Category: Tehnološki aspekti

Videokonferencije u poslovnom e-učenju

Komunikacijske tehnologije koje se koriste u poslovnom e-učenju mogu se podijeliti na više načina, pa ih je tako Caladine (2008), nazvavši ih suradničke tehnologije, podijelio na tri razine:

  • Tehnologije utemeljene na tekstu – e-mail, računalno podržane komunikacije i sl.
  • Tehnologije utemeljene na zvuku – telefon
  • Tehnologije utemeljene na zvuku i slici – videokonferencija

Videokonferencije se mogu definirati kao virtualni sastanak, realiziran pomoću različitih tehnologija, na kojem su sudionici u potpunosti prostorno neovisni. Drugim riječima, sudionici komuniciraju korištenjem kamera, računala, mikrofona, zvučnika ili nekog drugog objekta, dok su međusobno neograničeno udaljeni.

Uzevši u obzir sve konkurentnije tržište, ali i sve brži razvoj komunikacijske tehnologije, moguće je neke nove izazove proizašle iz sve jače konkurencije riješiti ili barem ublažiti korištenjem novih tehnologija. Svi poslovni subjekti danas nastoje uštedjeti gdje je to moguće, isto tako svi ističu važnost znanja, odnosno edukacije svojih zaposlenika kao kritični faktor uspjeha poduzeća, što uzrokuje nastanak dodatnih troškova (zbog gubitka radnog vremena zaposlenika koji su na edukaciji ili zbog troškova putovanja tih zaposlenika). Efikasan način da se ti troškovi uklone, a da se edukacija ipak održi je korištenje videokonferencija. Videokonferencija omogućava fleksibilnu edukaciju, gdje se korisnici uključuju sa lokacije koja njima odgovara, čime se eliminira trošak potrebnog putovanja sudionika sastanka/edukacije. Također, ovakve edukacije se mogu snimiti za naknadno pregledavanje čime se ne oduzima radno vrijeme zaposleniku. Također, na ovaj se način ostvaruje bolje razumijevanje i pamćenje sadržaja, jer kombinira više načina prijenosa informacija – vizualno i auditivno.

Jedan od alata na raspolaganju poduzećima je Ericssonov videokonferencijski sustav Virtual Presence (ViPr). Ovaj sustav omogućuje korisnicima video poziv – najjednostavniji oblik video veze, gdje ViPr u suštini postaje videotelefon. Vidljiva nam je slika sugovornika, umanjena vlastita slika te niz drugih funkcija koje pomažu u komunikaciji. Također, nudi se mogućnost videokonferencijske veze gdje je se ostvaruje komunikacija između više sugovornika, ali je moguće dodati i dodatni izvor video signala, bilo sa DVD čitača, TV prijemnika i sl., čime se može obogatiti konverzacija sudionika. Pored prijenosa slike i zvuka, ViPr nudi i mogućnost prijenosa, odnosno dijeljenja podataka i aplikacija među sudionicima videokonferencije.

konferencija sa dodatnim videom

Konferencija sa dodatnim videom

Naravno, ViPr nije jedini videokonferencijski sustav koji poduzeća mogu rabiti. Pored Ericssona, svoje varijante videokonferencijskog sustava imaju i druge softverske tvrtke, kao npr. Microsoftov Lync, koji uglavnom podržava sve funkcije kao i Ericssonova inačica, ali i nudi neke druge.

Popis slika:

Featured image: Multi point video conferencing hybrid events, izvor: http://www.eventindustrynews.co.uk/2012/12/19/rsa-house-to-launch-enlightened-hybrid-events/multi-point-video-conferencing-hybrid-events/ [16.6.2013.]

Slika 1: Konferencija sa dodatnim videom, izvor: Šobar, D.: Ericssonov videokonferencijski sustav Virtual Presence, Revija, Zagreb, 2007.

Reference:

  1. Caladine, R.: Enhancing e-learning with media-rich content and interactions, Information Science Publishing, London, 2008.
  2. Ćukušić, M., Jadrić, M.: e-učenje: koncept i primjena, Školska knjiga, Zagreb, 2012.
  3. Šobar, D.: Ericssonov videokonferencijski sustav Virtual Presence, Revija, Zagreb, 2007., dostupno na: http://www.ericsson.com/hr/etk/revija/Br_2_2007/virtual_presence.pdf

Sustavi za upravljanje sadržajem (CMS)

CMS (engl. Content management system) je sustav koji omogućuje upravljanje sadržajem. U najširem smislu odnosi se na svako rješenje koje omogućuje klasifikaciju, organizaciju, povezivanje i svaki drugi oblik uređivanja sadržaja. Iako se pojam može koristiti za manualne procese upravljanja sadržajem, danas se u prvom redu primjenjuje za različita programska rješenja koja omogućuju napredno upravljanje velikim brojem informacija. CMS sustavi se koriste pri sinkronizaciji podataka iz više izvora, za izvršavanje kolaborativnih projekata, za organizaciju rada u korporacijskim okruženjima i slično. Temeljna primjena CMS-a danas je u dinamičkom kreiranju web-stranica nove generacije.Osnovna prednost CMS sustava je smanjenje troškova dodavanja i izmjene postojećih sadržaja na web stranici – ukoliko želite dodavati ili mijenjati postojeći sadržaj na Vašoj web stranici, imate mogućnost to učiniti sami na vrlo jednostavan i brz način. CMS ovisno o svojim mogućnostima može biti namijenjen raznovrsnim subjektima – od malih tvrtki sa par zaposlenika koji na jednostavan način žele ažurirati vlastito web sjedište, pa do većih poslovnih sustava sa vrlo aktivnim web sjedištem.

CMS-workflow

Slika 1. Saumure N. Kako CMS funkcionira

Elementarnu funkcionalnost koju CM sustavi pružaju jest mogućnost da korisnici, odnosno stvaratelji sadržaja jednostavno ažuriraju i unose nove sadržaje u obliku članaka. Za CMS alate uobičajena je mogućnost administracije korisnika i definiranja grupa korisnika. Tako je, na primjer, moguće imati jednu grupu administratora, grupu urednika sadržaja te grupu posjetitelja web stranica. Osim uređivanja sadržaja, CM sustav često može poslužiti i za praćenje inačica (versioning) sadržaja, odnosno za praćenje nastalih promjena.

Da bi se utvrdilo koji je sustav za upravljanje sadržajem najviše primjeren nekoj organizaciji potrebno je sprovesti detaljniju analizu i uvidjeti specifične potrebe. Zbog toga bi svaki dobar CMS sustav trebao pružiti sljedeće mogućnosti ovim poretkom:

1.) Fleksibilnost. Iako neki CM sustav može privremeno zadovoljavati potrebe kod ažuriranja sadržaja, vrsta i količina promjena mogu se značajnije promijeniti u budućnosti. Posljedice nefleksibilnosti mogu biti pogubne – u današnjim poslovnom okruženju gdje su promjene intenzivne teško je predvidjeti potrebe u budućnosti.

2.) Skalabilnost. Ukoliko se sustav postavi unutar manje organizacije koja sutra može prerasti u daleko veći poslovni sustav, važno je voditi računa da li će se CMS moći mjeriti s povećanim potrebama u samoj organizaciji.

3.) Cjenovna prihvatljivost. Iako se prilikom testiranja može pokazati da CMS u potpunosti zadovoljava trenutne potrebe, svakako treba voditi računa da daljnja moguća prilagodba bude prihvatljiva cijenom.

4.)  Brza implementacija. Otezanje pri implementaciji košta i vremenski i novčano.

5.)  Administracija putem web preglednika. Ovo eliminira potrebu za instaliranjem novog softvera na klijentskim računalima i dozvoljava mijenjanje sadržaja sa bilo koje lokacije.

6.) Višekorisnička funkcionalnost. Jednostavna implementacija i dodavanje novih korisnika i grupa korisnika, te dodjeljivanje prava istima.

7.) Jednostavnost korištenja. Smanjuje se vrijeme potrebno za edukaciju korisnika.

WordPress kao CMS platforma

Postoje različite platforme CMS-ova, međutim one najbolje su zasigurno WordPress, Joomla, Drupal i eZ CMS te postoji različite varijacije custom CMS-ova koje određene tvrtke rade “po kroju”. Od svih nabrojenih CMS-ova, WordPress ima najveću bazu korisnika i prema najnovijim podacima (travanj 2013.) njegov tržišni udio iznosi 56.3%, a iza njega se nalaze Joomla i Drupal. WordPress kao platforma dolazi u dva oblika kao:

  • CMS platforma implementirana na WordPress serverima
  • CMS platforma implementirana na vašim serverima.

Od ovih dviju opcija ova se druga više koristi, jer je riječ o open source i besplatnoj platformi koja se lako instalira na neki od mnogobrojnih hosting platformi primjerice CPanel. WordPress je započeo kao blog platforma za pisanje kreativnih članaka, međutim u zadnje je postao odlična platforma za izradu web stranica, gdje je bitno poznavanje osnovnih stvari o Internet tehnologijama. Ukoliko bacimo pažnju na gore navedene kriterije CMS-ova možemo primijetiti kako WordPress ispunjava svaki od njih.

WordPress kao platforma je jako intuitivan i lagan za učiti, stoga neće biti problema kod korištenja ovog sustava. WordPress-ov backend  odnosno administratorski dio je jednostavan, pa u nekoliko klikova možemo promijeniti temu, staviti novi plugin (dodatak) ili dodati nove korisnike. Ukoliko želite promijeniti izgled vaše web stranice, postoji veliki broj tema koje se mogu skinuti s WordPress-ovih službenih stranica ili ukoliko želite nešto ljepše i složenije stranice uvijek možete platiti oko 30-50 $. Ista stvar vrijedi i za plugin-ove (dodatke) koji se lako ugrađuju u stranicu i ponekad znaju napraviti veliki dio web stranice.

Ukoliko želite saznati nešto više o WordPressu, uvijek možete posjetiti njihovu službenu web stranicu i upoznati se sa sadržajima koje pruža ova CMS platforma. WordPress postoji u hrvatskoj inačici, koja uvelike olakšava snalaženje početnicima koji se koriste ovim CMS-om.

Napomena: Portal za poslovno e-učenje je implementiran na WordPress platformi.

Dashboard

Slika 2. Upravljačka ploča

Budućnost sustava za upravljanje sadržajem

CMS-ovi postaju sve veći dijelom izrade web stranice, ali i kreiranja tekstualnih i multimedijskih sadržaja. Zbog niskih troškova implementacije, lakog upravljanja sustavom i skalabilnosti samog sustava CMS sustavi postaju dio i velikih poslovnih sustava. U zadnje vrijeme dolazi i do pojave dodataka za poslovno e-učenje primjerice za WordPress, koji vam daje mogućnost da ovaj dodatak postane dio vašeg CMS-a. Ukoliko se ne možete odlučiti koji je CMS najbolji za vaše prilike, onda će vam ovaj članak to olakšati.

 

Literatura:

1.)    Vlahović V. : Sustavi za upravljanje sadržajem (CMS), Zagreb FER, srpanj 2004.

2.)    Wikipedia, Content Managemet System (CMS)

3.)   Market share trends for content management systems for websites; http://w3techs.com/technologies/history_overview/content_management

Popis slika:

1.)   Saumure N. : How CMS works

http://www.prosar.com/inbound_marketing_blog/bid/169118/4-Reasons-Why-You-Should-Get-a-CMS-for-Your-Business-Website

2.) Gabelica H. : Upravljačka ploča WordPress-a

TEx-Sys inteligentni tutorski sustav

Inteligentni tutorski sustavi (ITS), prema Stankov i sur. (2001.), su računalni programi namijenjeni potpori i poboljšanju procesa učenja i podučavanja u odabranom područnom znanju, pritom vodeći računa o individualnosti onoga tko uči i onoga koga se podučava. Prednosti učenja uz pomoć takvih sustava, prema autoru, je u tome što polaznik stječe osobnog računalnog učitelja koji je uvijek raspoložen, nema emocija, dok polaznik s druge strane pred njim nema potrebe kriti svoje neznanje te slobodno, prirodno komunicira.

Jedan takav sustav – TEx-Sys (s kasnijim verzijama pod imenom DTEx-Sys i xTEx-Sys), na Fakultetu prirodoslovno-matematičkih znanosti Sveučilišta u Splitu već više od 20 godina, razvija tim istraživača koje predvodi prof. dr. sc. Slavomir Stankov. U nastavku će, prema Stankov i sur. (2008.), biti pobliže opisan taj sustav.

Pedagogijski okvir modela TEx-Sys slijedi četvero-fazni ciklus didaktike, motrenja, dijagnostike te pomoć pri otklanjanju pogrešnih poimanja učenika. Faza didaktike iskazuje: predmet poučavanja (Što se poučava?), objekt poučavanja (Tko se poučava?) te način poučavanja (Kako se poučava?). Motrenje se bavi aktualnom razinom znanja učenika (stanje znanja učenika). Faza dijagnostike utvrđuje i ocjenjuje razinu učenika. Pogrešna poimanja u znanju učenika pokreću mehanizme pomoći radi smanjenja razlika u znanju između stručnjaka i učenika.

Model TEx-Sys ima sljedeće sudionike: učenika radi stjecanja znanja i vještina, stručnjaka područnog znanja koji oblikuje bazu znanja, učitelja koji koristi bazu znanja za didaktičko oblikovanje nastavnih sadržaja (courseware područnog znanja) i administratora koji motri sustav (sudionike i način korištenja). Sudionici sustava raspolažu s glavnim funkcionalnostima: oblikovanje baze znanja, oblikovanje nastavnih sadržaja; učenje, poučavanje i testiranje znanja, te motrenje i nadzor.

Arhitektura sustava TEx-Sys i njegovih novijih inačica, može se prikazati na slici 1:

Slika 1. Arhitekture implementiranih sustava temeljenih na modelu TEx-Sys

Slika 1. Arhitekture implementiranih sustava temeljenih na modelu TEx-Sys

TEx-Sys je implementiran upotrebom dvoslojne arhitekture kao jednokorisnička Windows aplikacija. Otvaranje modela TEx-Sys prema Web zajednici ostvareno je oblikovanjem sustava DTEx-Sys obilježen trendom vremena – korištenjem tehnologija dinamičkog generiranja sadržaja Web dokumenata i korištenjem troslojne klijent-server arhitekture. Arhitektura xTEx-Sys sustava je zasnovana na Web uslugama, i predstavlja novi koncept (Rosić i drugi, 2004) u obitelji autorskih ljuski oblikovanih po modelu TEx-Sys. Red korisničkog sučelja kao i red aplikacijske logike izvedeni su u Microsoft-ovom dotNET okruženju s Web uslugama dodijeljeni sudionicima sustava. Ove se Web usluge dijele prema funkcionalnostima sudionika na podskupove usluga za administratora, stručnjaka, učitelja, učenika kao i na usluge za korištenje od strane svih sudionika. Komunikacija s ovim uslugama odvija se protokolom SOAP (Simple Object Access Protocol). Lokacija usluga, njegova implementacija, kao i platforma na kojoj se izvršavaju aktivirani procesi, nisu vidljivi objektu koji traži uslugu. Usluge su definirane modelom WSDL (Web Services Description Language) što olakšava proširenja kao i ostvarivanje njihove interoperabilnosti. Red podataka implementiran je unutar Microsoft-ovog sustava za upravljanje relacijskim bazama podataka SQL Server. Ovaj red sustava xTEx-Sys sadrži tri baze podataka i omogućava potpuni integritet podataka vezan za znanje stručnjaka, nastavne sadržaje kao i za podatke o sudionicima sustava.

Popis slika:

Slika 1: Arhitekture implementiranih sustava temeljenih na modelu TEx-Sys, izvor: bib.irb.hr/datoteka/393512.TEx-Sys_Stankov_i_drugi.doc [2.5.2013.]

Reference:

  1. Stankov, S., Glavinić, V., Granić, A., Rosić, M.: Inteligentni tutorski sustavi – istraživanje, razvoj i primjena, CARNet – Časopis Edupoint; I. dio: godište II, broj 1, Zagreb; 20.12.2001.; II. dio: godište II, broj 2, Zagreb, 21.1.2002.; III. dio: godište II, broj 3, Zagreb, 2002.
  2. Stankov, S.; Rosić, M., Žitko, B., Grubišić, A.: TEx-Sys model for building intelligent tutoring systems, Computers & Education, Volume 51, Issue 3, 1017.-1036., studeni 2008.
  3. Rosić, M., Glavinić, V. & Žitko, B. (2004). Intelligent Authoring Shell Based on Web Services. Proceedings of the 8th International Conference on Intelligent Engineering Systems (INES 2004), S. Nedevschi and I.J. Rudas, eds., Technical University of Cluj-Napoca, Cluj-Napoca, Romania, 50-55.
  4. Ćukušić, M., Jadrić, M.: e-učenje: koncept i primjena. Školska knjiga, Zagreb, 2012.

Komunikacijske tehnologije i njihova primjena u tečajevima e-učenja

Komunikacijske tehnologije

Komunikacijske tehnologije dijelimo na asinkrone i sinkrone. Asinkrone aktivnosti omogućuju ljudima da se povežu prema vlastitoj potrebi i rasporedu, na način da sudionici razmjenjuju ideje ili informacije neovisno o sudjelovanju ostalih sudionika. Pod  tehnologijama za asinkronu komunikaciju smatraju se blogovi, wikiji, forumi, također i e-mailovi; jer samo je jedan sudionik potreban za slanje ili primanje e-pošte. Sinkrone aktivnosti omogućuju komunikaciju u stvarnom vremenu, odnosno temelje se na principu „isto vrijeme, različito mjesto“, za razliku od asinkronih koje se temelje na principu „različito mjesto, različito vrijeme“. Dakle, sinkrona komunikacija omogućuje sudioniku da se poveže i razmjenjuje informacije u isto vrijeme; s jednim ili više sudionika. Primjeri sinkronih alata su chat, web konferencije, webcasting, te video i audio konferencije. Općenito govoreći asinkrona komunikacija je prikladnija za zadatke koji zahtijevaju promišljanje i više vremena za ostvarenje. Posebno je vrijedna za sudionike koji su previše sramežljivi ili kojima nedostaje komunikacijskih vještina u stvarnim konverzacijama. Međutim, sinkrona komunikacija omogućuje veću društvenu prisutnost. U nastavku su navedene primjene osnovnih asinkronih i sinkronih tehnologija u tečajevima e-učenja.

Capture

E-mail

E-mail je najjednostavniji alat za izravnu, jedan na jedan komunikaciju između instruktora i sudionika tečaja e-učenja, ili između dva sudionika. Koristi se za pitanja i odgovore osobnog, a ne općeg interesa. Također se može koristiti za slanje poruka u skupini, u slučaju kada je potrebno obavijestiti polaznike o iznenadnim promjenama ili o događajima. Isto tako koristi se za razgovore i razmjenu dokumenata u malim grupama.

Forum

Forum je primarni asinkroni alat za online rasprave; omogućuje svim sudionicima da vode razgovor u obliku objavljene poruke. Koristi se za određenu temu razgovora ili studije slučaja, a polaznici i instruktori mogu ostaviti poruke, čitati i odgovarati, i to u različito vrijeme pišući komentare koji ostaju na forumu za ostale sudionike koji ih mogu pročitati i odgovoriti na njih bilo kad. Svaki forum može sadržavati jednu ili više rasprava, te u usporedbi s e-mailom, forumi mogu biti prikladniji za velike grupe gdje sudionici mogu slobodno voditi zajedničke rasprave, umjesto da primaju brojne e-mailove.

Blog

Blog kao komunikacijski alat omogućava ljudima razmjenu, pristup i lako ažuriranje podataka, bez prethodnog znanja o računalnom programiranju. Blogovi su stvoreni da predstave sadržaj kao jednostavnu listu unosa, nešto slično dnevniku. Sudionici također mogu koristiti blogove kao mjesto za promišljanje, prikupljanje ideje i mjesto gdje imaju kraće međusobne razgovore. Ključni element bloga je da omogućuje mišljenje drugih sudionika u vidu komentara na blogerovo mišljenje o nekoj temi.

Wiki

Wiki je web stranica koja se može urediti online. Za razliku od uobičajenih web stranica, koje su stvorene offline, a zatim ustupljene na web poslužitelj, wiki se uređuje online. Korisnici ne trebaju posebna tehnička znanja za izmjenu postojećih wiki stranica ili dodavanje nove stranice. Wiki se može koristiti od strane polaznika tečaja za skupni rad na istom dokumentu ili za dijeljenje ideja i resursa za temu.

Chat

Chat je jedan od najpopularnijih  komunikacijskih alata na webu. Omogućava da dvoje ili više ljudi razmjenjuju ​​tekstualne poruke u stvarnom vremenu. Chat je koristan za tečaj e-učenja ako se koristi kao kanal za pitanja i povratne informacije tijekom on-line prezentacije ili sastanka. Ovaj pristup također se koristiti, primjerice, za konkretno rješavanje problema, pripreme sučeljavanja sa grupama za i protiv, te brainstorming.

Audio i video konferencija

Audio i video konferencija je audio i video sastanak između dva ili više korisnika na različitim mjestima, u stvarnom vremenu. Prvenstveno se koriste za sastanke. Audio konferencija može imati veliku primjenu u mobilnom učenju, te su pogodne teme kojima su govor i slušanje ključni (npr.tečajevi za učenje stranih jezika), dok su video konferencije posebno prikladne za obuku tema gdje je vizualna jasnoća od presudne važnosti.

Web konferencija

Web konferencija spaja polaznike tečaja e-učenja i njegove instruktore na svojim računalima gdje god da se nalaze, putem interneta. Sudionici komuniciraju u realnom vremenu putem audia, tekstualnog chata i videa, a sastanci mogu biti evidentirani za kasnije gledanje. Web konferencija omogućuje online predavanja, tutoriale, i  grupni rad za sudionike na različitim mjestima, također omogućuje uključivanje gostujućih predavača i vanjskih stručnjaka na predavanja.

Webcasting

Izraz “webcasting” odnosi se na audio i video zapise poslane iz jednog izvora na više pasivnih prijemnika. Tipična primjena je video lekcija, gdje instruktor govori za sve sudionike istovremeno, bez interakcije. Webcasting se u tečajevima koristiti od strane instruktora za pružanje sadržaja, motivacije ili orijentacije.

Zaključak

Komunikacijski alati, i asinkroni i sinkroni, pružaju mogućnosti sudionicima tečaja e-učenja za razvoj online zajednice koja im omogućuje da međusobno surađuju i nađu svoje odgovore na pitanja bez oslanjanja isključivo na izravnu komunikaciju s instruktorom, Nadalje, ovi alati pružaju polaznicima mogućnost da se aktivnije uključe u proces učenja, čime se osigurava veća prilika za uspjeh polaznika tečaja e-učenja.

Reference:

1. Communication technologies used in E-learning, 2010, dostupno na: http://e-learning-society.blogspot.com/2010/12/communication-technologies-used-in-e.html

2. J.Ashley, 2003, Synchronous and Asynchronous Communication, dostupno na: http://www.asaecenter.org/Resources/articledetail.cfm?itemnumber=13572

3. M. Weller, C.Pegler, R.Mason, 2004.,  Use of innovative technologies on an e-learning course, dostupno na: http://www.qou.edu/arabic/researchProgram/eLearningResearchs/useOfInnovative.pdf

4.Synchronous vs. Asynchronous Classes, 2012, dostupno na: http://www.elearners.com/online-education-resources/online-learning/synchronous-vs-asynchronous-classes/

 

BYOD – Bring your own device

Bring your own device (BYOD) je pristup koji omogućava zaposlenicima da donesu svoje uređaje, kao što su mobiteli, notebookovi, tableti na posao i da pomoću tih uređaja pristupe povlaštenim podacima i aplikacijama poduzeća. Isti izraz “Bring your own device” se može koristiti i za studente koji koriste vlastite uređaje u edukacijske svrhe. Neki smatraju da politika BYOD može pridonijeti porastu produktivnosti, dok neki smatraju da podiže moral i praktičnost. Politika BYOD može poboljšati image kompanije na način da ih se prikazuje kao fleksibilne i atraktivne poslodavce.

Politika BYOD se prvi put uvodi 2009. godine od strane tvrtke INTEL koja je uvidjela rast korištenja vlastitih uređaja za rad među zaposlenicima i počela ih povezivati sa korporativnim mrežama. Tek 2011. godine  termin BYOD počinje ostvarivati rezultate kada su kompanija Unisys i dobavljač softwarea VMware and Citrix system napravili zajednički podhvat kod ovog rastućeg trenda. U 2012. godini iako je BYOD politika prihvaćena od strane “Equal Employment Opportunity Commission”, i dalje mnogi zaposlenici nastavljaju koristiti Blackberry-e izdate od vlade zbog zabrinutosti oko naplate kao i zbog nedostatka alternativnih uređaja.

Jedan od najvećih nedostataka BYOD politike je proboj ili curenje povjerljivih podataka iz organizacije. Kao jedan od primjera se navodi slučaj u kojem zaposleni koji koriste smartphone za pristup mreži tvrtke gube uređaj te time i sve povjerljive podatke i omogućuje “unsecured” pristup tvrtkinoj mreži. Druga vrsta proboja ili curenja podataka je slučaj kada zaposlenik napusti određenu tvrtku, on ne mora vratiti uređaj koji je koristio za vrijeme boravka u tvrtki te samim time zaposlenik još uvijek može pristupiti podacima ili aplikacijama tvrtke. Međunarodna istraživanja pokazuju da samo 20 posto poslodavaca prakticira BYOD politiku.

Prema istraživanju agencije “Logicalis” doneseni su sljedeći zaključci:

  • 79% zaposlenika na tržištima s visokom stopom rasta vjeruju da stalna povezanost sa raznim aplikacijama omogućuje da bolje odrade svoj posao naspram 53% zaposlenika na zrelim tržištima
  • 78,6% zaposlenih na tržištima s visokom stopom rasta vole fleksibilnost i mogućnost da mogu koristiti mobilni pristup poslovnim aplikacijama izvan radnog vremena,u odnosu na 55.1% zaposlenika u zrelim tržištima.
  • Izuzevši Rusiju, postoji visok stupanj prihvaćanja BYOD politike od strane IT odjela tvrtki na tržištima sa visokom stopom rasta.
  • Postoji velik dio BYOD aktivnosti koje nisu pravilno vođene. Od zaposlenika koje koriste BYOD, 18% tvrdi da njihov IT odjela ne zna za postojanje BYOD politike, dok 28% njih ignorira njegovo postojanje što dovodi do 46% ukupnih loše upravljanih BYOD aktivnosti.

Danas devet od deset ljudi posjeduje mobilni uređaj, što čini politiku BYOD vrlo primamljivom. Međutim postavlja se pitanje ostvarenja koristi naspram nanesene štete koja može nastati u slučaju curenja informacija. U slučaju odgovornog upravljanja politike BYOD od strane poduzeća i provođenje zaštite podataka kako ne bi došlo do curenja informacija, BYOD može ostvariti visoke rezultate i učiniti rad na poslu jednostavnijim, fleksibilnijim i ugodnijim.

Reference:

1. BYOD- Research findings released, dostupno na:

http://www.cxounplugged.com/2012/11/ovum_byod_research-findings-released/ [07.04.2013]

2. Bring your own device (BYOD) is here to stay, but what about the risks? Dostupno na;

http://www.cxounplugged.com/2012/06/byod-mam-mdm-what-are-risks/ [07.04.2013]

Personalizirana okruženja za učenje

Personalizirana okruženja za učenje su sustavi koji omogućuju polaznicima preuzimanje kontrole i upravljanja nad vlastitim učenjem, kako bi prilagodili stil i način učenja koji preferiraju te kako bi bili što motiviraniji za stjecanje novih znanja i vještina. Putem PLE (eng. Personal Learning Environment) sustava polaznici sami određuju svoje ciljeve učenja, upravljaju sadržajem i procesom te komuniciraju s ostalim polaznicima u procesu učenja (Van Harmelen, H.2008 ).

Tehnički gledano, PLE predstavlja integraciju niza “Web 2.0″ aplikacija poput blogova, wikija, RSS, Twittera, Facebooka, i sl. – oko samostalnog učenja. Grosseck (2009) navodi kako se Web 2.0 odnosi na društveno korištenje weba koji ljudima omogućuje suradnju, aktivno uključenje u kreiranje sadržaja , generiranje znanja i online razmjenu informacija. Kao primjere PLE sustava možemo navesti Clix, iGoogle i Moodle.

Slika3

Slika 1: Model personaliziranog okruženja za učenje

Branan M. (2013) navodi 4 koraka pri kreiranju personaliziranog okruženja za učenje :

1.) Odluka o području interesa, uspostavljanje   ciljeva za učenje – PLE može uključivati osobne i profesionalne ciljeve.

2.) Odluka koje Web 2.0 alate koristiti – PLE zahtijeva korištenje web alata i aplikacija za stvaranje osobnog i virtualnog prostora za učenje.

3.) Izdvajanje vremena za razvitak PLE-a – kako bi se kreiralo kompleksnije personalizirano kruženje koje će biti prilagođeno stilu učenja i motivirajuće za polaznika, potrebno je izdvojiti odgovarajuće vrijeme   ( najčešće nekoliko tjedana).

4.) Kreirati dijagram PLE-a – svrha dijagrama je pružanje okvira za ciljeve učenja, identifikaciju alata te prikaz PLE sustava kao cjeline s odgovarajućim funkcionalnostima.

SEDAM SAVJETA ZA PODRŠKU PLE-U  U ORGANIZACIJAMA

U nastavku je navedeno sedam savjeta za potporu zaposlenicima za razvoj i korištenje vlastitih personaliziranih okruženja (Martin, M, 2007).

1. Njegujte kulturu učenja

Zaposlenici moraju osjećati da je učenje dio njihovih radnih zadataka, odnosno da organizacija za koju rade podupire njihov osobni razvoj. Potrebno je pomoći zaposlenicima da steknu sposobnost , te da uvide važnost samostalnog učenja i razvoja.

2. Pokažite i objasnite zaposlenicima značenje PLE-a

Stephen Downes napravio je video u kojima prikazuje kako kreirati personalizirano okruženje za učenje; uz objašnjenje koncepta personaliziranog učenja, prikazano je kako koristiti niz različitih alata.

3. Predstavite alate

Predstavljanjem različitih alata koji se mogu koristiti za podršku samostalnom učenju zaposlenici mogu otkriti koji alati su najprikladniji za njihov način učenja.

4. Pokušajte predstaviti alate u kontekstu produktivnosti i pomoći u radu

Više bi smisla imalo predstavljanje alata kao način  uvođenja boljih, učinkovitijih načina za obavljanje posla , a ne kao alata za osobno učenje zbog toga što neki zaposlenici mogu imati predodžbu učenja kao dodatnog opterećenja, a ne  prilike za razvoj i olakšanje obavljanja radnih zadataka.

5. Potaknite zaposlenike da se „poigraju“ s malim lekcijama koristeći različite alate

Neki zaposlenici će se oduševljenjem prihvatiti nove alate i odmah će krenuti na rad s njima. Drugi zaposlenici će možda trebati malo više vodstva i uputa. Na ovoj stranici se nalaze 23 male vježbe koje mogu pomoći zaposlenicima u proširivanju znanja u radu s alatima.

6. Nagradite osoblje za učenje

Ako želite da zaposlenici počnu učiti morate nagraditi njihove nove aktivnosti, pogotovo ako ranije nisu bili ohrabreni da nauče. Pronađite načine kako biste prepoznali zaposlenike koji su najviše naučili, te im pomognite da koriste nove vještine u poslu.

7. Pronađite najboljeg učenika i podržite ga u korištenju alata i širenju pozitivnih strana učenja

Potaknite i podržite ove učenike da ohrabruju ostale zaposlenike koji se teško snalaze ili nerado koriste personalizirane sustave za učenje ( Martin M. 2007).

 

REFERENCE:

1.  Van Harmelen, H., Design trajectories: four experiments in PLE implementation, Interactive Learning Environments, 1744-5191, Volume 16, Issue 1, 2008, Pages 36 – 46

2. Grosseck, G.: To use or not to use web 2.0 in higher education?, Procedia Social and Behavioral Sciences, 1,478 – 482., 2009.

3 .Branan M. :How To Create a ‘Personal Learning Environment’ to Stay Relevant in 2013. Dostupno na : http://onlinelearninginsights.wordpress.com/2013/01/05/how-to-create-a-personal-learning-environment-to-stay-relevant-in-2013/

4. Martin M,: Exploring Personal Learning Environments  2007. Preuzeto 18. 04. 2013 sa stranice http://michelemartin.typepad.com/thebambooprojectblog/exploring-personal-learni.html

 

Sustavi za izradu sadržaja učenja

Razvoj sadržaja za e-učenje je složen i zahtjevan posao koji se sastoji od više faza i u kojem sudjeluje više različitih tipova stručnjaka, pri čemu odabir alata za izradu bitno ovisi o samom sadržaju i ciljanoj skupini polaznika.

Na odluku o tome da li unutar organizacije treba organizirati vlastiti razvojni tim ili posao razvoja sadržaja učenja treba prepustiti vanjskim stručnjacima utječe nekoliko parametara a to su: raspoloživost vlastitih zaposlenika s odgovarajućim kompetencijama, količina sadržaja koji je potrebno razviti, brzina razvoja tečaja, učestalost promjena i sl.

U nastavku su opisani samo neki od alata za izradu sadržaja učenja koje je moguće koristiti uz potporu vlastitog razvojnog tima ili angažiranje vanjskih stručnjaka.

Composica

Composica je napredan sustav za izradu sadržaja e-učenja koji nudi veliku fleksibilnost i mnoštvo opcija za timski rad i kreiranje kvalitetnog tečaja za e-učenje. Sustav je lokaliziran na hrvatski jezik i moguće je koristiti hrvatsku ili englesku verziju programa. Jedna od glavnih osobina sustava je bogato web razvojno okruženje. Za ravijanje sadržaja putem ovog sustava nije potrebno poznavati programiranje te se razvijeni sadržaj može ponovno koristiti u bilo kojem projektu. Composica omogućuje jednostavno kreiranje testova i najčešćih vrsta pitanja te izravan i jednostavan uvoz objekata iz PowerPoint prezentacije. Ovaj sustav omogućuje korištenje vizualnih efekata i animacija. Sadržaj kreiran Composica alatom može se objaviti u obliku pogodnom za uvođenje u SCORM kompatibilan LMS.

composica4

Slika 1: Sustav Composica za izradu sadržaja učenja

Sustav prepoznaje tri tipa korisnika:

  • Author – ima mogućnost korištenja sustava u punoj funkcionalnosti
  • Reviewer – ima mogućnost pregleda razvijenog sadržaja i dodjeljivanja zadataka ostalim članovima tima
  • Viewer – ima mogućnost pregleda razvijenog sadržaja

Sustav se licencira prema broju korisnika tipa Author, dok se ostali korisnici sustava mogu uvesti u sustav bez ograničenja i bez naknade.

SoftChalk

SoftChalk omogućuje izradu interaktivnog sadržaja bez poznavanja programiranja. SoftChalk je izgrađen tako da omogućuje odabir stila dizajna, navigaciju stranice, izbor između različitih opcija izgleda i još mnogo toga. Unutar nekoliko minuta, SoftChalk generira niz integriranih nastavnih stranica sa izgrađenom navigacijom i profesionalnim izgledom.

SoftchalkLessonBuilderScreenshot

Slika 2: Sustav SoftChalk za izradu sadržaja učenja

SoftChalk automatski pakira svoju lekciju za isporuku putem LMS (Learning Management System) ili putem interneta ili CD-ROM-a. Pakirane lekcije osiguravaju da se sadržaj može lako dijeliti s kolegama i lako integrirati u različitim sustavima za e-učenje.

Articulate Rapid E-Learning Studio

Articulate Rapid E-Learning Studio je cjeloviti paket pomoću kojeg čak i korisnik koji nema tehnička znanja može stvoriti interaktivne sadržaje za e-učenje jednostavno, brzo i učinkovito. Program se temelji na power-point konverter pristupu koji je jednostavan i intuitivan za korisnike koji su iskusni u Microsoft PowerPoint alatu.

Articulate-Studio

Slika 3: Sustav Articulate Rapid E-Learning Studio za izradu sadržaja učenja

Articulate omogućuje brzo i jednostavno stvaranje visoko kvalitetnog sadržaja za e-učenje. Baza Articulate Presenter proizvoda koristi PowerPoint kao autorsko sučelje. Moguće je kombinirati Articulate Presenter s QuizMaker za izradu kvizova i flash animacija.

Raptivity

Raptivity je jednostavan i moćan alat za brzu izradu interaktivnih elemenata koji se lako može ugraditi u sadržaje e-učenja kreirane drugim alatima za razvoj ili ih se može upotrijebiti kao samostalne, multimedijalne elemente prilikom predavanja u učionici. Raptivity nudi doslovno stotine interaktivnih modela, baziranih na najboljim praksama instrukcijskog dizajna. Kreirane interakcije su u Flash formatu i kompatibilne su sa SCORM standardom, pa ih se može upotrijebiti unutar tečaja e-učenja kreiranog nekim drugim alatom (Composica, Flash…).

Kreiranje interakcije svodi se na odabir odgovarajućeg modela, unošenje teksta, slika i ostalih multimedijalnih elemenata te podešavanje postavki odabranog tipa interakcije. Sadržaj kreiran Raptivity alatom može se objaviti u obliku pogodnom za samostalno korištenje ili uvođenje u sadržaj koji se kreira nekim drugim specijaliziranim alatom za razvoj (poput Composice).

startpage

Slika 4: Sustav Raptivity za izradu sadržaja učenja

Raptivity ima ugrađenu moćnu biblioteku s nekoliko stotina već pripremljenih interaktivnih modela koji se vrlo jednostavno prilagođavaju novim primjenama. Ugrađeni interaktivni modeli baziraju se na najboljim praksama instrukcijskog dizajna. Raptivity biblioteka interaktivnih modela organizirana je u nekoliko logičkih paketa. Temeljni paket sastoji se od najčešće korištenih interaktivnih modela, sakupljenih iz raznih kategorija. S vrlo malo truda, moguće je kreirati i softverske simulacije za potrebe edukacije kao i opsežne ankete za krajnje korisnike.

Zaključak

Alati za izradu sadržaja učenja su vrlo važni zbog toga što primjerenost sadržaja (razumljivost i jasnoća) predstavlja jednu od ključnih karakteristika kvalitetne nastave. Posebnu pažnju tijekom izrade sadržaja učenja treba posvetiti njihovoj organizaciji jer se na taj način polaznicima olakšava praćenje, razumijevanje i usvajanje nastavnog gradiva. Previše softvera zahtijeva od korisnika da mijenjaju načine na koje rade. Rješenje toga je uključivanje korisnika u proces razvoja sadržaja učenja i primjena inovativnijih pedagoških metoda u izradi sadržaja učenja. Proces uključivanja korisnika u izradu sadržaja učenja treba biti formaliziran te ga treba poticati kako za pojedince tako i za grupe korisnika. Takav pristup naročito bi bio uspješan kod mladih ljudi koji već imaju informacijsko-komunikacijske vještine potrebne za razvijanje obrazovnih sadržaja. Nakon što se stvori digitalni sadržaj učenja, ključ za njegovo uspješno korištenje je u njegovoj kvaliteti. Sadržaje je potrebno recenzirati te omogućiti kritičko procjenjivanje.

Reference:

  1. E-learning sustavi i alati, Raptivity, dostupno na: http://www.cognita.hr/e-learning-sustavi-i-alati/raptivity [20.04.2013]
  2. Kineo, A City & Guildes Business, Articulate Studio, dostupno na: http://www.kineo.com/rapid-elearning/articulate-e-learning.html [20.04.2013]
  3. E-learning sustavi i alati, Composica, dostupno na: http://www.cognita.hr/e-learning-sustavi-i-alati/composica [20.04.2013]
  4. SoftChalk at Canisius College, SoftChalk, dostupno na: http://www.canisiuscampus.net/softchalk/ [20.04.2013]

Slike:

  1. Slika 1: Sustav Composica za izradu sadržaja učenja, dostupno na: http://julialouisewatson.files.wordpress.com/2012/07/composica4.png [20.04.2013]
  2. Slika 2: Sustav SoftChalk za izradu sadržaja učenja, dostupno na: https://blogs.k-state.edu/itnews/wp-content/uploads/2010/01/SoftchalkLessonBuilderScreenshot.jpg [20.04.2013]
  3. Slika 3: Sustav Articulate Rapid E-Learning Studio za izradu sadržaja učenja, dostupno na: http://www.softsea.com/screenshot/image/Articulate-Studio.jpg [20.04.2013]
  4. Slika 4: Sustav Raptivity za izradu sadržaja učenja, dostupno na: http://diegoinstudiocity.files.wordpress.com/2011/06/startpage.png [20.04.2013]

 

 

Webinari – edukacija ili marketing

U sve većem razvoju tehnologije svi aspekti života su pod njenim utjecajem. To se odnosi i na edukaciju te sa poslovnog aspekta i na marketing. Jedan od novih načina komunikacije i prezentacije sadržaja predstavlja webinar. On omogućava predstavljanje sadržaja bilo u svrhu obrazovanja ili u svrhu marketinga koristeći razne audiovizualne alate kao što su powerpoint prezentacije te razni komunikacijski kanali na internetu. Jedna od uloga webinara je da služi kao vodič pri svladavanju novih sadržaja kroz svoje opcije komunikacije i mogućnosti spremanja podataka za buduće korištenje. Zahvaljujući mogućnosti trajnog spremanja korisnici ne gube vrijeme na zapisivanje te se mogu u potpunosti posvetiti sadržaju, odnosno tematskoj cjelini koju obrađuju. Još jedna od glavnih prednosti webinara je što je dostupan na svakom mjestu na kojem postoji internet veza. Danas je internet dostupan na skoro svim mjestima zahvaljujući velikom ulaganju i instaliranju potrebne infrastrukture. Webinar je sada najnoviji trend u prostorima web konferencije, a osim toga umanjuje poteškoće pronalaženja velikog broja klijenata. Moguće je pronaći mnoštvo različitih softvera za izradu webinara, a neki od najboljih i najpouzdanijih su:

-  On24; BrighTalk; ReadyTalk; Streamlogics; Instant Presenter i sl.

Ovisno o vrsti softvera i njegovog proizvođača njegove značajke i opcije u korištenju mogu varirati. Ovisno o trošku korisniku se omogućava da izabere onaj koji njemu najviše odgovara, tj. plaćanje po minuti, tjedno, mjesečno ili godišnje.

Postoji mnogo vrsta oglašavanja na internetu, a jedan od njih je putem webinara. Sa aspekta marketinga webinare sve više koriste i poduzeća zbog svojih mnogobrojnih prednosti. Vlasnici tvrtki ih koriste zbog toga što im omogućavaju dostizanje željenog segmenta na tržištu mnogo lakše  uz promicanje kvalitete proizvoda i usluga online te podizanjem svijesti kupaca o položaju i snazi tvrtke na tržištu. Također pruža prednosti smanjenja troškova putovanja i dogovaranja konferencija  zbog mogućnosti susreta na mreži. Pravilno postavljena marketinška kampanja oko webinara može biti iznimno uspješna za poduzeće.

Glavni razlozi za korištenje webinara u marketinške svrhe:

  • Webinari štede novac – istraživanja su pokazala da su kompanije koje su pokrenule web seminare uštedjele do 75% na troškovima organizacije evenata (troškovi puta, smještaja, hrane i pića, iznajmljivanja soba za konferenciju).
  • Zahtijevaju manje vremena – prosječni webinari traju otprilike sat vremena te je puno lakše ljude obvezati ili pridobiti na kraći vremenski rok, u odnosu na konferencije koje mogu trajati i po nekoliko sati.
  • Odgovaraju i kupcima – omogućavaju im da se upoznaju sa proizvodima bez potrebe dugotrajnog ispitivanja osoba zaduženih za prodaju, a osim toga nedavno istraživanje je pokazalo da je čak 83% webinara korisno, 66% pruža mogućnost uštede vremena, a samo mali broj od 7% su predstavljaju loši i nezanimljivi webinari.
  • Povećavaju prodaju – obrazuju kupce o proizvodima te putem atraktivnih i dobro objašnjenih sadržaja nagovaraju kupce na kupnju proizvoda.

Naravno osim dobrih tu su uvijek i neki negativni aspekti pri korištenju webinara pa pogledajmo i neke o njih:

  • Povećanje dodatnih troškova – snimanje tehnologije za izradu webinara obično zahtjeva posebno računalo i zasebnu telefonsku liniju.
  • Potrebno je više promocije – bez kontinuirane promocije webinara najmanje 2-3 tjedna prije prikazivanja smatra se da nitko neće pristupiti webinaru. Promocija se može vršiti na vlastitim stranicama poduzeća, zatim putem e-maila ili objavljivanjem članaka u novinama i časopisima.
  • Smanjena pažnja polaznika – laka mogućnost da se potencijalni kupci zanesu nekim drugim poslom tijekom trajanja webinara (npr. telefon).

Na kraju kao što vidimo ima mnogo razloga za korištenje i nekorištenje webinara. O tim razlozima treba u svakom poduzeću raspraviti odgovarajući tim koji dobro poznaje snage i slabosti te prilike i prijetnje poduzeća te odabrati onu strategiju razvoja koja mu najviše odgovara. Pogrešna upotreba webinara može izazvati nepogodnosti za vlasnike, zaposlenike te čak i kupce.


REFERENCE:

Marketing and Sales Info: Using webinars for marketing pros and cons, dostupno na: http://www.businessknowledgesource.com/marketing/using_webinars_for_marketing_pros_and_cons_025925.html  [18.04.2013]

Johnson, C., M., Corazzini, K., N.,  Shaw, R.: Assessing the Feasibility of Using Virtual Environments in Distance Education,  2011, dostupno na:  http://www.kmel-journal.org/ojs/index.php/online-publication/article/view/68/72  [18.04.2013]

Davao, J.: Webinar a Great Way to Interactive learning, 2011, dostupno na: http://www.agentsofvalue.com/2011/08/webinar-a-great-way-to-interactive-learning/ [18.04.2013]

Myles,T.: Things You Need to Know About Webinars, 2013, dostupno na: http://smallbusiness.chron.com/things-need-webinars-33655.html [18.04.2013.]

Utjecaj nove generacije sustava za e-učenje na organizacijsku kulturu učenja

Argyris (1977) definira organizacijsko učenje kao proces „detekcije i korekcije pogrešaka“. Po njegovom viđenju organizacije uče kroz individualce koji se prema njima ponašaju kao agenti: „ Aktivnosti učenja pojedinaca su potpomognuti ili sputani od strane ekološkog sustava faktora koji se mogu zvati sustav organizacijskog učenja.“

Kultura učenja predstavlja set vrijednosti, procesa i prakse koji utječu na samoodrživo i kontinuirano učenje u organizaciji. Nova generacija e-učenja može imati veliki utjecaj na organizacijsko učenje kroz suradnju zaposlenika i razmjenu znanja. U nastavku će biti objašnjene neke karakteristike nove generacije sustava e-učenja koji mogu doprinijeti kulturi organizacijskog učenja.

Kolaboracija i dijeljenje znanja

Utjecaj nove generacije

Ključan aspekt jake kulture učenja je da se važne informacije lako dijele među pojedincima unutar organizacije. Dijeljenje znanja kao koncept vrlo je atraktivan za organizacije, jer im pruža ogromne mogućnosti koje ne bi smjeli propustiti. To je motor koji prevodi znanje u poslovnu vrijednost (Mr. R. Sethumadhavan, 2007).

Sustavi nove generacije e-učenja pružaju članovima organizacija fleksibilnost brzog „okupljanja“, bez obzira na njihove fizičke lokacije, preko virtualnih sastanaka (npr. Web/ video konferencije). Zaposlenici u virtualnoj učionici mogu dijeliti ideje, iskustva, naučeno gradivo, primjere najbolje prakse, kao i ostale informacije i to sve u real-time okruženju.

Također, takvi sustavi pružaju mogućnosti pohrane informacija i materijala. Tako pohranjeni materijali su zaposlenicima dostupni na zahtjev u bilo koje vrijeme. Nadalje, kontinuirano dijeljenje informacije potpomaže stvaranju jake organizacijske kulture učenja.

Povećani angažman i empowerment sudionika u učenju.

Trening i vježbe kreirane i održane u sustavima e-učenja nove generacije često su od strane sudionika ocijenjene kao mnogo zanimljivije i privlačnije od tipičnih treninga u učionici. Naime, simulacije, integrirani i interaktivni streamovi videa, live chatovi i ostalo, ne samo da stimuliraju „in-person“ iskustvo, već ga i potiču.

Takvo e-učenje potiče kolaboraciju i sudjelovanje – gorljiviji angažman, empowerment i predanost procesu učenja. Takvo učenje rezultira poboljšanim prijenosom znanja i zadržavanje istog, a time poboljšava i rezultate poslovanja.

Također, kroz web sastanke timovi se mogu sastajati češće, bez povećanih troškova transporta i utrošenog vremena u putovanje s jedne točke na drugu. Sami polaznici ovakve sastanke ocjenjuju kao zahvalnije i korisnije od konferencijskih poziva i sličnih načina komunikacije. Dijeljenje ideja među sudionicima ne samo da potiču inovativnost, već vodi k boljoj produktivnosti sastanka i cijele učeće organizacije.

Popis slika:

Image courtesy of ddpavumba at FreeDigitalPhotos.net

Izvori:

Malhotra, Yogesh. (1996). Organizational Learning and Learning Organizations: An Overview [WWW document]. Dostupno na: http://www.brint.com/papers/orglrng.htm

Arth, Barb. (2011.). The Business Impact of Next-Generation e-Learning: How Today’s e-Learning Drives Results. Dostupno na: http://adobe.ly/uMWBNI

Mallon, David. (2010.). High-Impact Learning Culture: The 40 Best Practices for Creating an Empowered Enterprise.

Sethumadhavan, R. (2007.). Importance of Knowledge Sharing for Organisations. Dostupno na: http://www.indianmba.com/faculty_column/fc653/fc653.html

 

Kolaboracijski alati u poslovnom e-učenju

Moderno poslovno e-učenje više ne podrazumijeva puko prenošenje dokumentacije koja se koristi pri učenju na internet/intranet, kako bi im polaznici imali pristup sa svojih računala. Danas se očekuje da polaznici, osim samog pristupa, mogu sudjelovati u kreiranju obrazovnih materijala, imati interakciju s njima, ali isto tako da s druge strane nastavnik ima uvid u ono što su pojedini polaznici kreirali, promijenili na postojećim materijalima, da bi mogao evidentirati i ukazati na eventualne greške. Pored upravljanja promjenama na dokumentacijom, potrebno je da ovi sustavi omoguće i komunikaciju – poželjno dvosmjernu – između polaznika i nastavnika, što potiče osjećaj individualizacije i personaliziranosti.

Poslovno e-učenje

Poslovno e-učenje

Postoje dvije vrste poslovnog e-učenja – sinkrono i asinkrono. Sadržaj asinkronog e-učenja, kako to navodi Rosen (2009.), je na internetu, dostupan polaznicima kada su slobodni za učenje, 24 sati na dan, sedam dana u tjednu. Za ovu vrstu učenja, poduzeću je potrebno imati sustav, ili platformu, kojoj će zaposlenici imati pristup sa bilo koje lokacije i u bilo koje vrijeme – bilo to na internetu, ili popularno nazvano u cloud-u, bilo na intranet poduzeća. Ovakvi sustavi omogućuju nastavnicima da postave materijale bilo kojega oblika (tekstualne, audio ili video datoteke). Kad se dokument jednom postavi na takvu platformu, svi polaznici koji imaju odobrenje pristupu dotičnom dokumentu mogu ga koristiti, dopunjavati i modificirati, te se pri tome evidentira svaka promjena, koju onda nastavnik može odobriti ili ne. Ta mogućnost pruža vrlo efikasan način timskog rada na nekom zadatku i u situaciji kada su polaznici u timu fizički odvojeni, budući da isti dokument mogu uređivati više od jednog polaznika istovremeno. Na ovakvim kolaboracijskim alatima moguće je razviti sustav rola (uloga) tako da svaki zaposlenik (polaznik pojedinog tečaja) ima pristup materijalima koji se odnose samo na njegovu domenu djelovanja, odnosno tečaja kojega je on upisao. Pa tako zaposlenik računovodstva ima pristup samo obrazovnim materijalima vezanima za računovodstvo, ista stvar je i sa ostalim odjelima u poduzeću. Na ovaj način efikasno se mogu kreirati grupe polaznika kako bi ih se oslobodilo opterećivanja nepotrebnom dokumentacijom. Također, na ovaj način onemogućeno je da pojedini polaznici, npr. iz informatičke službe, modificiraju obrazovne materijale vezane za računovodstvo, bilo slučajno ili namjerno, i time nastavnike opterećuju dodatnim poslom vračanja dokumenata u posljednje ispravno stanje. Jedan od primjera ovakvih sustava je Microsoft SharePoint, koji nije izvorno zamišljen kao kolaboracijski alat za korištenje u poslovnom e-učenju, ali budući da podržava sve navedene karakteristike, može se koristiti i u tu svrhu.

image (4)

Računarstvo u oblaku za asinkrono e-učenje

Druga vrsta poslovnog e-učenja je sinkrono e-učenje, koje se može definirati kao uživo potpomognuto podučavanje i učenju orijentiranu interakciju koja se zbiva elektronički (Murray, 2007). Glavna karakteristika ove vrste poslovnog e-učenja je mogućnost dvosmjerne komunikacije između instruktora i polaznika, a da pri tome oni nisu na istoj lokaciji. Moderni kolaboracijski alati omogućavaju komunikaciju u realnom vremenu, i to ne samo između instruktora i jednog polaznika, nego i cijelog razreda/grupe polaznika istovremeno. Pored pukog dopisivanja, komunikaciju je moguće voditi i auditivno (zamjena za telefon/mobitel) ali i vizualno (video-konferencije). Dodatno, moguće je uvesti elemente dinamike u obrazovne materijale, na način da se isti prezentiraju polaznicima, pružajući nastavniku mogućnost da pomoću pokazivača naglašava ili dodatno pojasni pojedine dijelove prezentacije ili da izvrši ad-hoc promjene na dokumentima. Neki od alata pružaju mogućnost dijeljenja ekrana, što nastavnik može iskoristiti kako bi polazniku doslovno preuzeo kontrolu nad računalom i demonstrirao mu kako riješiti određeni problem, ili kako bi uočio gdje je polaznik zapeo u određenom zadatku. Primjer ovakvoga alata može biti Microsoftov Lync.

Kombiniranjem ovakvih alata poduzeću pruža široki spektar rješenja za prilagođavanje svojim potrebama poslovnog e-učenja. Ako je to potrebno, poduzeće si može integracijom ovakvih alata sa već postojećim, tradicionalnijim, metodama obuke u poduzeću – kao što je obuka u razredima ili mentoriranjem, otvoriti mogućnost kreiranja optimalnog miksa različitih metoda i tehnika poslovnog e-učenja. Ovakav oblik poslovnog e-učenja se naziva hibridno učenje, koje Mortera-Gutierrez (2006.) definira kao sustave koji kombiniraju nekoliko različitih metoda prikaza sadržaja učenja, gdje se često tradicionalni oblik osobnog podučavanja uživo kombinira s korištenjem platformi za suradnju, online tečajevima, komunikacijskim alatima i sl. Naravno, ako poduzeće tako procijeni, može svoju edukaciju u potpunosti bazirati na online učenju, koje podrazumijeva tečajeve u kojima je najmanje 80% sadržaja potrebnog za učenje dostavljeno online.

 

Reference:

Ćukušić M., Jadrić M: E-učenje – koncept i primjena, Zagreb: Školska knjiga, 2012.

Rosen, A.: E-learning 2.0: Proven practices and emerging technologies to achieve results, Amacom, New York, 2009.

Murray, M.: Introduction to Synchronus e-Learning. u Brandon, B. (Ur.): The eLearning Guild’s Handbook on Synchronous e-Learning, The eLearning Guild, Santa Rosa, 2007.

Mortera-Gutierrez, F.: Faculty Best Practices Using Blended Learning in E-Learning and Face-to-Face Instruction. International Journal on E-Learning. 5 (3), Chesapeake, VA: AACE, 313. – 337., 2006.