Teritoriji e-učenja

E-učenje je izrazito kompleksno područje sa širokom primjenom te jednako tako postoji i različito kategoriziranje. Delrio i Fischer su pristupili kategorizaciji e-učenja na drugačiji način nego ostali autori. Kod njihove podjele e-učenje se dijeli prema vrsti obrazovanja i kontekstu u kojem se zbiva Oni su umjesto jednostavnih, klasičnih podjela prema funkcijama razvili mapu teritorija e-učenja. Teritoriji su različito klasterirani, neki prema svrsi sustava e-učenja, drugi prema području u kojem se primjenjuju, dok su treći transverzalne prirode. Svrha ovog članka je prikazati primjenu koncepta e-učenja u različitim područjima te pokazati kako je poslovno e-učenje samo jedan aspekt ovog priznatog trenda.

Pri podjeli na teritorije, razlikujemo dvanaest vrsta teritorija:

1. E-učenje u školama

Ovaj teritorij obilježava primjena informacijsko-komunikacijskih tehnologija u školama (osnovne i srednje, u nekim slučajevima i dječji vrtići). Učenje se može odvijati u učionici ili s udaljene lokacije. Manji dio sadržaja učenici obrađuju individualno kroz vođene programe, ali e-learning je u najvećoj mjeri vođen od strane učitelja.

Primjeri gdje se koristi e-učenje u osnovnoj školi:

  • gotovi programski paketi (Sunčica, Učilica, Matematika i sl.),
  • web stranice (flash),
  • prezentacije,
  • učenje kroz igru (Čarobna soba…).

2. E-učenje u visokom obrazovanju

Glavno obilježje ovog teritorija je primjena informacijsko-komunikacijskih tehnologija na fakultetima, sveučilištima, istraživačkim centrima koji imaju potpuno online ili hibridni pristup.  Cilj uvođenja e-učenja u visoko obrazovanje je  unaprijediti kvalitetu sveučilišnog obrazovanja, omogućiti nastavnicima i studentima ostvarivanje novih uloga u obrazovnom procesu, povećati konkurentnost Sveučilišta i sveučilišnih studijskih programa,osposobiti studente za uporabu tehnologija za cjeloživotno učenje.

3. E-učenje radi doškolovanja

Kod ovog teritorija je značajno da se obrazovanje i trening vode za različita zanimanja te se polaznika priprema za ne-akademske profesije. Najčešći su takvi oblici srednjoškolskoga ili postškolskog obrazovanja. Cilj je da  polaznici steknu odgovarajuće kompetencije.

4. E-učenje  na radnome  mjestu

Ovaj teritorij obilježava primjena informacijsko-komunikacijskih tehnologija u poslovnom sektoru i državnoj administraciji u obliku strukturiranih programa treninga koji su potpuno online ili hi­bridnog pristupa. Glavna pitanja koja se postavljaju prilikom ovakvog učenja su: ROI, pristup i fleksibilnost treninga, doprinos postizanju organizacijskih promjena, praksa upravljanja znanjem. Zanimljivo je kako su i poslodalci prepoznali važnost e-učenja te je prema istraživanju koje je proveo MojPosao, pokazalo je da 95 posto anketiranih poslodavaca  e-učenje smatra kvalitetnom dopunom klasičnom učenju, a kao razloge navode vremensku fleksibilnost, kraću odsutnost s posla, veću sustavnost i lakšu kontrolu te prihvatljivu cijenu.

5. ICT za virtualnu mobilnost polaznika

Značajnost ovog teritorija je u virtualnoj mobilnosti: instrument za internacionalizaciju, učenje, rad… koja pridonosi integraciji na području Europe. U fokusu je od sredine 1990-ih zahvaljujući projektima Europske komisije. Elementi virtualne mobilnosti su: transnacionalna predavanja i materijali za učenje, pridobivanje stranih studenata, intenziviranje komunikacijskih tokova, internacionalna akreditacija rezultata učenja, višejezičnost…

6. Razvijeno obrazovanje na daljinu

Može se reći da je ovaj teritorij usko povezan sa prethodnim. Nastavnik i polaznici su fizički udaljeni te se koriste tehnologijom kako bi komunicirali. Razvoj obrazovanja na daljinu se pojavljuju kao posljedica tehnološke i organizacijske evolucije institucija koje pružaju obrazovne programe. Pojavljuju se sve više različitih studijski programa koji omogućavaju online studiranje. Prednosti ovakvog načina studiranja su slijedeće: cijene online studiranja su zbog manjih troškova niže od tradicionalnog studiranja, a većina materijala i knjiga se preuzima online, bez plaćanja. Ipak, premda je školarina dosta jeftinija nego kod konvencionalnog studiranja, cijene su relativno visoke za Hrvatske standarde. Primjerice, školarine za online MBA studije uglavnom se kreću od 5000 pa sve do 70.000 eura.

7. Trening nastavnika i trenera e-učenja

Označava primjenu informacijsko-komunikacijskih tehnologija za planiranje i pripremu lekcija i didaktičkih materijala, bilježenje napretka polaznika, profesionalni razvoj i kontinuirano obrazovanje nastavnika/trenera

8.  Individualni razvoj s pomoću e-učenja

Individualni razvoj putem e-učenja podrazumijeva aktivnosti kod kuće, ne nužno posredovane obrazovnim i drugim „poučavajućim“ (training) institucijama

9. Virtualne mreže profesionalaca

Virtualne mreže profesionalaca usmjerene su na rad i diskusiju o problemima profesionalnog tipa. Sudionici razmjenjuju informacije s ljudima izvan svog tima ili organizacije koje im trebaju za postizanje ciljeva u profesionalnom razvoju

10.  Interorganizacijski razvoj s pomoću e-učenja

Glavna obilježja ovog teritorija su suradnički odnos te proces komunikacije između organizacija. Ovaj teritorij se pojavljuje kao posljedica činjenice da globalni uspjeh ovisi o inoviranju i dijeljenju ideja

11.  Zajednice za e-učenje

Zajednice za e-učenje mogu nastati kao posljedica obrazovnog procesa, kada se učenje premjesti u virtualni prostor, tj. može nastati kao do­puna tečaju iz zajedničkoga osobnog interesa. Bitno je napomenuti da nije nužno formalno priznata zajednica

12.  Zajednice čiji rad rezultira e-učenjem

Određene virtualne zajednice nemaju za glavni cilj učenje: Takve se zajednice se temelje na zajedničkim interesima ili vrijednostima (geo­grafska blizina, demografska sličnost, zajednički hobiji…)  te neformalno učenje ima oblik sudjelovanja u sobama za čavrljanje (chat),čitanju blogova itd.

Kao što smo vidjeli, koncept e-učenja se može primjenjivati i kod formalnog i neformalnog učenja te ima raznoliku primjenu u brojnim područjima. E-učenje se već etabliralo u obrazovanju i drugim područjima, a u budućnosti se očekuje i njegova sve veća primjena i u poslovnom svijetu.

Reference:

  • Ćukušić,M. i Jadrić,M (2012) E-učenje-koncept i primjena, Zagreb: Školska knjiga
  • Delrio, C. i Fischer,T (2007) Redefining e-Learning Teritories, E-learning papers

Stipe Bazina

Latest posts by Stipe Bazina (see all)