu zamjerku korisnici navode složenu konfiguraciju.

Slika9

10. Interact je platforma za učenje koja nastoji naglasiti socijalne i interaktivne aspekte učenja i poučavanja, u odnosu na način prikazivanja nastavnog sadržaja, koji su u središtu tradicionalnih sustava za učenje (sourceforge.net, 2013). Korisničko sučelje u potpunosti je orijentirano prema korisniku, a moćne sadržajne i multimedijske komponente omogućuju kreiranje dinamičkih online iskustava (dreamcss.com, 2010). Fleksibilnost sustava naglašena je mogućnostima uporabe kao intraneta ili portala.

Slika10

U Republici Hrvatskoj, implementacija sustava za e-učenje unutar organizacija polako uzima maha. Sveučilišni računski centar uspostavio je sustav Merlin, utemeljen na prilagođenoj verziji Moodlea. Cilj je osigurati pouzdan i neprekidan rad sustava, dostupnost studentima, nastavnicima i sveučilišnim ustanovama, ujedno pružajući tehničku podršku u uporabi istog (srce.hr, 2013). U korisnike sustava Moodle, ili njegove prilagođene verzije, ubrajaju se i:

  • Ekonomski fakultet, Prirodoslovno-matematički fakultet, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje i Sveučilišni odjel za stručne studije u Splitu
  • osječki Elektrotehnički, Pravni te Medicinski fakultet
  • Elektrostrojarska škola u Varaždinu, Tehnička škola Daruvar, I. tehnička škola „Nikola Tesla“ u Zagrebu
  • Pomorski fakultet i Veleučilište u Rijeci
  • Odjel za informacijske znanosti pri Sveučilištu u Zadru
  • Tehničko veleučilište u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i računarstva, Fakultet organizacije i informatike
  • Zračna luka Zadar

 

REFERENCE

  1. Wikipedia – e-learning (http://en.wikipedia.org/wiki/E-learning) – 5.12.2013.
  2. Wikipedia-SCORM (http://en.wikipedia.org/wiki/Sharable_Content_Object_Reference_Model) – 6.12.2013.
  3. Stankov, Slavomir: „E-učenje i inteligentni tutorski (poučavateljski) sustavi“, Cross, 2005.
  4. Moodle Community (https://moodle.org/about/) – 7.12.2013.
  5. ATutor – Learning Management Tools (http://atutor.ca/index.php) – 7.12.2013.
  6. Claroline – Learning Management System (http://www.claroline.net/short-presentation/?lang=en) – 7.12.2013.
  7. Dokeos – OpenSource e-Learning (http://www.dokeos.com/en/products) – 7.12.2013.
  8. Docebo (http://www.docebo.com/elearning-platform-saas-lms/) – 7.12.2013.
  9. eFront LMS (http://www.efrontlearning.net/tour) – 7.12.2013.
  10. SyndeoCMS (http://www.syndeocms.org/index.php?section=1&page=60) – 7.12.2013.
  11. ILIAS (http://www.ilias.de/docu/goto_docu_cat_580.html) – 7.12.2013.
  12. Funnymonkey.com (http://www.funnymonkey.com/blog/come-and-get-it) – 7.12.2013.
  13. Sourceforge.net – interact (http://sourceforge.net/projects/cce-interact/) – 8.12.2013.
  14. Dreamcss.com – blog (http://blog.dreamcss.com/content-management-system/interact-social-lms/) – 8.12.2013.
  15. Moodle.srce.hr (http://moodle.srce.hr/2013-2014/) – 8.12.2013.

Inteligentni tutorski sustavi

Autori: Karmen Vrhar i Mirjam Budimir

POJAM INTELIGENTNIH TUTORSKIH SUSTAVA

Inteligentni tutorski sustavi (engl. Intelligent Tutoring Systems, ITS) predstavljaju programe s računalnom podrškom koji služe za unaprjeđenje podučavanja od strane onoga koji poučava te time i poboljšanje procesa učenja u pojedinom području znanja za koje je zainteresiran onaj koga se podučava. Pritom je naglašena njihova individualnost. Tipična građa inteligentnih tutorskih sustava se sastoji od 4 programska modula koji se međusobno povezuju, a to su: ekspertni modul, modul polaznika, modul nastavnika i komunikacijski modul. Inteligentni tutorski sustavi se počinju razvijati otprilike kad i umjetna inteligencija, 1950-ih godina ali njihov razvoj je neočekivano spor. Ipak, postoje pomaci na tom području, kao što je i nastanak inteligentnih tutorskih sustava pod nazivom Tex-Sys koje je razvio Slavomir Stankov. Novije verzije su: DTEx-Sys, xTEx-Sys, LabTEx-Sys. (Jadrić, Čukušić, 2012.)

RAZVOJ INTELIGENTNIH TUTORSKIH SUSTAVA
Projekti na području umjetnih inteligentnih sustava oslanjaju se na spoznaje stečene pri gradnji prvih inteligentnih tutorskih sustava, a njihov temeljni cilj je razvoj inteligentnog tutorskog pribora da bi se proširio opseg radnih mogućnosti učitelja. Prve značajne tutorske sustave razvili su: Carbonell (1970.) sa svojim sustavom Scholar koji koristi tutorsku strategiju dijaloga sa ciljem poučavanja učenika o zemljopisu Južne Amerike, a znanje je prikazano primjenom semantičkih mreža, Burton i Brown (1982.) koji su razvili sustav WEST – How the West Was Won kao računalnu igru namijenjenu vježbanju iz područja osnovnih aritmetičkih operacija, te Brown, Burton i Larkin (1982.) razvijaju tutorski sustav Buggy koji može točno odrediti učenikove pogreške u zadaćama s osnovnim aritmetičkim operacijama te objasniti razloge učenikovih pogrešaka.

Na osnovu toga i doktorske disertacije Slavomira Stankova izgrađen je postupno inteligentni tutorski sustav kojeg smo nazvali Tutor – Expert System (TEx-Sys). Kasnije se razvijaju razni inteligentni tutorski sustavi kao što su: Cognitive Tutor i SQL Tutor. (Božičević, 2005.)

 

IZVEDENI PROGRAMSKI SUSTAVI TEMELJENI NA MODELU TEx-Sys

Prva implementacija ovog modela je on-site verzija sustava TEx-Sys (razdoblje 1992.- 2001.) koja je inteligentna hipermedijska autorska ljuska za oblikovanje nastavnih sadržaja u danom području znanja (sudionik učitelj), te za učenje, poučavanje, testiranje i vrednovanje znanja (sudionik učenik). Dalje slijedi implementacija Web orijentiranog Distributed Tutor Expert System (DTEx-Sys) u razdoblju 1999. – 2003 koji predstavlja sustav za daljinsko učenje zasnovan na inteligentnim tutorskim sustavima kojemu su uvedene i funkcionalnosti administratora. Treća verzija sustava temeljena na Web uslugama, eXtended Tutor Expert System (xTEx-Sys) razvijena je u razdoblju 2003.-2005 gdje odvajamo funkcionalnosti stručnjaka i učitelja, te osiguravamo odvojeno oblikovanje znanja i nastavnih sadržaja utemeljenih na njima. (Stankov, Rosić, Žitko, Grubišić, 2008.)

Picture1           Picture2

Slika 1. On-site TEx-Sys-a – glavni izbornik           Slika 2. DTex-Sys – glavni izbornik

 

Picture3

Slika 3. xTEx-Sys – prijava na sustav

LabTEx-Sys

Demonstracijski sustav LabTEx-Sys je sustav za eksperimentalno poučavanja uz pomoć suvremenih računalnih pomagala. Utemeljen je na TEx-Sys-u ali je opsežniji jer je nadopunjen računalnim sustavom za vođenje eksperimenata i pripadnim domenama znanja. Sudionici u djelovanju sustava su: student, učitelj, ekspert i upravitelj. Studenti pomoću sustava mogu pregledati postignuta znanja s područja učenja i izabrati novi nastavni sadržaj , učitelji mogu oblikovati baze znanja, nadzirati i pratiti rezultate provjere znanja, ekspert povezuje proces s klijentskim sučeljem sustava LabTEx-Sys, a upravitelj obavlja proces registracije studenata, organiziranja nastavnih skupina i vrši dodjeljivanje nastavnih sadržaja.(Božičević, 1998.)

Picture4

Slika 4. Studentsko sučelje LabTEx- Sys sustava

 

COGNITIVE TUTOR

Cognitive tutor je nova i domenski proširena verzija PAT Online tutora koja pokriva mnogo matematičkih područja i koja se masovno distribuira. Njezino korištenje se bazira na web pretraživačima na način da se korisnik registrira u sustav. Nakon toga on može birati stupanj i područje znanja koje ga zanima. Cognitive tutor se temelji na kognitivnom modelu i ima mogućnost prikazivanja simulacije razmišljanja učenika. Sustav se prilagođava svakom studentu na osnovu svake individualne strategije učenja pojedinog studenta. Cognitive tutor sadrži ekspertni sustav  koji rješava probleme nekog specifičnog područja, prati rješavanje problema od strane studenata i uspoređuje korake rješavanja studenata sa vlastitim koracima. (Šimić, 2008.)

Picture5

Slika 5. Studentski interfejs Cognitive Tutora

 

SQL TUTOR

SQL tutor je tutor za učenje SQL jezika koji omogućava rad s bazama podataka. Ovakav tutor je veoma primjenjiv jer pruža mogućnost prilagođavanja stupnja kompleknosti prema pojedinom studentu. Postoji više verzija ovog sustava od kojih je najzanimljivija web verzija. SQL tutor sadrži: pedagoški modul, studentski modul, kompleksnu i distribuiranu bazu znanja, menadžera sesije i komunikacijski modul. Sustav ne mjeri individualno znanje svakog pojedinog studenta  već utvrđuje stupanj odstupanja rješenja koje je dao student od idealnog rješenja. Za svakog studenta izrađuje se personalizirani model na temelju kojeg sustav prilagođava tempo i kompleksnost savladavanja znanja. (Šimić, 2008.)

Picture7

Slika 6. Interfejs Web verzije SQL tutora

 

INTELIGENTNI TUTORSKI SUSTAVI TEMELJENI NA PRIRODNOM JEZIKU

Komunikacija između tutora i učenika predstavlja najvažniju stavku u tutorskim sustavima temeljenim na prirodnom jeziku. Dvije temeljne stvari koje mogu unaprijediti tu komunikaciju su generiranje i razumijevanje prirodnog jezika. Najpoznatiji primjeri tutorskih sustava su DIAG-NLP2, AutoTutor i LASIT. (Žitko, 2008.)

AutoTutor predstavlja kompleksni tutorski sustav koji simulira učitelja ili idealnog tutora razgovarajući sa učenikom na prirodnom jeziku. Predstavlja seriju izazovnih pitanja (ili problema) koji zahtijevaju približno jedan paragraf informacija da bi se dobio točan odgovor. AutoTutor asistira učeniku u konstrukciji poboljšanog odgovora koji izvlači više učenikovog znanja i taj odgovor adaptivno ispravlja probleme. Dijalog između AutoTutora i učenika uobičajeno ima dužinu od 50 do 200 izmijenjenih paragrafa za jedno izazovno pitanje. (Graesser, Chipman, Haynes, Olney, 2005.)

 

INTELIGENTNI TUTORSKI SUSTAVI U INDUSTRIJI

SHERLOCK (1989.) predstavlja realističnu simulaciju okruženja koje služi za vježbu tehničarima Air Force-a za dijagnosticiranje problema u električnim sustavima aviona F-15. Nakon testiranja, Sherlock samo daje savjete za rješavanje problema kada ih se zatraži. Postoje 4 vrste povratnih odgovora: 1) Savjet o tome koje testiranje provesti i kako, 2) Savjet o tome kako pročitati rezultate testa, 3) Savjet o tome koji zaključak može biti donesen nakon testa, 4) Savjet o tome koja opcija je slijedeća. (Corbett, Koedinger, Anderson, 1997.)

Picture9

Slika 7. Interfejs Sherlock-a

Cardiac Tutor (1994.) razvili su Eliot i Woolf,a služi za vježbu medicinskog osoblja u naprednim tehnologijama za kardio sustav. Sastoji se od ekranske simulacije pacijentovog EKG-a, plinova u krvi ( razina kisika i ugljikovog dioksida), vitalnih znakova i tutora koji pruža prikaz tragova, savjeta i povratnih odgovora. Simulirani pacijent prikazuje indikacije različitih problema kardio sustava te učenik izabire razne intervencije da ispravi pacijentove probleme i spasi pacijentov život. Na kraju simulacije (pacijent ostaje živ ili umire), učenik može dobiti prikaz cijele simulacije i njegovih intervencija, može dobiti informacije o točnim i netočnim intervencijama te može zatražiti više informacija o navedenom problemu kardio sustava i prikladnim rješenjima problema. (Jackson, 2002.)

Picture10

Slika 8. Korisničko sučelje Cardio Tutora

 

INTELIGENTNI TUTORSKI SUSTAVI ZA POUČAVANJE PROGRAMIRANJA

Tutorski sustavi za poučavanje programiranja interesantno su područje primjene umjetne inteligencije. Sustavi poučavaju korisnike analizi problema, specificiranju programa, planiranju i kodiranju. Oblikovanje okruženja za učinkovito učenje programiranja je izazovno istraživačko područje koje je još nedovoljno istraženo. Neki inteligentni tutorski sustavi za poučavanje programiranja su: BIP, LAURA, PROUST, LISP tutor, PROPL, INTELLITUTOR 2, BITS itd. Jedan od poznatijih je LISP tutor  kojeg su razvili John Anderson i Brian Reiser. Prema ovom sustavu programiranje se najbolje uči u interaktvinom pristupu s povratnom vezom bez odgode. Glavna značajka LISP tutora je područni ekspertni sustav koji specificirane probleme može rješiti i zapisati LISP kodom. (Dadić, 2008.)

Picture11

Slika 9. Korisničko sučelje LISP tutora

PROUST je tutorski sustav koji se bavi online analizom i razumijevanjem Pascal programa. Proust kao ulaz uzima program i opis zahtjeva programera. Sustav sadrži bazu znanja programskih planova i strategija. Nedostaci su otkriveni u postupku planiranja koda. Sustav dekomponira cilj programa i generira stablo kojim predstavlja različita moguća rješenja problema. Konkretnost programa se analizira usporedbom učenikova s generičkim rješenjem. (Johnson, Soloway, 1984.)

 

WEB ORIJENTRIANI INTELIGENTI TUTORSKI SUSTAVI

Posljednjih je godina na Webu zasnovano više tisuća sustava koji se mogu smatrati sustavima obrazovanja na daljinu, a to se postiže dodavanjem interaktivnih i adaptabilnih funkcija implementacijom nekom tehnologijom aktivnog Web poslužitelja, tj. generiranjem Web sadržaja u ovisnosti o učenikovim upitima. To nam omogućuje implementaciju Web orijentiranih inteligentnih tutorskih sustava koji osim paradigme učenja i poučavanja korištenjem inteligentnih tutorskih sustava koriste i paradigmu suradnog učenja. Neki takvi sustavi su: ELM-ART, CALAT, VALIENT, IDLE, AHA!, MANIAC itd.  (Stankov, Glavinić, Granić, Rosić, 2002.)

ELM-ART je  inteligentni tutorski sustav za podršku procesa učenja programiranja u Lisp programskom jeziku. Podrška za navigaciju i adaptivni program izvođenja nastave predstavljaju adaptivnost Elmart-a. Domensko znanje predstavljeno je hijerarhijskom strukturom. Svaki čvor stabla sadrži preduvjete koje student mora ispuniti da bi prešao na idući stupanj znanja i vještina. Sustav pruža mnogobrojne pomoćne servise studenata:  korištenje servisa diskusijskih grupa, statistika napredovanja studenata i uvid u osobni model studenta.  (Brusilovsky,Schwartz,Weber, 1996.)

Picture12   Picture13

Slika 10.a) Inicijalni upitnik                               Slika 10.b) Pre-test

Picture14   Picture15

Slika 10.c) Nastavni materijal                           Slika 10.d) Test forma

 

Picture16    Picture17

Slika 10.e) Obrazloženje rezultata                   Slika 10.f) Diskusijska grupa 

CALAT predstavlja Web orijentirani inteligentni tutorski sustav, gdje pomoću konvencionalnog WWW preglednika, učenik pristupa CALAT serveru koji im pruža individualnu prilagodbu. Tri vrste stranica su dostupne u CALAT-u: objašnjenje, vježbe i simulacija te postoje tri vrste pitanja: točno/netočno pitanja, selekcijska pitanja i deskriptivna pitanja. CALAT sustav je u potpunosti dizajniran na WWW standardima ali njegova arhitektura je vrlo modularna. ( Nakabayashi, Maruyama, Koike, Touchei, Fukuhara, 1997.)

 

 Picture18

Slika 11. Prikaz ekrana CALAT-a

 

REFERENCE

  1. Čukušić M., Jadrić M.: “E-učenje: Koncept i primjena“, Školska knjiga, Zagreb, 2012
  2. Božičević J.: „Inteligentni poučavateljski sustavi“, str. 7-13, Hrvatsko društvo za sustave – CROSS, Zagreb, 2005.
  3. Stankov S., Rosić M., Žitko B., Grubišić A.: „TEx-Sys model for building intelligent tutoring systems“, Computers & Education, 2008.
  4. Božičević J.: „LabTEx-Sys i daljinsko učenje vođenja procesa“, str. 69-72, Hrvatsko društvo za sustave – CROSS, Zagreb, 1998.
  5. Šimić G.: „Inteligentno ponašanje sistema za upravljanje učenjem“, doktorska disertacija, Sveučilište Singidunum, 2008.,URL: http://thehqbooks.com/b/2035473
  6. Žitko B.:“Autorska ljuska inteligentnog tutorskog sustava temeljena na prirodnom jeziku“, kvalifikacijski doktorski ispit, 2008., URL: http://www.fer.unizg.hr/_download/repository/branko_zitko_LASIT.pdf
  7. Graesser Arthur C., Chipman P., Haynes Brian C., Olney A.:“AutoTutor: An Intelligent Tutoring System With Mixed-Initiative Dialogue“,  IEEE transactions on education, vol.48, no.4, 2005.,  URL: https://umdrive.memphis.edu/aolney/public/publications/AutoTutor%20An%20intelligent%20tutoring%20system%20with%20mixed-initiative%20dialogue.pdf
  8. Corbett Albert T., Koedinger Kenneth R., Anderson John R.:“Intelligent Tutoring Systems“, chapter 37, 1997.,URL: http://actr.psy.cmu.edu/papers/173/Chapter_37_Intelligent_Tutoring_Systems.pdf
  9. Jackson Gregg B.: “Intelligent Tutoring Systems“, TechKnowLogia, 2002.,URL: http://www.techknowlogia.org/TKL_Articles/PDF/372.pdf
  10. Dadić, T.: “Inteligentni tutorski sustavi za poučavanje programiranja“, kvalifikacijski doktorski ispit, 2008.,URL: http://www.fer.unizg.hr/_download/repository/Dadic_Kvalifikacijski_doktorski_ispit.pdf
  11. Johnson Lewis W., Soloway E.: „PROUST: Knowledge-based program understanding“, Proceedings of the 7th international conference on Software engineering, 1984.,URL: http://dl.acm.org/citation.cfm?id=800054.801994
  12. Stankov S., Glavinić V., Granić A., Rosić M.:“ Inteligentni tutorski sustavi – istraživanje, razvoj i primjena“, CARNet- Časopis Edupoint, Zagreb, 2002.,URL: http://edupoint.carnet.hr/casopis/broj-02/clanak-04/tutorski_2dio.pdf
  13. Brusilovsky  P., Schwarz  E., Weber G., “ELM-ART: An intelligent tutoring system on World Wide Web”, Proceedings of the Third International Conference on Intelligent Tutoring Systems, ITS-96, Montreal, 1996.,URL: http://www.contrib.andrew.cmu.edu/~plb/ITS96.html
  14. Nakabayashi K., Maruyama M., Koike Y., Touchei H., Fukuhara Y.:“Architecture of an Intelligent Tutoring System on WWW“, Proceedings of the 8th World Conference of the AIED Society, Japan, 1997.,URL: http://www.contrib.andrew.cmu.edu/~plb/AIED97_workshop/Nakabayashi/Nakabayashi.html

Featured Image: infoTrend.hr

Communities of practice

communities of practice

Buzzword u krugovima e-učenja, ali i šire, a povezan je s idejom dijeljenja znanja, učenja u okviru organizacije, upravljanja ljudskim resursima te učenja u društvu ili društvenog učenja (eng. social learning) je communities of practice.

Communities of practice predstavlja skupinu ljudi sa zajedničkim interesom koji su fokusirani na kolaboraciju i dijeljenje informacija koje su od zajedničkog interesa. U istom se članku navodi kako CoPs (communities of practice) moraju imati svrhu kada funkcioniraju u okviru organizacije te su više fokusirane na poboljšanje performansi i povećanje znanja grupe, u odnosu na dobitak pojedinca. Pitanje koje si sudionik ovakve suradnje postavlja je “Što mogu podijeliti s grupom i koji problem možemo zajednički riješiti?”.

Pojam su osmislili Etienne Wenger i Jean Lave koji kažu kako comunities of practice formiraju ljudi koji su angažirani u procesu kolektivnog učenja, o bilo kojem obliku da se radi: grupa inženjera traži rješenje problema, menadžeri koji pomažu jedni drugima u suočavanju s poslom i sl.

U članku na svojoj službenoj stranici Wenger navodi kako postoje tri karakteristike ovakvih zajednica:

Domena interesa – identitet zajednice definiran je interesom koji sudionici dijele. Članstvo u ovakvoj zajednici podrazumijeva posvećenost dijeljenom interesu, ali i zajedničke kompetencije koje članove ovakve zajednice razlikuju od drugih ljudi.

Zajednica – članovi grade odnose, dijele znanje, pomažu si, sudjeluju u zajedničkim aktivnostima, a sve kako bi učili jedni od drugih. Web stranica kao takva nije zajednica; isto zanimanje ili titula ne čini grupu ljudi pripadnicima zajednice, pripadnicima ih čini interakcija i zajedničko učenje

Praksa – community of practice nije tek zajednica ljudi koji dijele zajednički interes-primjerice ljudi koji vole određeni žanr filmova. Članovi ovakvih zajednica su ljudi iz prakse koji razvijaju zajednički repertoar resursa: iskustva, priče, alate.

Kada govorimo o organizacijama, ovakve zajednice imaju drukčija imena, primjerice learning networks, thematic groups, tech clubs. Zajednice ovakvog tipa razvijaju se otkada su ljudi počeli dijeliti znanje o zajedničkim interesima, a to je praktički oduvijek. Ako vas zanima detaljniji uvid  u koncept, svakako pročitajte Communities of practice – a brief introduction.

Glavna pitanja

Učenje koje se odvija na ovakav način je kolaboracijsko, takvo je učenje vrijednije od individualnog (asocijacija na sinergijski efekt). Također je ovakav stav u skladu s argumentom kako učenje kroz angažiranost s drugima omogućava bolje učenje. Svakako je ovakav oblik učenja vrlo bitan za podizanje ukupne razine znanja i proširenje vidika pojedinih članova zajednice (zaposlenika).

Prednosti su među ostalim i razvoj novih ideja, brzo rješavanje problema, lak transfer primjera dobre prakse, razvoj profesionalnih vještina, olakšavanje privlačenja i zadržavanja talenata.

Kritični faktori za uspjeh ovakvih zajednica uključuju pitanje upotrebljivosti tehnologije, povjerenje i prihvaćanje informacijsko komunikacije tehnologije za komunikaciju, osjećaj pripadnosti među članovima, obraćanje pozornosti na multikulturalnu dimenziju, razumijevanje, osjećaj svrhe čitavog procesa, korištenje netiquette-a (pravila korištenja, odnosno lijepog ponašanja  u online zajednici) te jezik koji je prisan članovima. Za detaljnije razmatranje pitanja zanimljiv je članak Communities of Practice and virtual learning communities: benefits, barriers and success factors 

communities of practice

Communities of practice i poslovno okruženje

Kako bi odgovorile na promjene u okruženju, organizacije se transformiraju u “učeće organizacije“, unutar kojih zaposlenici povećavaju razinu svog i tuđeg znanja i vještina, a sve radeći zajedno. Pogotovo se ova pojava manifestira u vrijeme ubrzanih promjena u okruženju koje karakterizira snažna konkurentnost. Ovakve organizacije pretpostavljaju kako su kompetencije svih članova takve da pojedinci mogu sami raditi i postizati visoke performanse uz minimum nadzora, a same su organizacije responzivne, efikasne i efektivne.

U okviru poslovnih organizacija kolaboracijsko učenje već je odavno u određenoj mjeri prisutno, a o kolaboracijskim smo alatima pisali u jednom od ranijih članaka. Sada je vrijeme da poslovne organizacije implementiraju communities of practice u punom smislu te riječi. Organizacije koje su fokusirane na implementaciju e-učenja zasigurno ne smiju stati na individualnom pristupu, već kroz virtualne CoPs omogućiti zaposlenicima da iskoriste sinergijski učinak i na taj način unaprijede znanje organizacije.

Primjer ovakve zajednice je ona razvijena u okviru Hewlett-Packarda koja se sastojala od konzultanata za dostavu proizvoda, a koji su održavali mjesečne telekonferencije. Članovi su otkrili kako imaju zajedničke probleme i krenuli u njihovo rješavanje koje je bilo veoma uspješno. Više o ovom i dodatnim primjerima pročitajte u članku Communities of practice: The Organizational Frontier.

Zaključak

Communities of practice zajednice su ljudi koji dijele zajednički interes i imaju znanje o promatranom pitanju. Svaki od članova zajednice doprinosi rješenju problema, gradi odnose s drugim članovima i doprinosi rastu ukupnog znanja organizacije. Vrijeme je da poslovne organizacije iskoriste priliku koju im tehnologija nudi i ne inzistiraju samo na individualnom pristupu već i na kolaboraciji u okviru e-učenja i virtualnog svijeta treninga i obrazovanja.

Moodle – najpopularniji open source LMS

Moodle (akronim za Modular Object-Oriented Dynamic Learning Environment) je sustav za upravljanje sadržajem (CMS) odnosno sustav za upravljanje učenjem (LMS) ili virtualno okruženje za učenje (VLE). Moodle je temeljen na sustavu otvorenog koda, a namijenjen je izradi elektroničkih obrazovnih sadržaja te održavanju nastave na daljinu. Utemeljitelj je Martin Dougiamas čija je ideja bila pomoći obrazovnim djelatnicima u kreiranju online tečajeva s naglaskom na interakciju i suradnju u izradi sadržaja. Prva verzija sustava je objavljena 2002. godine, a od tada je postao vrlo popularan diljem svijeta zahvaljujući svojoj jednostavnosti korištenja i fleksibilnosti. Prema podacima iz lipnja 2013. godine, Moodle ima korisničku bazu od 83,008 registriranih i verificiranih stranica kojima se koristi 70,696,570 korisnika uviše od 7,5 milijuna tečajeva sa više od 1,2 milijuna instruktora.

Slika 1: Prikaz početne web stranice moodle.org

Slika 1: Prikaz početne web stranice moodle.org

Za korištenje, Moodle je prvo potrebno preuzeti sa službene web stranice moodle.org, a zatim instalirati na web server. Nakon uspješne instalacije i pripremljenog tečaja, instruktori i polaznici pristupaju sustavu putem web preglednika na računalima. Međutim moguće je i istraživanje Moodle sustava prije preuzimanja i instalacije preko demonstracijskih stranica dostupnih na http://demo.moodle.net/ kao instruktor, polaznik ili kao administrator. Stranice se resetiraju svakih sat vremena stoga nema bojazni da će se nešto poremetiti.

Drugi demonstracijski site je Mount Orange School koji je zamišljen da replicira stvarnu školu gdje je moguće pregledavati sve tečajeve bez potrebe za registriranjem, a dostupan je na http://school.demo.moodle.net/

Moodle projekt se fokusira na pružanje najboljih alata za upravljanje i promociju učenja obrazovnim djelatnicima. Bitna značajka koja je karakteristična za ovaj sustav je skalabilnost koja omogućava nesmetan pristup stotinama i tisućama polaznika tečaja, a isto tako se bez problema može koristiti za obuku malog broja polaznika. Velik broj organizacija koristi Moodle kao platformu za cjelovite online tečajeve dok se s druge strane može koristiti i kao pomoć u provedbi klasičnih tečajeva čineći tako kvalitetno hibridno učenje. Korisnici na raspolaganju za korištenje imaju forume i wikije kako bi potakli suradničko okruženje u učenju. Za procjenu znanja polaznika mogu se koristiti razni zadaci i kvizovi.

Na službenim web stranicama Moodle-a djeluje zajednica od 1,303,808 registriranih korisnika iz 231 zemlje svijeta koji komuniciraju najčešće putem foruma. Registrirani korisnici razmjenjuju ideje, informacije i pružaju pomoć i podršku svima koji je zatraže. Isto tako s obzirom na to da je Moodle sustav otvorenog koda, developeri diljem svijeta mogu kreirati nove module i značajke što ovaj sustav uistinu čini globalnim suradničkim projektom.

Najvažnije značajke Moodle sustava uključuju predaju zadaća polaznika, forum za diskusije, preuzimanje dokumenata, ocjenjivanje polaznika, komuniciranje u sustavu putem instant poruka, online kalendar, online vijesti i obavijesti, online kvizove, wikije.

  • predaja zadaća putem interneta koristeći Moodle olakšava nastavnicima praćenje napretka i ocjenjivanje polaznika
  • forumi olakšavaju komunikaciju između polaznika izvan tečaja, a s obzirom na to da se podrazumijeva mogućnost pripreme za komuniciranje uvelike se povećava kvaliteta rasprave.
  • preuzimanje dokumenata je iznimno jednostavno putem Moodle sustava, ukoliko polaznici imaju odgovarajući hardver i softver te pristup internetu, materijali poput Word i PowerPoint dokumenata te PDF-ova su im dostupni u svakom trenutku.
  • zanimljiva mogućnost je i bilježenje ocjena i ažurnog praćenja ostvarenih rezultata gdje polaznici mogu i ne moraju biti u mogućnosti vidjeti napredak sebe i drugih polaznika.
  • preko online kalendara mogu se primjerice prikazivati rokovi za predaju zadaća ili nadolazeće aktivnosti što pomaže polaznicima i nastavnicima da lakše planiraju svoje vrijeme s obzirom na to da e-učenje zahtijeva kvalitetno organiziranje vremena.
  • uz pomoć kvizova moguće je vršiti procjenu znanja polaznika.

Na ovom portalu posjetiteljima je dostupan video tutorial na temu dodavanja kategorija odnosno tečaja u sustavu Moodle 2.3, te dodavanja jednog ili više kolegija u sklopu kreiranih tečajeva. Registriranim korisnicima portala dostupni su dodatni video tutoriali o sustavu Moodle 2.3 trenutno podijeljeni u četiri kategorije: “Priprema platforme e-učenja”, “Organizacija osnovnog sadržaja e-učenja”, “Organizacija diskusija i suradničkog učenja” te “Organizacija procjene i samoprocjene znanja”.  Registriranje je besplatno i vrši se popunjavanjem podataka na ovoj poveznici.

Možemo zaključiti kako je Moodle svoju veliku popularnost stekao zato što je od samog nastanka bio usmjeren na učenje, a ne toliko na same alate čime je u određenoj mjeri izazvao revoluciju, zato što je vrlo pristupačan nastavnicima (teacher-friendly). Uz to zadovoljava brojne tehničke kriterije kao što su dostupnost, skalabilnost, interoperabilnost, stabilnost i sigurnost. Veliki plus je i podrška koju osigurava zajednica Moodle korisnika kao i velik broj komercijalnih pružatelja raznoraznih usluga koje variraju od treninga i podrške do instalacije i održavanja sustava.

Literatura:

[1] Jadrić, M., Ćukušić, M., Lenkić, M.: E-učenje: Moodle u praksi, 2.izd. – Split : Ekonomski fakultet, 2013.

[2] Moodle web stranica, dostupna na: https://moodle.org/

[3] Wikipedia: https://en.wikipedia.org/wiki/Moodle

Moodle u poslovnom okruženju


Moodle

Što je Moodle?

Službena Moodle stranica definira Moodle kao sustav za upravljanje učenjem (eng. Learning Management System), odnosno kao besplatnu web aplikaciju korištenu za kreiranje učinkovitih web mjesta za online učenje. Alat je vrlo popularan diljem svijeta za kreiranje dinamičnih web stranica za polaznike tečaja e-učenja, a par riječi o njemu već je napisano u članku Moodle – najpopularniji open source LMS, na našem portalu. Da bi radio, Moodle je potrebno instalirati na web server, bilo na vlastita računala ili na računalo hosting firme. Moodle je zanimljiv jer se radi o tzv. open-source softveru, što znači da je Moodle kao takav zaštićen, ali korisnici imaju slobodu kopirati, koristiti i mijenjati Moodle ukoliko se obvežu poštivati definirane obveze, kao što je primjerice pružiti određene informacije drugim korisnicima.

Primjena Moodle sustava

Moodle je vrlo popularan u akademskom okruženju zbog niza prednosti koje donosi pri implementaciji e-učenja. Međutim, ništa manje popularan ne bi trebao biti niti među poslovnim korisnicima. U zanimljivom članku Best Practices: Using Moodle for Corporate Training Initiatives autorica navodi kako će u Moodle-u u poslovnom okruženju kreirani tečajevi biti više asinkroni i više se oslanjati na samostalan rad polaznika, nego što je to slučaj u akademskom okruženju. Također, dizajn tečaja bit će prilagođen korisnicima, i zbog resursa koji će biti korišteni za izradu tečaja za zaposlenike.

Razmatrane su i funkcionalnosti Moodle sustava u kontekstu poslovne upotrebe. Primjerice, moguće je zadatak dodijeliti dvama zaposlenicima na temelju njihovih radnih mjesta ili menadžeru kreirati ulogu “roditelja” (eng. parent) i dodijeliti ga određenim zaposlenicima kako bi pratio njihov napredak i trenutni status dodijeljenog zadatka.

Prednosti i nedostaci Moodle-a u poslovnom okruženju

Neki konzultanti navode kako je Moodle vrlo atraktivna opcija za mala i srednja podueća, a postoje slučajevi primjene Moodla u većim korporacijama. Kada govorimo o nedostacima Moodle-a u poslovnom okruženju, ističe se nepouzdanost IT odjela tvrtki u open-source sustave, kakav je Moodle. Naviknuti su na komercijalni softver prilikom čije se implementacije i korištenja mogu obratiti proizvođaču i riješiti problem na taj način. Nadalje, upotreba open-source softvera često zahtijeva vještine koje IT zaposlenici ponekad nemaju, a tvrtke u njih ne žele ulagati jer ne postoji kritična masa koja bi opravdala ulaganje u razvoj takvih vještina (npr. PHP). Drugi nedostatak je to što je Moodle originalno razvijen kao platforma za e-učenje u obrazovnom okruženju pa to naslijeđe još uvijek dijelom nosi; javlja se pitanje skalabilnosti i funkcije učenja te kompleksnosti. Više o pitanjima primjene Moodle-a u poslovnom okruženju možete pročitati u intervjuu s konzultantom Jeevanom Joshijem. Često se piše o preprekama koje stoje na putu potpunom prihvaćanju Moodle-a u poslovnim organizacijama i isto tako često se spominje činjenica da se radi o besplatnom alatu (što ponekad djeluje neozbiljno i zastrašujuće velikim poslovnim organizacijama, iako se u biti radi o prednosti Moodle-a) te kao što je navedeno ranije, nema potpore ovlaštenog proizvođača i primarno je kreiran za akademsko okruženje te je poprilično nezanimljiv bez personalizacije.

Prikaz sučelja u Moodle sustavu. Preuzeto sa moodle.org

Primjer sučelja u Moodle sustavu. Preuzeto sa moodle.org

Drugi autori naglašavaju kako nema ništa loše u uključivanju najboljih praksi s područja e-učenja u akademskom okruženju u poslovni svijet, dapače. Tako se navodi da se Moodle u poslovnom okruženju može koristiti za trening zaposlenika, uvođenje novih zaposlenika u posao, trening i potporu klijentima te kao kolaboracijsku platformu za rad i druženje.

Ono što najznačajnije pridonosi popularnosti Moodle-a kao LMS-a za organizacije jest to što je besplatan. LMS-ovi su danas jako skupi i poslovne organizacije su u pravu kada razmatraju sve opcije koje bi im smanjile trošak uvođenja e-učenja. Nadalje, ovakav se sustav može implementirati u poslovnu organizaciju bez brige oko individualnih licenci i dodatnih troškova kao i neovisno o ograničenjima koja su nametnuta od strane proizvođača softvera, a i instalacija bez formalnog procesa nabave, plaćanja i implementacije sustava za e-učenje nije zanemariv faktor.

Izvrstan pregled Moodle sustava i pitanja njegove implementacije u poslovno okruženje, zajedno sa svim prednostima i nedostacima prikazan je u dokumentu Insights into Corporate Moodle, u kojem se navode i najčešći izazovi postavljeni pred poslovne korisnike Moodle sustava, i to kroz pitanja koja trebaju biti ramotrena pri implementaciji sustava, ukoliko se teži uspjehu (a to nam je uvijek cilj). To su integracija, upload sadržaja i njegovo održavanje, hosting i sigurnost sustava, kastomizacija sustava, tehnička i korisnička podrška, nadogradnja sustava, dodaci  i još nekoliko pitanja koja ne smiju ostati neodgovorena prilikom implementacije ovako složenog sustava.

Zaključak

Moodle je besplatan, open-source sustav primjenjiv u akademskom i poslovnom okruženju. Jednostavan je za instalaciju, lako promjenjiv (od strane PHP programera), ima vrlo aktivnu zajednicu korisnika, izgrađen je s namjerom interaktivnosti, jednostavan je za korištenje te ga karakterizira niz modula koji se mogu primjeniti kao dodatni, a koji izgrađuju Moodle prema potrebama poslovne organizacije. Uz sve navedene karakteristike, očito je kako ga je potrebno dobro razmotriti prilikom donošenja odluke o LMS-u koji će se primjeniti  u poslovnoj organizaciji. Sve detalje oko sustava, primjene i sva ostala pitanja moguće je pronaći na stranici https://moodle.org/, a primjer uspješne primjene Moodle sustava u poslovnom okruženju u članku Primjer iz prakse: Moodle u Zračnoj luci Zadar.

Videokonferencije u poslovnom e-učenju

Komunikacijske tehnologije koje se koriste u poslovnom e-učenju mogu se podijeliti na više načina, pa ih je tako Caladine (2008), nazvavši ih suradničke tehnologije, podijelio na tri razine:

  • Tehnologije utemeljene na tekstu – e-mail, računalno podržane komunikacije i sl.
  • Tehnologije utemeljene na zvuku – telefon
  • Tehnologije utemeljene na zvuku i slici – videokonferencija

Videokonferencije se mogu definirati kao virtualni sastanak, realiziran pomoću različitih tehnologija, na kojem su sudionici u potpunosti prostorno neovisni. Drugim riječima, sudionici komuniciraju korištenjem kamera, računala, mikrofona, zvučnika ili nekog drugog objekta, dok su međusobno neograničeno udaljeni.

Uzevši u obzir sve konkurentnije tržište, ali i sve brži razvoj komunikacijske tehnologije, moguće je neke nove izazove proizašle iz sve jače konkurencije riješiti ili barem ublažiti korištenjem novih tehnologija. Svi poslovni subjekti danas nastoje uštedjeti gdje je to moguće, isto tako svi ističu važnost znanja, odnosno edukacije svojih zaposlenika kao kritični faktor uspjeha poduzeća, što uzrokuje nastanak dodatnih troškova (zbog gubitka radnog vremena zaposlenika koji su na edukaciji ili zbog troškova putovanja tih zaposlenika). Efikasan način da se ti troškovi uklone, a da se edukacija ipak održi je korištenje videokonferencija. Videokonferencija omogućava fleksibilnu edukaciju, gdje se korisnici uključuju sa lokacije koja njima odgovara, čime se eliminira trošak potrebnog putovanja sudionika sastanka/edukacije. Također, ovakve edukacije se mogu snimiti za naknadno pregledavanje čime se ne oduzima radno vrijeme zaposleniku. Također, na ovaj se način ostvaruje bolje razumijevanje i pamćenje sadržaja, jer kombinira više načina prijenosa informacija – vizualno i auditivno.

Jedan od alata na raspolaganju poduzećima je Ericssonov videokonferencijski sustav Virtual Presence (ViPr). Ovaj sustav omogućuje korisnicima video poziv – najjednostavniji oblik video veze, gdje ViPr u suštini postaje videotelefon. Vidljiva nam je slika sugovornika, umanjena vlastita slika te niz drugih funkcija koje pomažu u komunikaciji. Također, nudi se mogućnost videokonferencijske veze gdje je se ostvaruje komunikacija između više sugovornika, ali je moguće dodati i dodatni izvor video signala, bilo sa DVD čitača, TV prijemnika i sl., čime se može obogatiti konverzacija sudionika. Pored prijenosa slike i zvuka, ViPr nudi i mogućnost prijenosa, odnosno dijeljenja podataka i aplikacija među sudionicima videokonferencije.

konferencija sa dodatnim videom

Konferencija sa dodatnim videom

Naravno, ViPr nije jedini videokonferencijski sustav koji poduzeća mogu rabiti. Pored Ericssona, svoje varijante videokonferencijskog sustava imaju i druge softverske tvrtke, kao npr. Microsoftov Lync, koji uglavnom podržava sve funkcije kao i Ericssonova inačica, ali i nudi neke druge.

Popis slika:

Featured image: Multi point video conferencing hybrid events, izvor: http://www.eventindustrynews.co.uk/2012/12/19/rsa-house-to-launch-enlightened-hybrid-events/multi-point-video-conferencing-hybrid-events/ [16.6.2013.]

Slika 1: Konferencija sa dodatnim videom, izvor: Šobar, D.: Ericssonov videokonferencijski sustav Virtual Presence, Revija, Zagreb, 2007.

Reference:

  1. Caladine, R.: Enhancing e-learning with media-rich content and interactions, Information Science Publishing, London, 2008.
  2. Ćukušić, M., Jadrić, M.: e-učenje: koncept i primjena, Školska knjiga, Zagreb, 2012.
  3. Šobar, D.: Ericssonov videokonferencijski sustav Virtual Presence, Revija, Zagreb, 2007., dostupno na: http://www.ericsson.com/hr/etk/revija/Br_2_2007/virtual_presence.pdf