Utjecaj teorija učenja na dizajn tečaja e- učenja

Online tečajevi su oblik učenja na daljinu koji sve više primjenjuju mnoge suvremene organizacije kako bi opstale u sve napetijim tržišnim utakmicama. Ćukušić i Jadrić (2012) navode kako su razlog tomu brojne prednosti u usporedbi s klasičnom nastavom kao što su: vremenska i prostorna fleksibilnost, dostupnost globalne publike, brzo vrijeme razvoja, mogućnost arhiviranja i lako ažuriranje sadržaja te niži troškovi razvoja.

Tečajevi e- učenja trebaju biti prilagođeni pojedincima, njihovim sposobnostima i potrebama jer je poznato kako ljudi uče na različitim razinama i na različite načine. Dobar primjer za to je, spominje Bišćan, „ugradnja ulaznih testova u materijale za učenje na osnovu kojih se materijal za učenje može prilagoditi za osobu koja ga koristi na način da se preskoče dijelovi u kojima je korisnik pokazao dovoljno znanje, a iscrpnije prolaze dijelovi u kojem je pokazao lošije znanje. Ta prilagodba materijala za učenje uopće ne mora biti vidljiva za korisnika.“1

S obzirom na navedeno, jasno je kako se pri dizajniranju tečajeva e- učenja mogu i trebaju uzeti u obzir elementi teorija učenja kako bi nastavni materijali bili individualizirani, a učenje efikasnije i efektivnije. U nastavku će se, prema Bruneru, razmotriti bihevioralne, konstruktivističke i kognitivističke teorije učenja i njihov utjecaj pri dizajniranju tečajeva poslovnog e- učenja.

 

untitled

Slika 1.: Teorije učenja i glavni elementi

Bihevioralni pristup je pristup u kojem psiholozi analiziraju kako ljudi usvajaju neka ponašanja i kako se to ponašanje može mijenjati. Tako usmjereni psiholozi se ne zanimaju toliko za psihičke procese nego pokušavaju povezati podražaje iz okoline ili iskustvo ljudi s njihovim ponašanjem. Drugim riječima, prema bihevioralnom pristupu, ljudi uče oponašajući različite podražaje iz okoline, pri čemu će sam proces učenja biti uspješniji ukoliko se nagradi pa je poželjno bodovanjem ili pohvalama poticati sudionike na potrebno ponašanje.

Stoga je ovaj pristup prikladan za različite multimedijalne materijale u tečaju e-učenja koji će sadržaj objasniti korak po korak, sa jasno definiranim ciljem kao što su video tutoriali za učenje korištenja različitim uredskim alatima. Također, tečaj e- učenja podržan bihevioralnim pristupom trebao bi sadržavati „online samoprocjene kako bi polaznici mogli prosuditi o tome jesu li postigli ishod online lekcije te kako bi se postigla odgovarajuća povratna informacija.“2

Konstruktivistički pristup objašnjava kako se znanje izgrađuje kada nova informacija dolazi u kontakt s postojećim znanjem, koje je pak razvijeno iz iskustava, kako bi se prilagodilo okolini. Prema konstruktivizmu, mentor treba potaknuti polaznike da postanu kreativni, inovativni i originalni kroz analizu, konceptualizaciju i sintezu prethodnog znanja kako bi bio sposoban za rješavanje složenih problema.

Dakle, svrha ovog pristupa je naučiti polaznike kako da uče i snalaze se u novim situacijama te je stoga pogodan za razvijanje tečajeva koji su usmjereni na edukaciju u menadžmentu, upravljanje projektima, razvoj prodajnih vještina i sl. Na navedenome se temelji kreiranje timova zaduženih za određene projekte i razvoj grupnih radova koji su bliži stvarnim situacijama, za što je potrebno omogućiti korištenje diskusijskih foruma, razmjenu e- mailova, organizirati suradnička sučelja i simulacije stvarnih problema. Dakle, polaznici će naučiti imati i „primjenjivati kontrolu nad samim procesu učenja, materijali za učenje trebaju uključivati  što više primjera iz stvarnog okruženja, a samo učenje treba biti interaktivno kako bi se potaknule više razine učenja.“3

Kognitivistički pristup koji zagovara teoriju da ljudi stvaraju znanje kroz sekvencijalni razvoj kognitivnih sposobnosti pojedinca kao što su: mentalni procesi prepoznavanja, podsjećanja, analiziranja, razmišljanja, razumijevanja i procjenjivanja. Svrha ovog pristupa u tečaju e- učenja je razviti konceptualno znanje, tehnike, postupke i algoritme rješavanja problema koristeći vizualne, auditivne ili taktilne materijale kako bi se udovoljilo razlikama pojedinaca i olakšalo dugoročno pamćenje.

Kognitivistički pristup je prikladan pri dizajniranju tečaja e –učenja jer upravo e- učenje omogućava povezivanje podataka iz različitih izvora kao što su blogovi, wikiji, podcastovi i društvene mreže; olakšano organiziranje, sortiranje i upravljanje različitim materijalima kao što su video zapisi, zvučni zapisi, slike, dijagrami i sheme te  različite kategorizacije i komparacije. Na ovaj način moguće je provesti tečajeve stranih jezika i različite ulazne testove za potrebe coachinga kao što su „testovi inteligencije, upitnici ličnosti, različite skale stavova i vrijednosti (…) kako bi na valjan način ispitali i identificirali one ljude koji po svojim obilježjima najbolje odgovaraju potrebama određenog radnog mjesta.“4

Slika1

Slika 2.: Neke od implikacija teorija učenja na dizajn tečaja e- učenja

Iako su rezultati istraživanja, kojeg su proveli Inan i Lowther, pokazali kako postoji pozitivan trend uključivanja konstruktivističkih elemenata u virtualne učionice jer se ono najviše odražava na uključivanje zaposlenih u rasprave, suradničko učenje i rješavanje problema , činjenica je kako prilagođena primjena bilo koje teorije učenja pri dizajnu tečajeva e- učenja omogućava razvoj pojedinaca kroz nadogradnju znanja; podupire management ljudskih resursa pri selekciji, motiviranju, nagrađivanju zaposlenih i managera; razvoj i upravljanje karijerom te na taj način rezultira povećanjem konkurentnosti organizacije.

Reference:

1Buljan, N.: E-učenje na razini cijele tvrtke prihvatili i Vipnet i Podravka, 2011. Dostupno na: http://www.poslovni.hr/hrvatska/e-ucenje-na-razini-cijele-tvrtke-prihvatili-i-vipnet-i-podravka-190100

2Ally, M.: Foundations of Educational Theory for Online Learning. U Anderson, T., Elloumi, F.(Ur.): Theory and Practice of Online Leraning, Athabasca University, Athabasca, 2004.

3 Ally, M.: Foundations of Educational Theory for Online Learning. U Anderson, T., Elloumi, F.(Ur.): Theory and Practice of Online Leraning, Athabasca University, Athabasca, 2004.

4Rado, T.: Kako su psiholozi osvojili  organizacije, 2013. Dostupno na: http://www.istrazime.com/organizacijska-psihologija/kako-su-psiholozi-osvojili-organizacije/

 Ostalo:

Bruner, J.S.: A study of thinking. New Brunswick, NJ: Transaction Press, 1986.

Ćukušić, M., Jadrić, M.: E- učenje, koncept i primjena, Školska knjiga, Zagreb, 2012.

Inan, F., Lowther, D.L.: A Comparative Analysis of Computer- Supported Learning Models and Guidelines. U: Neto, F. M. M., Brasiliero, F. V. (Ur.): Advances in computer- supported learning, Information Science Publishing (an imprint of Idea Group Inc.), 2007.